Aktiva i kapital banaka sve manji, dobit raste

Miloš Obradović

Profit bankarskog sektora u prvih devet meseci ove godine 180 miliona evra, što je za 18 odsto više nego u istom periodu 2013.
(foto, Srpska banka, pod još nerazjašnjenim okolnostima, ostala je bez kapitala i postala najveći gubitaš u srpskom bankarstvu)

Za prvih devet meseci ove godine poslovne banke u Srbiji ostvarile su ukupan profit od 20,95 milijardi dinara ili 180,3 miliona evra što je za 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine kada su banke zaradile 152 miliona evra (17,5 milijardi dinara).

Za razliku od prošle godine, u prvih devet meseci ove godine nije bilo Univerzal banke kojoj je NBS oduzela licencu, a koja je pravila gubitke, ali je zato veliki minus zabeležila Srpska banka. U prvih devet meseci ova banka je napravila minus od čak 2,26 milijardi dinara, skoro 20 miliona evra, a ovih dana mogu se čuti izjave zvaničnika da su tome doprineli tajkuni koji su političkim vezama dobijali neobezbeđene kredite, što je bio recept i za bankrot Agrobanke, Privredne banke Beograd, ali i privatne Univerzal banke. Treba reći i da je državu, odnosno poreske obveznike bankrot ove četiri banke koštao blizu milijardu evra, a tome će se priključiti i trošak Srpske banke.

Dobit raste – smanjuje se domaže vlasništvo

Istovremeno sa povećanjem profita, bankarski sektor je smanjio aktivu, odnosno smanjeno je kreditiranje građana i privrede. Ukupna aktiva bankarskog sektora na kraju septembra iznosila je 25,09 milijardi evra (2,9 biliona dinara) što je za 24 miliona evra manje nego na kraju trećeg tromesečja prošle godine. Gledano u evrima, smanjen je i kapital bankarskog sektora i to za skoro 95 miliona evra. Na kraju septembra ove godine iznosio je 5,18 milijardi evra u odnosu na 5,27 milijardi evra u istom mesecu prošle godine.

Najveći profit u prvih devet meseci ove godine napravila je Inteza - 5,75 milijardi dinara, odnosno 49,5 miliona evra, ali je to ipak dosta slabiji rezultat nego u istom periodu prošle godine kada je dobit iznosila 57 miliona evra. Druga na listi banaka sa najvećim profitom je Rajfajzen banka sa 5,2 milijarde dinara (44,7 miliona evra), takođe uz pad u odnosu na prošlogodišnji rezultat. Na trećem mestu je Unikredit banka sa dobiti od pet milijardi dinara ili 43,4 miliona evra, a zatim Komercijalna banka sa 3,55 milijardi dinara ili 30,5 miliona evra dobiti i Prokredit sa 1,7 milijardi ili 14,7 miliona evra dobiti.  

Agencija za osiguranje depozita pre nekoliko dana objavila je poziv za dostavljanje pisama o zainteresovanosti za posao finansijskog savetnika za privatizaciju Komercijalne banke u kojoj je najveći pojedinačni vlasnik Republika Srbija sa 42,6 odsto. S obzirom da će, najverovatnije, kupci Komercijalne banke biti stranci, udeo domaćeg vlasništva u bankarskom sektoru će se smanjiti sa 25 na svega 12 odsto, dok će se udeo države svesti na Poštansku štedionicu i sve, tri mikro banke poput Jubmes, Jugbanke Kosovska Mitrovica i Srpske banke ukoliko ne izgubi licencu.

Još jedna opljačkana banka

Upravo Srpska banka je, sa gubitkom od 2,26 milijardi dinara u prvih devet meseci, i najveći gubitaš u srpskom bankarskom sektoru. Kapital ove banke, inače, iznosi dve milijarde dinara što je manje od gubitka koji je napravila i kada se na kraju godine upiše gubitak (tek treba videti koliko će to iznositi, a na primeru Agrobanke videli smo da se za nekoliko meseci može - uvišestručiti) ispostaviće se da ova banka nema kapitala.

Drugi najveći gubitaš je NLB banka sa minusom od milijardu dinara, zatim Pireus banka sa 930 miliona dinara gubitka i Marfin banka sa 470 miliona dinara gubitka. Telenor banka je zabeležila gubitak od 407 miliona dinara. Međutim, u prva tri kvartala prošle godine ova banka (bivša KBC) prikazala je gubitak od 5,5 milijardi dinara, pre svega zbog prodaje i otpisa potraživanja.

Banke su u prvih devet meseci ostvarile neto prihod od kamata od 777 miliona evra što je za 10 miliona evra više nego prošle godine, pa se može očekivati da neto prihod od kamata na kraju godine bude veći od milijardu evra.

S druge strane neto prihodi naknada i provizija iznosili su 220 miliona evra i manji su nego u istom periodu prošle godine za četiri miliona evra.

Kursne razlike i nenaplativi krediti

Značajan efekat, i to negativan, na finansijski rezultat banaka u prvih devet meseci imale su i kursne razlike od čak 31,5 milijardi dinara ili 271 milion evra. Na primer, u prvih devet meseci prošle godine, kada je devizni kurs bio stabilan, gubitak po osnovu kursnih razlika iznosio je svega 5,5 miliona evra, a na kraju godine banke su čak imale pozitivne kursne razlike od 13,5 miliona evra.

Visoka stopa nenaplativih kredita u ukupnim kreditima i ove godine je najveći problem bankarskog sektora. Za prvih devet meseci indirektni otpisi plasmana i rezervisanja koštali su bankarski sektor 240 miliona evra, što je više nego u istom periodu prošle godine. Treba podsetiti da su gro otpisa loših kredita prošle godine banke uradile u poslednjem tromesečju, pa je veoma verovatno da je i ovo daleko od konačne cifre.

Najveća banka na tržištu u prvih devet meseci po veličini aktive bila je Inteza sa četiri milijarde evra, zatim Komercijalna banka sa 3,2 milijarde evra aktive. Slede ih Unikredit banka sa 2,2 milijarde evra, Rajfajzen sa 1,9 milijardi evra koliko ima i Sosijete ženeral. Prvih pet banaka drži više od pola tržišta, odnonso preciznije 53 odsto.

I kada se radi o veličini kapitala sektor predvodi Inteza sa 882 miliona evra, zatim Komercijalna banka sa 575 miliona evra i Rajfajzen sa 517 miliona evra kapitala. Među prvih pet su i Unikredit banka sa 467 miliona evra i AIK banka sa 447 miliona evra.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...