"Truli" evri prete Nemačkoj (2)

Nataša Jokić, Vesti

Nemačka Bundesbanka strahuje od bankrota Grčke i drugih južnih zemalja jer od njihovih centralnih banaka potražuje stotine milijardi evra koje su uplašeni vlasnici prebacili u nemačke banke
(foto, Evro će teško preživeti: Fransoa Aselino)

Pravi i ključni problem Nemačke, koji preti da uzdrma temelje nemačkih finansija jesu migracije ali ne ljudi, već migracije evra iz južnih država evro-zone. Reč je o evrima koje bogati pojedinci i preduzeća sa računa iz prezaduženih zemalja evro-zone, kakve su Grčka, Italija, Portugalija i Španija, prebacuju na račune koje otvaraju u bankama "sigurnih" članica evro-zone kao Nemačka, Austrija, Finska, Luksemburg.

"Na prvi pogled slivanje evra iz inostranstva u nemačke banke, čini se dobrim za Nemačku, ali to je u stvari za Nemačku veoma loše", objašnjava sagovornik Vesti Fransoa Aselino, finansijski inspektor Francuske Republike i predsednički kandidat male partije Narodna Unija za Republiku, koja zagovara izlazak Francuske iz EU, evro-zone i iz NATO-a.

Bundesbanka i nenaplativi evri

"Problem je u sistemu: kada grčki evri legnu na račun u bilo kojoj nemačkoj komercijalnoj banci, njih onda ta banka potražuje od nemačke centralne banke Bundesbanke i ti grčki evri ulaze u bilans Bundesbanke", kaže naš sagovornik.

On dodaje da je ovo malo poznato ali da "bez toga ne možemo da razumemo zašto predstoji eksplozija evra"? Srž problema je što će Bundesbanka zatim potraživati te evre od Grčke centralne banke ili centralne banke neke od južnih zemalja iz kojih evri "migriraju". Ukoliko, međutim, te slabe države banrktotiraju - potraživanja će biti nenaplativa.

U ovom trenutku u bilansu Bundesbanke ima stotine milijardi evra potraživanja od Grčke banke, takođe od Italijanske centralne banke i Španske centralne banke.

"To je razlog zbog kojeg Nemačka više ne želi evro. Nemci se plaše da jednog dana Grčka centralna banka ili Italijanska centralna banka ne bankrotiraju - što može da se desi, a što bi onda bio udar na nemačku monetu, na Bundesbanku", objašnjava Aselino.

On kaže da se migracija računa iz južne Evrope ka Nemačkoj ne samo nastavlja, nego se i pojačava. Predsednik udruženja poslodavaca Nemačke upozorio je nedavno da bi ta potraživanja od južnih država evro-zone, uključujući tu i Francusku, mogla uskoro da dostignu fantastičnih hiljadu milijardi evra.

"Dve trećine tih potraživanja Bundesbanke su "trula" potraživanja, dakle nenaplativa. Bilans Bundesbanke je utrostručen od početka krize i nastavlja da raste kao tumor", kaže Aselino. Naš sagovornik smatra da je to "srce nukelarne monetarne eksplozije koja će se dogoditi u budućnosti".

“Evro će eksplodirati”

"Treba da znate da evro nije jedina valuta u evro-zoni", kaže naš sagovornik. On objašnjava da zapravo sve nacionalne monete i dalje postoje jer su posle uvođenja evra i dalje sve centralne banke država članica nastavile da postoje. "Šta je nacionalna moneta? To je potraživanje od jedne nacionalne Centralne banke. Setite se - prilikom ujedinjavanja dve Nemačke bilo je drugačije - odmah je ukinuta centralna banka Istočne Nemačke kada je kao jedinstvena moneta uvedena nemačka marka", podseća Aselino.

Naš sagovornik smatra da su Nemci na pritisak SAD do sada ostajali u evro-zoni. Berlin je zato tražio da sve zemlje evro-zone prihvate ista ograničenja u pogledu rasta i konkurentnosti i istu ekonomsku orjentaciju, što je nemoguće. "Inače, evro će eksplodirati", kako upozorava ministar Šojble.

U zemljama južne Evrope, čak i na jugu Francuske jačaju anti-nemačka osećanja, može se čuti optužba da Nemci grade Četvrti rajh. Nemci opet kažu da je sve greška Grka koji su "lenji i korumpirani". Da li je kriva Grčka ili Nemačka?

"Rekao bih da nije to u pitanju već je uspostavljanje iste monete za različite narode bilo prava ludost", zaključuje Aselino. 

Sutra : Evro je tvorevina SAD

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...