Javne investicije - rešenje za privredni rast

Miloš Obradović

MMF savetuje razvijenim zemljama da ulažu u infrastrukturu i tako podstaknu svoje privrede, dok se u Srbiji iz godine u godinu smanjuju sredstva za kapitalne rashode
(Beograd, 11.11.2014 - sastanak predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda)

Kako se posle šest godina konačno izvući iz krize i okrenuti privredu ka održivom rastu pitanje je oko kog razbijaju glave vlasti skoro svih razvijenih zemalja i većine zemalja u razvoju. Spuštanje kamatnih stopa na nulu i besomučno štampanje para izgleda da ne daje rezultate jer ekonomije SAD, ali pre svega EU, nakon godina recesije stagniraju, a uz to evrozoni preti i deflacija, dok nekoliko zemalja ima velike probleme sa javnim dugom i ogromnom nezaposlenošću.

Što važi za druge - ne važi za Srbiju?

Najnovije rešenje stiže iz Međunarodnog monetarnog fonda i zove se -  javne investicije u infrastrukturu. U poslednjem, oktobarskom izveštaju o izgledima svetske ekonomije (World Economic Outlook), MMF, inače institucija poznata da svoje klijente, ili bolje reći pacijente, redovno savetuje da se država što manje meša u ekonomiju - predstavila je javne infrastrukturne investicije kao sredstvo za podizanje tražnje i pokretanje ekonomskog ciklusa.

I predsednica MMF-a Kristin Lagard nedavno je poručila da bi javne investicije u razvijenim zemljama trebalo da poguraju njihove ekonomije, pogotovo što su sve veće potrebe za ulaganjima u infrastrukturu u zemljama kao što su SAD, Velika Britanija i Nemačka.

Međutim, kao što se može čuti iz izjava srpskih državnih službenika pre i tokom aktuelne posete misije MMF-a u Srbiji, uglavnom se govori o fiskalnoj konsolidaciji, odnonso smanjenju javne potrošnje, kao i predstojećoj privatizaciji javnih preduzeća - ali veoma malo, ako ikako, o nekakvim investicijama.

Na primer, država je upravo najveće uštede u budžetu napravila baš na kapitalnim rashodima i to radi već godinama. U budžetu 2008. godine za kapitalne rashode izdvojeno je 650 miliona evra, da bi odgovor na izbijanje krize bilo smanjenje kapitalnih rashoda u 2009. na 325 miliona evra. Dalje smanjenje je nastavljeno 2010. kada je za kapitalne troškove iz republičkog budžeta izdvojeno 307 miliona evra, zatim u 2011 - 280 miliona, da bi 2012. za kapitalne investicije bilo potrošeno 304 miliona evra. Onda je 2013. godine svega 187 miliona evra izdvojeno za kapitalne rashode. Treba reći da su svih tih godina budžetski deficiti i javni dug ubrzano rasli. Ove godine je u originalnom budžetu namenjeno 50,5 milijardi dinara (432 miliona evra), ali je rebalansom ovo smanjeno na 46,3 milijarde dinara (397 miliona evra). Međutim, izgledno je da će najavljeno smanjenje deficita u odnosu na rebalans biti ostvareno pre svega na račun investicija jer je u prvih devet meseci uloženo svega 20 milijardi dinara (171 milion evra). Teško da će u poslednja tri meseca godine biti investirano još toliko.

“Ne radite ono što bogati savetuju”

Upravo MMF u svom izveštaju ukazuje da su stope rasta u zemljama u razvoju, kojima pripada i Srbija, za poslednjih nekoliko godina pale ne samo ispod nivoa 2010-11. već i ispod stopa rasta iz decenije pre krize. Kao jedan od osnovnih razloga za usporavanje ekonomija u razvoju MMF vidi nerazvijenu infrastrukturu.

To se sasvim odnosi na Srbiju sa zastarelom železnicom, autoputem koji se decenijama gradi ali nikako da se završi, elektroenergetskim sektorom bez novih kapaciteta već 30 godina. Prema rečima Vladimira Vučkovića, urednika Makroenokonomskih analiza i trendova i člana Fiskalnog saveta, Srbija ispunjava skoro sve preduslove da se javne investicije pozitivno odraze na privredni rast.

“Pre svega, imamo lošu infrastrukturu, niske kapitalne rashode i veliku potrebu za javnim investicijama. Imamo i ono što MMF zove akomodativna monetarna politika a to, u stvari, znači fleksibilni režim kursa odnosno mogućnost da se monetarna politika prilagodi fiskalnoj. Imamo i dosta odobrenih kredita od međunarodnih finansijskih institucija, EBRD, EIB, Svetske banke, koje ne koristimo i za to plaćamo penale. Ulaganje u infrastrukturu ima i visok fiskalni multiplikator što znači da značajno doprinosi privrednom rastu. Jedino  je loša strana - niska efikasnost javnih radova kod nas i to mora da se popravi”, napominje Vučković, dodajući da bi u budžetu za 2015. godinu, a koji bi uskoro trebalo da se donese, morali biti veći izdaci za investicije.

Miladin Kovačević, saradnik MAT-a napominje i da imamo značajne neiskorištene resurse koji su takođe važan uslov za uspešnost javnih investicija.

“Imamo radnu snagu, odnosno veliku nezaposlenost. Imamo značajnu državnu, odnosno javnu imovinu, pre svega gradsko građevinsko i poljoprivredno zemljište. Imamo i potrebu za privrednim rastom i u godinama konsolidacije”, ističe Kovačević.

Prema jednoj studiji MMF-a iz 2014. godine na uzorku od 120 javnih investicionih ciklusa u zemljama u razvoju, investicioni multiplikator je iznosio od jedan do 1,3, odnosno na jedan dinar uložen u infrastrukturu ostvaren je privredni rast za jedan do 1,3 dinara. Takođe, što je veoma važno za Srbiju čiji je javni dug dostigao skoro 70 odsto BDP-a (bio bi i veći da nije revidiran obračun BDP-a pa je povećan uključivanjem sive ekonomije), ovi primeri su pokazali da nakon investicionog buma nema rasta javnog duga prema BDP-u iako su te investicije uglavnom finansirane zaduživanjem. Čak pet godina nakon početka investicionog ciklusa beleži se smanjenje odnosa javnog duga prema BDP-u.

I tako, dok MMF bogatim zemljama preporučuje da javnim investicijama daju zamah svojim privredama, Srbija ne samo što skoro da i nema javne investicije, već smanjenjem plata i penzija i povećanjem poreza samo dodatno smanjuje domaću potrošnju i dodatno suzbija privredu.

Rečima jednog ekonomiste: “Ne radite ono što vam bogati savetuju, već radite ono što bogati rade kod sebe”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...