Ekonomski uspesi ili tapkanje u mestu

Miloš Obradović

“Diplomski za premijera” ili “magistarski za vladu” ili isto kao pre poplava
(foto, Delegacije MMF i Srbije, koje su predvodili Džejms Rouf i Dušan Vujović, prilikom razgovora 21. avgusta 2015. u Beogradu)

“Izveštaj MMF-a je moj diplomski ispit”, izjavio je ove nedelje predsednik Vlade Aleksandar Vučić nakon završetka posete misije Fonda. Korak dalje otišao je ministar finansija Dušan Vujović pa je aranžman sa MMF-om nazvao “magistarskim radom Vlade”.

Ove nedelje, zaista, od strane vlasti stiglo je puno informacija o tome kako ekonomija raste, nezaposlenost pada, raste naplata poreza, a uštede u budžetu su istorijske... I stvarno statistički je sve tako ako se podaci ne porede bilo sa ranijim podacima ili sa rezultatima okolnih zemalja sa kojima Srbija i može da se poredi.

Bolje - samo u odnosu na katastrofu

Iz Republičkog zavoda za statistiku stiglo je obaveštenje da je BDP u drugom kvartalu porastao za 2,2 odsto u odnosu na prvo tromesečje, a jedan odsto u odnosu na drugi kvartal 2014. godine. Ovo je, naravno, predstavljeno kao da Srbija izlazi iz recesije i hita ka prosperitetu. Nažalost, zaboravlja se da se ovogodišnji rast BDP-a poredi sa onim iz istog perioda prošle godine kada su zemlju pogodile velike poplave. Kada se to uzme u obzir, lako se dolazi do zaključka, a i podaci to pokazuju, da smo sada tek negde na nivou od pre dve godine. Taj rast u periodu april-jun ove godine u odnosu na isti period 2014. od jedan odsto je čak i nešto manji nego što je iznosio pad u drugom kvartalu 2014. u odnosu na isti period 2013. i koji je bio 1,3 odsto.

Osim toga, da bi se tvrdilo da smo izašli iz recesije potrebno je da dva uzastopna kvartala ekonomija raste, a ovo je tek prvi kvartal sa privrednim rastom posle dugo vremena. Ipak, nema sumnje da će i u trećem tromesečju biti ostvaren privredni rast, budući da je u istom periodu prošle godine BDP pao za čak četiri odsto.

Dakle, privredni rast zabeležen u drugom kvartalu ove godine je posledica, pre svega, niske osnovice u istom tromesečju prošle godine kada su se desile poplave.

Statistika pokazuje i da je industrijska proizvodnja u julu ove godine bila veća za čak 13 odsto u odnosu na jul 2014. godine. To je upravo isti iznos za koliko je industrijska proizvodnja u julu 2014. smanjena u odnosu na jul 2013. godine tako da se sada naša industrija nalazi na nivou od pre dve godine.

Takođe, industrijska proizvodnja u julu u poređenju sa prosekom 2014. je zabeležila rast od 9,6 odsto, što je skoro identično padu koju je industrija u julu prošle godine zabeležila u odnosu na prosek 2013. (9,4 odsto). Ono gde se vidi napredak je rast industrije u prvih sedam meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine od 6,1 odsto, dok je u prvih sedam meseci 2014. u odnosu na isti period 2013. zabeležen pad od 3,2 odsto.

Kao što su u julu prošle godine u poplavama najviše stradali proizvodnja električne energije (pad od 37,4 odsto), rudarstvo (pad od 32,1 odsto) i prerađivačka industrija (pad od 4,2 odsto), tako su ove godine iste delatnosti najviše i doprinele rastu. Proizvodnja električne energije je povećana za 50,3 odsto, rudarstvo za 39,6 odsto, dok je prerađivačka industrija porasla za 3,8 odsto.

Kvartalni rast BDP u odnosu na isti kvartal prethodne godine

2015

         Q1

    Q2             

Srbija

-2%

1%

Austrija

0.20%

0.60%

BiH

2.10%

-1.20%

Bugarska

2%

2.20%

Grčka

0.50%

1.40%

Hrvatska

0.10%

1.20%

Mađarska

3.20%

2.40%

Rumunija

3.80%

3.70%

Slovačka

3%

3.10%

Slovenija

3%

2.40%

Češka

4%

4.40%

Albanija

2.82%

  /

izvor: Eurostat i nacionalne statistike

Dok je rast privrede i industrije, koji smo do sada videli, samo nadoknađivanje prošlogodišnjih gubitaka, ni u poređenju sa drugim evropskim zemljama taj rast se ne može videti kao neki uspeh. Posle BiH i Austrije (ne računajući Ukrajinu), Srbija ima najmanji privredni rast u drugom kvartalu ove godine, dok je u prvom bila jedina sa smanjenjem ekonomije.

Nepoželjne uštede

Na budžetskoj strani takođe izgleda da se nižu uspesi, sa velikim uštedama koje bi mogle da dostignu oko 90 milijardi dinara do kraja godine u odnosu na planirani budžet za 2015. godinu, što će kako poručuju vlasti omogućiti povećanje plata i penzija.

Kada je reč o ovom najavljenom povećanju, bilo bi dobro naglasiti izjavu Džejmsa Roufa, šefa misije MMF-a koja je nedavno završila posetu Srbiji. On je istakao da će se tokom sledeće posete MMF-a, u novembru ove godine, govoriti o tome u kojoj meri su povećani stalni budžetski prihodi iz kojih bi moglo da se finansira dodatno povećanje potrošnje, budući da do sada uglavnom imamo rast nekih privremenih prihoda. On je takođe skrenuo pažnju na to da je inflacija u Srbiji jako niska (jedan odsto) pa bi u skladu sa tim javnost trebalo da formira svoja očekivanja u pogledu povećanja plata u javnom sektoru i penzija.

Prema podacima Ministarstva finansija, objavljenim na sajtu u tabeli „Konsolidovani bilans države“, javni prihodi su u periodu januar-jul 2015. u odnosu na isti period 2014. godine povećani za 4,2 odsto. Međutim, poreski prihodi koji su osnovni i stalni prihodi države su zabeležili smanjenje od 0,3 odsto. Na republičkom nivou (republički prihodi bez lokalnih) situacija je nešto bolja pošto su poreski prihodi porasli za svega 0,6 odsto u odnosu na prošlu godinu (451,8 milijarda dinara u odnosu na 444,5 milijardi prošle godine).

Deficit u prvih sedam meseci ove godine iznosio je 24,2 milijarde dinara dok je deficit u istom periodu prošle godine bio čak 121 milijardu dinara. Ono što je obezbedilo smanjenje deficita u ovoj godini sa budžetiranih 5,9 odsto BDP-a na, od Fiskalnog saveta procenjenih 3,5 odsto BDP-a pre svega su neporeski prihodi i to prvenstveno dividende javnih preduzeća i neizvršavanje kapitalnih javnih investicija, kako ih je Rouf nazvao „neželjene uštede“. Naime, ti neporeski prihodi su u prvih sedam meseci iznosili 87,5 milijardi dinara dok su u istom periodu prošle godine bili 48,4 milijarde dinara. Drugi izvor ušteda je, nažalost, u kapitalnim investicijama koje bi trebalo da su motor privrednog rasta. Sa prošlogodišnjih (prvih sedam meseci) 14 milijardi dinara u istom periodu ove godine realizovano je svega 9,5 milijardi dinara.

Fiskalni savet je u mesečnom izveštaju za jul ocenio da je veliko poboljšanje fiskalnih kretanja u 2015. godini samo delom trajno i održivo, a delom posledica jednokratnih mera i neefikasnog sprovođenja planiranih politika.

„Samo jedan deo umanjenja deficita u 2015. je strukturne prirode i trajan (do 4,5 odsto BDP-a), a preostalih jedan odsto BDP-a predstavlja ili njegovo privremeno, jednokratno, umanjenje, ili je posledica neefikasnog izvršavanja javnih politika (neefikasno izvršavanje javnih investicija i niska isplata otpremnina usled neefikasne racionalizacije broja zaposlenih u budžetskom sektoru).

Primer privremenog poboljšanja fiskalnih tokova, koje će se teško nastaviti u narednim godinama, jeste visok rast neporeskih prihoda. Neporeski prihodi će u 2015. biti za oko 30 milijardi dinara veći nego u 2014. godini i za oko 15 milijardi dinara veći u odnosu na prvobitni plan za 2015. godinu. Razlog za to su, međutim, pojedine jednokratne uplate u budžet (na primer, naknada za korišćenje frekvencija za 4G tehnologiju), ali i neuobičajeno velike uplate u budžet iz javnih preduzeća tokom 2015. po različitim osnovama. Fiskalni savet, međutim, smatra da nije održivo da javno preduzeće koje loše posluje i ima gubitke, kao EPS, uplaćuje u budžet velike iznose poput onog od 7,4 milijardi dinara iz aprila 2015. godine.

Ali nisu samo uplate neuspešnog EPS-a privremeno povećavale neporeske prihode u 2015. godini. Upitno je, na primer, i koliko su u narednim godinama održive uplate u budžet velikih dividendi Telekoma – kao što je bila uplata u januaru od 7,6 milijardi dinara (sve i da se odustane od najavljene privatizacije)“, kaže se u izveštaju Fiskalnog saveta.

Poreski prihodi - skoro kao pre 2013. godine

Naplata poreskih prihoda na centralnom nivou je nešto bolja nego prošle godine, a u odnosu na plan je veća za 1,1 odsto BDP-a (45 milijardi dinara). Ovo prema mišljenju Fiskalnog saveta predstavlja trajno povećanje fiskalnih prihoda, ali i tu ima jedno „ali“.

„Naplata poreskih prihoda naglo je pala tokom 2013. godine kada je došlo do velikog rasta poreske nediscipline. Pooštravanjem poreskih kontrola od sredine 2014. godine naplata poreza se vratila blizu svog „uobičajenog“ nivoa od pre 2013. godine (ali još uvek ga nije dostigla). Zbog toga Fiskalni savet ocenjuje da je, zapravo, tokom 2013. i početkom 2014. godine poreska naplata bila vanredno niska, a ne sada vanredno visoka“, kažu u Savetu.

Na kraju, i pored tog ogromnog smanjenja deficita, Srbija će u 2015. godini i dalje imati jedan od najvećih godišnjih budžetskih deficita u državnoj kasi u Evropi. Samo Hrvatska će imati veći godišnji deficit u odnosu na BDP od Srbije, dok će Slovenija biti tu negde sa nama. Ako se pogleda i prošla godina, Srbija je bila rekorder u Evropi po visini deficita.

Trenutno je javni dug na nivou 74 odsto BDP-a i povećavaće se još najmanje godinu i po dana, ako sve bude išlo po planu. Razlog tome je pre svega visok rast kamata koje su za sedam meseci iznosile 76,8 milijardi dinara što je za 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Inače je Srbija zemlja sa jednim od najvećih troškova za kamate u odnosu na BDP u Evropi sa 3,5 odsto, dok je, na primer, u prezaduženoj Grčkoj to četiri odsto.

Deficit budžeta u odnosu na BDP

 

2014.

2015.

 

Srbija

6.60%

3.50%

Austrija

2.40%

2.25%

Bugarska

2.80%

2.84%

Grčka

3.50%

1.30%

Hrvatska

5.70%

5.90%

Mađarska

2.60%

2.46%

Rumunija

1.50%

1.46%

Slovačka

2.90%

2.60%

Slovenija

4.90%

3.54%

Češka

2%

1.90%

Albanija

5.60%

  /

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...