FEDERALNE REZERVE SAD "UPUMPAVAJU" NA TRŽIŠTE 1,2 BILIONA DOLARA

Autor:    Neil Irwin

Povećane kupovine imaju za cilj smanjenje kamata i stimulisanje pozajmica

Kampanja američkih Federalnih rezervi za stabilizaciju ekonomije dostigla je vrhunac u prošli četvrtak, kad je saopšteno da će pomoći finansijskom sistemu sa dodatnih 1.2 biliona dolara (1.200 milijardi).

Odluka Federalnih rezervi da kupi Vladine menice i hipotekarne zaloge osmišljena je da bi se spustila cena hipoteka na kuće, kao i na druge vrste zajmova, čime će se stimulisati ekonomska aktivnost. Centralna banka će štampati više novca da bi platila ove kupovine.

U kombinaciji sa milijardama koje su Federalne rezerve već opredelile, nove pare sprečile su još veću Vladinu pomoć finansijskim kompanijama.

U saopštenju se kaže da su čelnici Federalnih rezervi prepoznali da je ekonomija u gorem stanju nego što su predvideli na poslednjem sastanku, održanom u januaru. To je takođe njihov pokušaj da pokažu učesnicima na tržištu da tri meseca posle sasecanja kratkoročnih kamata na nulu, još imaju oruđa za učvršćivanje ekonomije.

Finansijska tržišta uzburkala su se po objavljivanju ove vesti, sa berzanskim indeksom Standard i Pur 500 koji je porastao 2,1 odsto za jedan dan.

Novi prihod dolazi uz rizik. Napumpaće vrednost Federalnih rezervi za oko 50 odsto, na više od tri biliona dolara. Za centralnu banku moglo bi da bude nezgodno da povuče taj novac iz sistema kad ekonomija bude počela da se oporavlja. Federalnim rezervama će verovatno biti teško da prodaju tako obimnu imovinu, a ako ne budu vešto upravljale zadatkom, nacija bi mogla da se suoči sa visokom inflacijom, jer će u opticaju biti previše novca.

"To će pomoći ekonomiji", kaže Džon Silvija, glavni ekonomista u Vahoviji. "Izazov će nastupiti za devet meseci, kad ekonomija počne da se oporavlja, a Federalne rezerve budu u veoma delikatnoj situaciji. Izlazna strategija je izazov".

Najnovija intervencija uključuje plan da Federalne rezerve kupe deonice američkog Trezora u vrednosti do 300 milijardi dolara u narednih šest meseci. Povećana potražnja za deonicama spustila je Vladinu cenu pozajmljenog novca, takoreći odmah. Dolar je izgubio vrednost u odnosu na druge glavne valute, ističući rizik da povećane zalihe novca prouzrokuju pad njegove vrednosti tokom vremena.

Neki od čelnika Federalnih rezervi odoleli su kupovini državnih obveznica u prošlosti, jer nisu bili sigurni da li će to pomoći redukovanju cena pozajmica i jer su se plašili da bi izgledalo kao da centralna banka jednostavno štampa novac da bi finansirala Vladin deficit, što je obeležje država sa loše vođenom ekonomijom.

Konačno, na dvodnevnim sastancima, domet pogoršanja ekonomije tokom poslednjih meseci obezvredio je ove tvrdnje. Od pomoći je što je Banka Engleske preduzela slične korake ranije ovog meseca, sa pozitivnim rezultatima. Akcija je primer "kvantitativnih olakšica", u kojima se zalihe novca povećavaju. To je čuvena politika koja je sprovedena u Japanu tokom devedesetih godina prošlog veka. Za razliku od toga, Federalne rezerve su pokušale da stimulišu ekonomiju onim što je predsedavajući Ben S. Bernenk nazvao "kreditnim olakšicama", politikom u kojoj se keš koristi za podupiranje pozajmica.

Federalne rezerve izdale su saopštenje u kojem se kaže da će povećati kupovinu hipotekarnih hartija od vrednosti do 750 milijardi dolara, povrh ranije najavljenih 500 milijardi, kao i da će duplirati, na 200 milijardi, kupovinu dugova finansijskih firmi, kao što su Fani Me i Fredi Mek. Analitičari kažu da ovo saopštenje može da smanji hipotekarne kamate.

Sadašnjim merama, centralna banka može da završi finansiranje 60 do 70 odsto hipoteka izdatih ove godine, procenjuju ekonomisti Vahovije.

Ovo su poslednji koraci u pokušaju Federalnih rezervi da stimulišu ekonomiju nekonvencionalnim sredstvima, od kojih mnoga uključuju jaku ekspanziju bilansa centralne banke. Početkom septembra, pre nego što se finansijska kriza produbila, Federalne rezerve imale su 894 milijardi dolara imovine. Ta brojka je narasla na 1,9 biliona dolara tokom prošle nedelje, a popeće se na više od tri biliona ako centralna banka obavi najavljene kupovine, bez kresanja u drugim oblastima svoje intervencije. Federalne rezerve takođe pripremaju druge mere za proširivanje pozajmica, prvenstveno program potrošačkih pozajmica, vredan 200 milijardi dolara.

U prethodna tri meseca, bilans Federalnih rezervi zapravo je sažet, jer su uslovi na privatnom kreditnom tržištu dovoljno poboljšani, pa je sve manje kompanija koristilo program Federalnih rezervi da dodje do keša. Iako je smatrano dobrom vešću to što su privatne pozajmice pokazivale znake života, loša vest je da u Federalnim rezervama veruju da je bilans ključno oružje za širu podršku američkoj ekonomiji.

Ta ekspanzija bilansa može da nametne teške dileme. Neki od novih programa koji su lansirani iz Federalnih rezervi odvijaće se automatski - i vrlo brzo - kako se finansijski sistem bude stabilizovao.

Ali, biće teže baviti se dugoročnim hartijama od vrednosti, kao što su one koje Federalne rezerve sad kupuju. Imati ih u bankarskim knjigama može da oteža suprotno kretanje i smanji zalihe novca kad ekonomija počne da jača, što može da prouzrokuje inflaciju.

Nil Sos, čelni ekonomista u Kredi Suis kaže da je to "dobar problem", u smislu da će ekonomija ponovo početi da raste. "Kad kuća gori, gasite vatru. Ako pritom pokvasite nameštaj, o tome brinete kasnije", kaže Sos.


Prevela Jelena Mitić
Izvor: Washington Post, četvrtak 19. mart 2009.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...