Odliv kapitala iz Srbije i u 2014. godini

Miloš Obradović

U toku prošle godine smanjene devizne rezerve za 1,8 milijardi evra, a odliv po osnovu dividendi i kamata stranih kompanija čak 1,5 milijardi evra
(ilustracija srbin.info)

Informacija da su devizne rezerve Republike Srbije u 2014. godini smanjene za čak 1,8 milijardi evra prošla je prilično nezapaženo, mada ukazuje na problem sa odlivom kapitala iz zemlje. Ceo region centralne i istočne Evrope suočava se sa problemima povlačenja kapitala nazad u zemlje Zapadne Evrope, a pre svih Rusija iz koje je prošle godine otišlo čak 151,4 milijarde dolara.

Na odliv kapitala ukazuje i smanjenje kreditne aktivnosti banaka i posebno razduživanje banaka prema centralama koje je u Srbiji prošle godine iznosilo 830 miliona evra u neto iznosu. Uopšte Srbija, računajući državu, banke i privredu u prošloj godini se razdužila 760 miliona evra iako se država zadužila za 730 miliona evra.

ivesticije strane kurir

(ilustracija Kurir)

Dva pogleda na odliv kapitala

Kako upozorava Stojan Stamenković, koordinator istraživačkog projekta MAT-a, ukoliko ne dođe, pre svega, do većeg priliva stranih investicija i povoljnijeg kreditnog priliva, devizne rezerve će se i dalje smanjivati.

U NBS objašnjavaju da se tokovi kapitala u platnom bilansu prate kroz prilive i odlive po osnovu stranih direktnih, portfolio i ostalih investicija (kredita) u okviru finansijskog računa.

“Po osnovu stranih direktnih i portfolio investicija u 2014. godini ostvaren je neto priliv od 1,24 milijardi evra (strane direktne investicije), odnosno 370 miliona evra (portfolio investicije). U istom periodu ostvaren je neto odliv u iznosu od 1,7 milijardi evra. Odliv po  osnovu neto razduživanja inostranih kredita (dugoročnih i kratkoročnih) je iznosio 860 miliona evra, dok je neto odliv po osnovu povećanja depozita domaćih banaka u inostranstvu iznosio 830 miliona. Dakle, neto odliv kapitala u okviru finansijskog računa (bez deviznih rezervi) iznosi oko 100 miliona evra”, navode u NBS.

Međutim, istovremeno je ostvaren deficit u tekućem delu platnog bilansa od blizu dve milijarde evra (preciznije 1,98 milijardi evra). Uprkos rastu izvoza od 3,7 odsto koji je bio veći od rasta uvoza (1,8 odsto) ostvaren je deficit robe i usluga od 3,6 milijardi evra, što je ipak nešto manje (za 5,2 odsto) nego u 2013. godini.

I primarni dohodak bio je u deficitu u iznosu od 1,34 milijarde evra, što je takođe manje nego u 2013. za 5,4 odsto. U okviru primarnog dohotka napravljen je deficit na ime dohotka od investicija od čak 1,5 milijardi evra. Tu je, pre svega, odliv kapitala iz zemlje po osnovu dividendi od 455 miliona evra i čak 907 miliona evra po osnovu kamata. Što ukazuje da je odliv kapitala iz Srbije prošle godine bio daleko veći od onih 100 miliona evra o kojima govori Narodna banka.

Investicije-strane-n1

(ilustracija - TV N1, nova metodologija iskazivanja)

Izvlačenje novca u inostranstvo

Prema rečima Mlađena Kovačevića, člana Akademije ekonomskih nauka, ovo potvrđuje upozorenja slovenačkog ekonomiste Jože Mencingera da strane direktne investicije nakon pet, šest godina počinju sa izvlačenjem novca iz države domaćina.

“Kod transnacionalnih kompanija prisutne su i transferne cene kada prilikom uvoza repromaterijala nadavuvaju cene i tako izvlače kapital iz zemlje u matičnu zemlju, a ovde prikazuju manji profit i plaćaju i manji porez. Deo deviza tako odlazi u inostranstvo jer to niko ne može da kontroliše”, objašnjava Kovačević.

Jedan od najvećih izvora deviza za Srbiju su doznake koje su u prošloj godini iznosile 1,9 milijardi evra. Ipak, one su smanjene u odnosu na 2013. godinu za 13 odsto.

Kako su smanjene devizne rezerve

“Pomenuti tokovi kapitala, zajedno sa kretanjima na tekućem računu (deficit od 1,98 milijardi evra) i po osnovu nerazvrstanih kursnih i cenovnih razlika (suficit od 280 miliona evra), odrazili su se na pad deviznih rezervi od 1,8 milijardi evra. Do smanjenja deviznih rezervi Narodne banke Srbije je došlo i po osnovu izmene regulative vezane za deviznu obaveznu rezervu koju izdvajaju banke kod NBS”, glasi odgovor iz NBS na pitanje zašto su smanjene devizne rezerve, uz napomenu da su banke oslobođena sredstva iskoristile za smanjenje obaveza banaka prema inostranstvu ili su ih privremeno deponovale u inostranstvu jer očekuju da ih iskoriste za plasmane u narednom periodu u zemlji. To je omogućilo povećanje ponude i smanjenje tražnje na deviznom tržištu početkom 2015, a što je doprinelo rastu deviznih rezervi NBS koje su u prvom tromesečju ove godine povećane za 600 miliona evra.

U NBS objašnjavaju da je uticaj procesa razduživanja i zaduživanja na vrednost domaće valute kratkotrajan i pozitivan u vreme visokih priliva, a negativan pri dospeću obaveza.

“Srednjoročna stabilnost deviznog tržišta po pravilu je opredeljena kretanjima u platnom bilansu. Od posebnog je značaja činjenica da je Srbija u toku 2013. i 2014. godine značajno smanjila tekući deficit i povećala njegovu pokrivenost stranim direktnim investicijama. Tako npr. učešće tekućeg deficita platnog bilansa u bruto domaćem proizvodu je smanjeno sa 11,6 odsto u 2012. na 6,1 odsto i šest odsto u 2013. i 2014. godini. To se nesporno pozitivno odražava na ocenu održivosti naše eksterne pozicije i percepciju rizika. Naravno, mogućnosti zaduživanja zavise i od drugih (eksternih) faktora čiji je uticaj bio nepovoljniji, pogotovo za zemlje sa relativno visokim nivoom fiskalnog duga”, kažu u Narodnoj banci.

strana-direktna-ulaganja-pol

(ilustracija - Politika, stara metodologija iskazivanja)

Dugovi rastu

Na kraju 2014. godine privreda je dugovala 9,3 milijardi evra i dug je povećan za 104,5 miliona evra u toj godini, ali je u decembru zabeležen veliki odliv kapitala i razduživanje od 399,2 miliona evra. Banke su na kraju godine dugovale 2,3 milijarde evra i one su se tokom 2014. razduživale: smanjile su prekogranični dug za 814,6 miliona evra, a u tome u decembru za 163 miliona evra. Veliki odliv kapitala je zabeležen i u oktobru i novembru 2014. godine od 399 miliona evra, pa su samo u ta dva meseca smanjene devizne rezerve za čak 671 miliona evra.

Srbiji je potrebno oko 6,5 milijardi evra godišnje da izmiri svoje spoljne obaveze. Prema rečima Mlađena Kovačevića, samo državi je potrebno oko 5,5 milijardi evra ove godine, dok se u naredne dve godine očekuje dospeće velikih kredita zbog čega će i iznos državne otplate biti povećan na preko šest milijardi evra.

“Svuda se spoljni dug iskazuje samo kao glavnica duga, a nigde se ne vidi kamata. Država će ove godine platiti za kamate 1,2 milijarde evra. Svako kad se zaduži ne računa da je dužan samo glavnicu, već i kamatu, ali ovako deluje da manje dugujemo nego što je to stvarno slučaj. Osim toga, sada je spoljni dug oko 80 odsto BDP-a po sadašnjem kursu koji precenjuje vrednost dinara. Kada bi, recimo, računali evro po 150 dinara stvarni spoljni dug bi bio preko 100 odsto BDP-a. Međutim, ako se proda Telekom, pa Komercijalna banka, RTB Bor, pa Aerodrom tim devizama moći će se održavati ovakav kurs. Ali kada toga više ne bude preti nam nemogućnost otplate spoljnog duga i oštra devalvacija od 60-70 odsto, kao što se to desilo Rusiji 1998. ili Argentini 2000. godine”, upozorava Kovačević.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...