Manje plate i penzije, veće kamate

Miloš Obradović

Veliki deo sredstava koje je država uštedela u budžetu za 2015. godinu otićići će kreditorima na ime kamata. Izdvajanja za plate smanjena su za 22 milijarde dinara, a izdaci za kamate povećani za 19 milijardi dinara
(foto, Dušan Vujović, ministar finansija)

Obično se u javnosti, pred usvajanje budžeta za narednu godinu, vodi polemika da li on treba da bude socijalni ili razvojni, da li treba da više potrošiti za investicije ili za plate i penzije.

U slučaju „istorijskog budžeta“, kako je predlog Zakona o budžetu za 2015. godinu nedavno nazvala potpredsednica vlade Kori Udovički, čije je usvajanje u Skupštini Srbije trajalo 20 sati, moglo bi se reći da - nije ni jedno ni drugo.

Samo stranim investitorima na radost

Najveće uštede su ostvarene na smanjenju plata i penzija, dok su izdaci za socijalu ostali nepromenjeni (ne računajući sredstva namenjena za otpremnine zaposlenima u preduzećima u restrukturiranju, tzv. Tranzicioni fond, koja su formalno uključena u socijalna davanja) tako da se o socijalnoj funkciji budžeta teško može govoriti.

Da li to znači da je razvojni? Teško, jer su na toj strani dobrano skresane subvencije i to pre svega poljoprivredi, što čudi s obzirom da se već godinama poljoprivreda napominje kao jedna od najvećih razvojnih šansi Srbije.

Možda bi dobra vest bila da je u budžetu predviđen rast kapitalnih investicija za šest odsto, odnosno za 2,8 milijardi dinara u odnosu na rebalans (onaj prvi) budžeta za 2014. godinu i čak 15 milijardi dinara više od onog što je stvarno investirano u ovoj godini - da već godinama unazad nije uspostavljeno pravilo da se najveće i najlakše uštede u budžetu prave baš na kapitalnim investicijama i da nikada do sada nije ispoštovan ovaj plan, što svakako ne ukazuje na neki razvoj. Sa te strane ono čemu mogu da se obraduju pre svega strani inevstitori, je to što su subvencije za investicije zadržane na oko 10 milijardi dinara, od toga četiri milijarde za postojeće ugovore kao što je Fijat ili PKC, dok je šest namenjeno novim investitorima koje će država subvencionisati.

Glavna ušteda - plate

I pored tolikih smanjenja rashoda, deficit republičkog budžeta u 2015. godini trebalo bi da bude 191 milijardu dinara (4,9 odsto BDP-a) gde se skoro 31 milijarda dinara planira za otplatu aktiviranih garancija države za kredite javnih preduzeća. Uključivanje ovih rashoda u budžet je novina jer su prethodnih godina oni knjiženi „ispod crte“ odnosno, iako su bili isplaćivani iz budžeta nisu bili transparentno prikazani, što je jedna od retkih pozitivnih stvari u ovom budžetu. Najveći deo toga, oko 19 milijardi se odnosi na dugove Srbijagasa, na Železnice Srbije pet milijardi dinara, Železaru Smederevo tri milijarde, kao i na dugove JAT-a i Galenike. Bez ovih troškova budžetski deficit u 2015. godini bi iznosio 158 milijardi dinara. Ukupan deficit države, uključujući budžete opština i JP „Putevi Srbije“ mogli bi da dostignu 230 milijardi dinara ili oko šest odsto BDP-a.

Plan države je da na republičkom nivou u 2015. godini prihoduje 924 milijarde dinara, a da potroši 1.116 milijardi dinara.

Ono što bi ovaj budžet trebalo da čini istorijskim je, prema obrazloženju ministra finansija Dušana Vujovića, to što će rashodi budžeta u sledećoj godini nominalno biti niži nego rashodi u ovoj, za nešto više od šest milijardi dinara.

To da se rashodi i nominalno smanjuju se možda do sada nije desilo, ali do sada nisu ni smanjene plate u javnom sektoru za 10 odsto i penzije za pet odsto. Glavna „ušteda“ u budžetu za narednu godinu dolazi upravo od smanjenja izdataka za plate za 22 milijarde dinara u odnosu na 2014. godinu. Prema najavama ministra finansija Dušana Vujovića penzije i plate u javnom sektoru neće rasti naredne tri godine što faktički znači njihovo realno obezvređivanje za iznos inflacije.

Takođe je programirano smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru za pet odsto (administracija, prosveta, zdravstvo...), gde je zaposleno 500.000 do 550.000 ljudi. To znači da će bez posla ostati od 25.000 do 27.000 ljudi. Deo njih će otići u penziju, ali će dobar deo morati biti i otpušten. Prema proceni Fiskalnog saveta bar 10.000 ljudi će dobiti otkaze.

Štednja na penzijama i subvencijama

Druga najveća ušteda je na transferima PIO fondu gde će biti prebačeno 18 milijardi dinara manje, pre svega, zahvaljujući smanjenju penzija. Velika ušteda je napravljena i na subvencijama. Nominalno 13 milijardi dinara biće manje izdvojeno za subvencije ali ako uzmemo u obzir da su u 2014. godini isplaćeni dugovi države bankama za subvencionisanje kredita za likvidnost iz prethodnih godina, sva ušteda se svodi na oko 1,5 milijardu dinara Železnicama i čak šest milijardi dinara poljoprivredi. Ukupan iznos subvencija iznosiće 80,5 milijardi dinara. Osim toga značajnije smanjenje rashoda planira se i na kupovini robe i usluga za oko sedam milijardi dinara.

Iz vlade su poručili da u narednoj godini država neće davati garancije javnim preduzećima za kredite za likvidnost, gde se pre svega misli na Srbijagas ali je, sa usvajanjem budžeta, usvojen i Zakon o davanju državnih garancija po zaduženju Srbijagasa do 200 miliona dolara za održanje tekuće likvidnosti, predloga zakona o pretvaranju obaveza Er Srbije od 162 miliona evra u javni dug, i predlog zakona o stend-baj kreditu od 200 miliona evra za Agenciju za osiguranje depozita od Evropske banke za obnovu i razvoj čime je taj posao obavljen u 2014. umesto u 2015. godini.

Kamate za neverovatno zaduživanje

Najnepovoljnija stavka budžeta u 2015. godini koja nije mogla biti izbegnuta i koja je posledica neverovatnog zaduživanja poslednjih nekoliko godina su kamate na otplatu javnog duga. U sledećoj godini iznosiće čak 131 miijardu dinara  što je za 19 milijardi dinara više nego u 2014. godini. Skoro sve što je država uštedela na kresanju plata otići će kreditorima samo za rast kamata.

Kamate su veća stavka od izdataka za osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Kamate su veće i od ukupnih socijalnih rashoda koji iznose 126 milijardi dinara. Posle plata i transfera PIO fondu za penzije, kamate su najveća stavka u budžetu. Od toga, polovina je otplata kamata na ime stranih kredita, što znači da oko 60 milijardi dinara će iz budžeta otići van zemlje.

Javni dug je samo u 2014. godini porastao za 10 odsto. Od 2010. godine javni dug je porastao sa 45 na 70 odsto BDP-a što je rast od preko 50 odsto. U odnosu na 2008. godinu kada je javni dug iznosio 30 odsto BDP-a povećan je čak 2,5 puta i najbolji je pokazatelj ekonomske politike koju su vodile sve vlade, od početka krize do danas.

Ovaj rast zaduženosti je prema rečima Hasana Hanića, profesora na Bankarskoj akademiji ostavio teške posledice na performanse privrde i cele zemlje, na njen ugled, rejting i sposobnost daljeg zaduživanja.

Iako „istorijski“, ovaj budžet neće zaustaviti rast javnog duga. Mada Ministarstvio finansija, iako je moralo po zakonu, nije donelo trogodišnju fiskalnu strategiju, po svemu sudeći njihove projekcije ukazuju da ni do 2017. godine neće doći do stabilizacije javnog duga. Prema prognozama Ministarstva finansija, fiskalni deficit u 2017. godini bi trebalo da iznosi 3,8 odsto BDP-a, što je smanjenje za nešto gotovo četiri odsto BDP-a u naredne tri godine, dok bi se javni dug, prema očekivanjima vlade, stabilizovao na nivou od oko 79 odsto BDP-a.

Kako je istakao Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta, predviđeno trogodišnje smanjenje budžetskog deficita nije dovoljno za stabilizaciju i smanjenje javnog duga do 2017. godine. Drugim rečima, čeka nas u narednim godinama još žešće kresanje javne potrošnje ili će ove mere morati da traju duže.

Fiskalni savet navodi da javni dug nije moguće stabilizovati pre 2018. godine i to na nivou od preko 80 odsto BDP-a. Da bi postavljeni cilj bio dostižan, u 2017. godini budžetski deficit bi se mora o spustiti na oko tri odsto BDP-a, a to znači da treba uštedeti još oko jedan odsto BDP-a ili oko 300 miliona evra.

Plan zaduživanja od šest milijardi evra

Na prihodnoj strani, najviše se očekuje od PDV-a, oko 400 milijardi dinara u narednoj godini i akciza 215 milijardi dinara. Stručnjaci ocenjuju ove prihode kao realno postavljene. Međutim planirani su i neporeski prihodi od 154 milijarde dinara, a među njima vanredni neporeski prihodi od 49 milijardi dinara. Pored ostalog, država je planirala da naplati dividendu od javnih preduzeća od čak 15 milijardi dinara što je prilično neizvesno, kao i 25,7 milijardi dinara od ušteda na samnjenju plata u javnim preduzećima u narednoj godini. Ove uštede će javna preduzeća morati da uplate na račun budžeta.

U narednoj godini planirano je zaduživanje države od 710 milijardi dinara (blizu šest milijardi evra). Od toga sa 510 milijardi dinara biće vraćeni dugovi koji stižu na naplatu, dok će 191 milijarda ići na finansiranje novog deficita. Najveći deo zaduživanja planira se na domaćem tržištu u vrednosti od 450 milijardi dinara, dok se emisijom evroobveznica planira zaduživanje za 180 milijardi dinara. Još oko 80 milijardi dinara iznosiće krediti banaka, međunarodnih finansijskih institucija i stranih država.

I ovaj budžet predviđa, između ostalih, zajam od Ujedinjenih arapskih emirata od dve milijarde dolara. Da podsetimo, u prošlogodišnjem budžetu planiran je kredit od tri milijarde dolara, ali je stigla samo jedna milijarda.

Na kraju, treba reći da je budžet za 2015. godinu samo plan države koji može ali i ne mora da ima puno veze sa stvarnošću. To nam je najbolje pokazao budžet za 2014. godinu kada je prvobitno planiran deficit od 182,5 milijarde dinara. Zatim je u oktobru rebalansom budžeta povećan deficit na 224,7 milijardi dinara. Posle samo dva meseca vlada radi novi rebalans jer su rashodi precenjeni za 40 milijardi dinara. Iako se iz vlasti mogu čuti poruke kako je dobro što ima „viška“ para, ovo mnogo govori o (ne)sposobnosti nadležnih službi da planiraju trošenje državnih sredstava. Prema mišljenju stručnjaka, i u 2015. godini nas sigurno čeka još jedan rebalans budžeta tako da i planove iskazane u Zakonu o budžetu za 2015. godinu treba uzeti sa dozom rezerve.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...