Kamate na kredite padaju, ali i dalje najviše u regionu

Miloš Obradović

Kamatne stope na dinarske kredite pale na 6,5 odsto za privredu i 12,5 odsto za građane, ali u poređenju sa drugim zemljama u regionu Srbija i dalje ima najskuplje kredite zbog visokih kamatnih marži
(ilustracija, http://www.bankar.me)

Kamatne stope na kredite u dinarima poslednje dve godine beleže značajan pad, a prema podacima Narodne banke Srbije na kraju novembra 2015. iznose 6,7 odsto za privredu i 12,5 odsto za stanovništvo.

Od septembra 2013. godine, zaključno sa novembrom 2015. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite privredi smanjena je za 11 procentnih poena sa 17,7 odsto na 6,7 odsto. Kod kredita stanovništvu, smanjenje kamatnih stopa je nešto manje, one su pale u ovom periodu sa 20 na 12,5 odsto. Ovo je, između ostalog, posledica i smanjenja referentne kamatne stope Narodne banke sa 11 na 4,5 odsto u ovom periodu.

Manje dinarskih kredita zbog ogromnih kamata

Većina ovih smanjenja kamtnih stopa desila se u 2015. godini. Međutim, ovo nije dovelo do toga da se privreda više zadužuje u domaćoj valuti, naprotiv. Prema izveštaju NBS o kreditnoj aktivnosti u prvih devet meseci prošle godine, svega 15 odsto novoodobrenih kredita privredi je u dinarima pa je, u stvari, tokom prošle godine proces dinarizacije unazađen. Udeo dinarskih kredita u ukupnim zajmovima je smanjen na 19,6 odsto, dok je 80 odsto kredita vezano za strane valute, uglavnom evre, a nešto manje za dolare i švajcarske franke.

Postavlja se pitanje zašto firme preuzimaju valutni rizik kada kamatne stope na dinare toliko padaju? Odgovor je zato što su to i dalje ogromne kamate, a Srbija i dalje ima najviše kamatne stope na kredite u domaćoj valuti u regionu koji je, opet, u Evropi poznat po visokim kamatama.

Na primer, prosečna ponderisana kamatna stopa dinarskih zajmova za privredu u Srbiji je na kraju novembra iznosila 6,7 odsto. U Bugarskoj su se firme u sopstvenoj valuti zaduživale po oko 5,5 odsto, u Hrvatskoj po 5,1 odsto, u Rumuniji za 4,7 odsto, a u Mađarskoj za manje od 4,5 odsto. To znači da je trošak mađarske firme za kredit u lokalnoj valuti skoro za trećinu jefitniji nego za sličnu firmu u Srbiji ukoliko želi da izbegne valutni rizik.

Budući da je inflacija u Srbiji već dve godine na veoma niskom nivou (ispod dva odsto) i da su kamatne stope na depozite na istorijskim minimumima - glavni faktor visokih kamatnih stopa su bankarske marže. Prema izveštaju NBS za kraj septembra, marža na dinarski kredit privredi iznosi čak 5,5 procentnih poena. Do kraja novembra dodatno su smanjene kamate na kredite pa je i marža smanjena na oko četiri procentna poena, ali i dalje je izuzetno visoka.

Prosečna kamatna stopa na kredite privredi indeksirane u evrima na kraju novembra iznosila je 4,7 odsto, dok je kamata na devizne kredite u proseku bila 3,24 odsto. Treba imati u vidu da je kamatna stopa na devizne depozite ispod jedan odsto, a da je euribor (tromesečni i šestomesečni) u novembru bio negativan.

Grafik: Aktivne kamatne stope na dinarske kredite za novoodobrene poslove

(u % na godišnjem nivou, izvor: NBS)

kamatne-stope-s 

Kada se radi o stanovništvu, poslednjih mesec - dva 2015. godine imali smo prilike da vidimo promocije dinarskih kredita sa jednocifrenom kamatom. Ipak, prema podacima NBS, prosečna kamatna stopa na dinarske kredite građanima na kraju novembra iznosila je 12,5 odsto. Treba reći da je kamatna stopa na dinarske depozite građana u novembru iznosila 4,8 odsto, što daje kamatnu maržu od celih 7,7 odsto. Uprkos tome, poučeni iskustvom prethodnih godina kada im je skakanje kursa evra, ali i švajcarca uvećalo glavnice i rate, građani su u 2015. dve trećine kredita uzeli u dinarima iako indeksirani u evrima nose dvostruko nižu kamatu.

Trostruko povećanje investicionih kredita

U odnosu na region, građani Srbije plaćaju paprenu kamatu za kredite u lokalnoj valuti. Prosečna kamatna stopa za stanovništvo u Rumuniji je sedam odsto, u Hrvatskoj 8,2 odsto, u Bugarskoj 5,7 odsto i Mađarskoj oko 6,3 odsto. U nekim od ovih zemalja su, doduše, prilično skupi potrošački krediti, u Bugarskoj preko 18 odsto, ali njihov udeo u ukupnim kreditima je veoma mali (kao i u Srbiji).

Kolika je razlika u kamatama na kredite u domaćim valutama, a time i poverenje u same domaće valute i centralne banke, najbolje pokazuju kamatne stope na stambene kredite. Dok je u Srbiji prosečna kamtna stopa na dianarski stambeni kredit 9,8 odsto, u Hrvatskoj za kredit u kunama plaćaju 5,2 odsto godišnje, u Rumuniji 4,3 odsto, u Bugarskoj 5,9 odsto, a u Mađarskoj, ozloglašenoj po visokim porezima i nametima na banke, 5,8 odsto.

U tom slučaju nije ni čudo što kreditna aktivnost u Srbiji stagnira, mada je u 2015. godini zaustavljen pad kreditiranja. Rast kreditne aktivnosti za prvih devet meseci prošle godine iznosio je svega 1,3 odsto, kada se isključe promene kursa. U septembru je stanje kredita privredi iznosilo 1.090,3 milijardi dinara. Od početka  godine krediti privredi su, po isključenju efekta promene deviznog  kursa, smanjeni za 12,1 milijardu dinara. Pri tome, krediti javnim preduzećima povećani su za sedam milijardi dinara. S druge strane, iako je zabeleženo veće odobravanje kredita preduzećima, ona su se mnogo više razduživala, pa je u neto iznosu smanjeno kreditiranje za 1,9 milijardi dinara.

Dobra vest je što je među tim novoodobrenim kreditima zabeleženo povećanje učešća investicionih  kredita na 32 odsto, sa 15 odsto u istom periodu prethodne godine. Iznos novoodobrenih investicionih kredita u prvih devet meseci 2015. bio je skoro tri puta veći nego u istom periodu prethodne godine i iznosio je 168,8 milijardi dinara, pokazuju podaci NBS.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...