Da li svet ima rešenje za ekonomsku stagnaciju?

Miloš Obradović

Centralni bankari smatraju da je vreme za promenu monetarne politike, Na stolu sve od deljenja novca građanima do državnih intervencija u ekonomiji
(zgrada Federalnih američkih rezervi koje imaju ulogu centralne banke SAD)

Sekularna stagnacija je naziv za situaciju u kojoj jedna privreda ima usporeni privredni rast u kombinaciji sa niskim, skoro nultim kamatnim stopama. Ovo bi, u najkraćem, mogao biti i opis današnjih razvijenih ekonomija, SAD koja se još najbolje drži, zatim evrozone koja već godinama pokušava da ostvari iole značajniji privredni rast i Japana čija se višedecenijska stagnacija već izučava po ekonomskim školama.

Na krizu 2008. godine razvijene ekonomije su odgovorile monetarnim stimulusom, prvo smanjenjem kamatnih stopa do nule, a zatim i „kvantitativnim olakšicama“, eufemizmom za štampanje novca i pumpanje u banke i privredu. Međutim, ništa od toga se nije pokazalo posebno uspešnim, jer su i dalje razvijene industrijske zemlje u strahu od deflacije, a skoro nijedna ne uspeva da dohvati projektovani cilj inflacije od „blizu dva odsto“. U poslednje vreme sve više se priča o „helikopter novcu“, tj. umesto komercijalnim bankama, centralne banke bi davale novac direktno građanima kako bi se pogurale cene i ekonomija. Ovaj koncept je najbliži primeni u Japanu.

Eksperiment bez predvidivih posledica

Ništa od ovoga, međutim, nije stvarno dovelo do privrednog oporavka. Pre nekoliko dana je na to ukazao i Džejkob Rotšild, šef investicionog fonda „RIT Kapital partners“ u pismu svojim klijentima. On je poručio da svet već nekoliko godina živi u finansijskom eksperimentu, koji izvode centralne banke, u kome se besomučno štampa ogroman novac, dok se kamate spuštaju do istorijskih minimuma. I zaista, ključne kamatne stope velikih centralnih banaka su ili na nuli ili blizu nule. Istovremeno, svi su sada ili ranije (FED - američke federalne rezerve) bili u nekom programu kvantitativnih olakšica u kojim su faktički delili novac bankama.

Rotšild je upozorio da  guverneri centralnih banaka nastavljaju najveći monetarni eksperiment u istoriji, a posledice ultraniskih kamata se ne mogu predvideti.

Međutim, priliv ovog silnog novca koji se meri trilionima dolara nije se pokazao u potrošačkim cenama pošto sve razvijene ekonomije imaju inflaciju bližu nuli nego cilju (od oko dva odsto).

Rotšild je objasnio da monetarno pumpanje povlači za sobom rast cena akcija, koje su se na američkim berzama utrostručile od 2008. godine, i državnih obveznica.

“U ovom eksperimentu nema realnog sektora ekonomije, iako šefovi svetskih centralnih banaka kao glavni cilj navode njegovu obnovu”, ocenio je on, dodajući da su skoro sve vrste investicija porasle monetarnim prilivom. Uprkos tome nema oporavka ni ekonomije ni tražnje.

Proizvodnja i zapošljavanje – „pitanje svih pitanja“

Da su moguće velike promene u globalnom finansijskom sistemu nedavno je  ukazao u svom pismu predsednik ogranka FED-a iz San Franciska Džon Vilijams.

On je predložio promene u modelu ciljanja inflacije tako da se ili poveća ciljani nivo inflacije da bi se dobilo više prostora za operisanje kamatnim stopama ili da se promeni sam cilj, na primer da se gađa nominalni BDP.

U ovaj voz je uskočila, izgleda, i Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, koja se na predstavljanju Izveštaja o inflaciji u sredu baš pozvala na Vilijamsov rad.

„Ciljanje inflacije nije samo tema u Srbiji. Mene je zaintrigirala ideja da se umesto ciljanja inflacije pređe na ciljanje nekog ekonomskog proizvoda, na primer nivoa BDP-a, ne želeći da se poredim sa Amerikom. Međutim, sada se svi nalaze u periodu preosmišljavanja monetarne politike u kojoj se traže stabilnija sidra da se vrati osnovna funkcija novcu, da ne bude izvor troška, nego izvor zarade. I da se nekonvencionalne mere, koje ne vode izlasku iz tunela u kome se nalazi skoro čitava svetska privreda, zamene sigurnijim putevima koji vode dobrobiti građana.

Mi razgovaramo i sa MMF-om o tome, ne u smislu zamene ciljeva ili postavljanja novih, već da sagledavamo svoje ponašanje u odnosu na krajnji rezultat, a to je viši BDP i viša zaposlenost, koje je za nas pitanje svih pitanja“, rekla je Tabaković dodajući da je Narodnoj banci Srbije osnovni cilj stabilnost cena, dopunski cilj je stabilnost finansijskog sistema, a uz to i podrška vladi.

Zanimljivo je da se u svetu centralnih bankara sve više govori o tome kako monetarna politika ima limite i da u podršku ekonomskom razvoju svoju ulogu treba da odigra i fiskalna politika, tako direktno pozivajući na državnu intervenciju u ekonomiji. Vilijams je u svom radu čak predložio i da se poreske olakšice ili državne subvencije vežu za kretanje ekonomskog proizvoda ili nezaposlenosti, pa kako raste nezaposlenost tako da se povećavaju i olakšice ili davanja privredi.

NBS nije u stanju da podstiče ekonomski rast

Što se tiče Srbije, model ciljanja inflacije od početka nije davao dobre rezulatate u smislu ispunjenja postavljenog cilja. Od 2009. godine, kada je to postala zvanična monetarna politika, inflacija u projektovanom rasponu je bila više izuzetak nego pravilo. Za razliku od perioda do 2014. kada je inflacija uglavnom bila iznad cilja i to i do 15 odsto godišnje (2011. godine kada je cilj bio oko šest odsto) - od 2014. godine, kao i u svetu, dolazi do smirivanja inflacije i već više od dve godine inflacija je ispod projektovanog koridora. Na svakom predstavljanju kretanja inflacije može se čuti da će za dva kvartala inflacija ući u ciljani koridor i svi znaju da se to neće desiti.

Ekonomista Ivan Nikolić ističe da ništa ne smeta što se nalazimo ispod cilja od četiri plus minus 1,5 odsto, posebno zato što sa tim imaju problem i FED i ECB koji su postavili cilj na blizu dva odsto.

„Ovo je neuobičajena i nestandardna situacija. Problem je što je nepoznato da li je to sve privremeno ili će potrajati na dugi rok. Zanimljivo je da u Zakonu o NBS nigde ne piše da inflacija mora biti u okviru cilja, već da održi stabilnost cena. Narodna banka Srbije nema instrumente da podstiče ekonomski rast kao ECB ili FED sa kvantitativnim olakšicama. Pozicija NBS i velikih centralnih banaka se razlikuju“, ističe Nikolić, dodajući da postoje ozbiljni problemi u uzimanju BDP-a kao cilja monetarne politike.

„Teško je gađati BDP na dugi rok jer na njega utiču razni faktori. Na primer, može da se desi suša ili poplave. S druge strane, monetarna politika ne može da se vodi kratkoročno. Često za nju kažu da je kao tanker, sporo se okreće. To je zato što između mera i njihovog efekta postoji značajan vremenski rok“ ističe on.

Što se Srbije tiče, nema pokazatelja koji bi mogli ubuduće dovesti do nekog rasta cena. Evropska ekonomija je u mrtvilu, a nema ni tražnje na svetksom nivou koja bi povećala cene energije. Kako napominje Nikolić, sada imamo i uravnotežavanje budžeta pa ni visoki deficit ne može biti uzrok inflacije. Jedino postoji pretnja velikog rasta regulisanih cena, pre svega električne energije.

Pretnja od dolara

S druge strane jedan faktor bi mogao doprineti slabljenju dinara prema dolaru i evru, a time indirektno i inflaciji koja u Srbiji tradicionalno  zavisi najviše od deviznog kursa. Naime američki FED je u decembru prošle godine povećao kamatnu stopu za 0,25 odsto što je izazvalo odliv kapitala iz ostataka sveta ka dolaru i Americi. To je automatski značilo i slabljenje valuta svih ekonomija iz kojih se kapital odlivao. Među njima je bila i Srbija, pa je NBS imala pune ruke posla u januaru, intervenišući na deviznom tržištu i kupujući evre. U prva četiri meseca je prodato 705 miliona evra, a najveći deo u januaru.

„Izvesno je da će FED povećati kamatnu stopu opet u septembru, a i ako se to ne desi tada, sigurno do kraja godine. Onda će se kapital iz sveta vratiti u dolar jer donosi veći prihod. Na primer, pre mesec dana Nemačka je prodala desetogodišnje obveznice po negativnoj kamatnoj stopi. Neko je faktički platio Nemačkoj da mu čuva novac 10 godina. Rast kamata FED-a će značiti i pritisak na kurs u zemljama u usponu i posledično slabljenje valuta u tim zemljama“, napominje Nikolić.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...