AMERIČKI I EVROPSKI ODGOVORI NA KRIZU

Daniel Dombey i Krishna Guha iz Wašingtona, Toni Barber i Niki Tait iz Brisela i Ben Hall iz Pariza

Globalna finansijska kriza izaziva različita reagovanja u Evropi i SAD

 

Senat SAD u sredu veče a Kongres u petak većinom su odobriili plan Bušove administracije od 700 milijardi dolara za spasavanje finansijskog sistema, dok su se donosioci odluka u Evropi u sredu sukobili oko toga kako da zaštite svoje sopstvene banke.

Amerikanci se složili

Obojica, i Barak Obama (Barack Obama) i Džon Mekejn (John McCain), demokratski i repulikanski predsednički kandidati, su podržali mere.

“Mi ne možemo priuštiti rizik da ekonomija SAD i, kao posledica toga, ekonomija širom sveta bude bačena u vrlo dubok ambis”. Predsednik Dzordz Buš (George W. Bush) je pozvao obe komore legislature SAD da odobre meru da, “se ponovo pokrene kreditni tok”. U sredu veče g-din Buš je pohvalio senatore za njihovo glasanje. „Ja aplaudiram Senatu na svom jakom jedinstvenom glasu koji podržava plan za finansijsko spasavanje”, rekao je. „Američki narod očekuje – i naša ekonomija zahteva – da Dom podrži ovaj dobar predlog zakona ove nedelje i pošalje ga na moj sto”.

U projektu kojim se namerava podizanje poverenja u banke, zakonodavstvo će dati Federalnoj depozitnoj osiguravajućoj korporaciji SAD neograničenu mogućnost da pozajmi iz državne blagajne za privremeni period. Robert Zelik (Robert Zoellick), predsednik Svetske banke i istaknuti republikanac, rekao je Fajnansl tajmsu (Financial Times) da je esencijalno da Kongres odobri legislaciju. “Implikacije su važne ne samo za SAD vec za globalni finansijski sistem, uključujući svet u razvoju”, rekao je.

Evropske razlike

Ranije, Kristin Lagard (Christine Lagarde), francuski minister finansija, istakla je mogućnost da evropski fond, “podrži finansijski sektor”. Ali ideju o fondu, za koji su neki evropski zvaničnici rekli da može da ima i do 300 milijardi evra (421 milijardi dolara), odbila je Nemačka, a Francuska je već počela da se povlači. Velika Britanija je takodje skeptična, preferirajuci da se bavi krizom na ad hoc osnovi, iako zvaničnici iz Banke Engleske i Državne blagajne rade na nekoliko planova u slučaju da bolje koordinisan pristup bude potreban. Francuski zvaničnici su rekli da njihova vlada ne insistira na odredjenom planu ali da će ideja o udruženim sredstvima biti diskutovana izmedju ostalih ideja na sastanku evropskih lidera koji ce se odrzati u subotu u Parizu. Ideja je da se pomogne jemstvo banaka, a ne da se očiste toksična sredstva, kao u Polson (Paulson) planu SAD od 700 milijardi dolara. Ona dolazi u trenutku kada vlade sa obe strane Atlantika žure da pronadju načine da kontrolišu poremećaj bez presedana u globalnom finansijskom sistemu.

U Evropi, Hose Manuel Baroso (José Manuel Barroso), predsednik Evropske komisije, rekao je da je zbog krize izuzetno važno da se ojača nadzor banaka na EU nivou, izjavljujući: “Od izuzetne je važnosti da se ide dalje od kratkoročnih mera i da se stavi na mesto struktuisani, istinski evropski odgovor”. Ali predlog Komisije, koji je prikazan u sredu, da se nametnu jači kapitalni zahtevi na banke, naišao je na opoziciju Poljske i ostalih vlada zemalja iz centralne i istočne Evrope.

Posebna rasprava se rasplamsala oko odluke Irske (od utorka) da garantuje dugove i depozite šest svojih najvećih pozajmljivača – korak koji je smesta privukao sredstva iz Velike Britanije gde korisnici banaka smatraju da će garancije biti manje. U sredu je Brajan Lenihan (Brian Lenihan), irski ministar finansija rekao da je imao “razumevanja” za aplikaciju Kraljevske banke Skotske (Royal Bank of Scotland) da uključi svog irskog pomoćnika u svoj garantni sistem. Dablin je rekao da će razmotriti aplikacije da pridruži šemu inostranih banaka sa značajnim trgovinskim prisustvom u Irskoj. Nili Kres (Neelie Kroes), Komesar za konkurenciju EU, rekla je da je potez Dablina zaličio na politiku “kreni sam” koja je karakterisala evropski odgovor na depresiju iz 1930. „Želela bih da zamolim nacionalne vlade da danas ne deluju samostalno”, rekla je.

Izvor: Financial Times, 02.10.2008


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...