ULTIMATUM SA DEVET NULA

Jelica Putniković

"Južni potok" teći će Srbijom (samo) ako Gazpromnjeft postane novi vlasnik Naftne industrije Srbije AD

Ako Rusi budu spremni da za većinski paket Naftne industrije Srbije AD plate najmanje dve milijarde dolara koalicioni partneri u Vladi Srbije će usvojiti predlog međudržavnog sporazuma čiji nacrt je 11. decembra ruski ambasador Aleksandar Aleksejev uručio srpskom ministru rudarstva i energetike Aleksandru Popoviću. Uz novog gazdu NIS AD, Srbija će dobiti i krak gasovoda "Južni potok“ preko svoje teritorije, kao i strateškog partnera za dovršetak podzemnog skladišta gasa "Banatski dvor“.

Sve skupa, reč je sumi od oko tri-četiri milijarde dolara koju će Gazprom uložiti za početak, da bi postao vodeći energetski partner države Srbije. Ako se oko "Banatskog dvora“ bude pravio ceo sistem skladišta prirodnog gasa i ako Rusi ne odustanu od izgradnje dve najavljene gasne (termo)elektrane, investicije ruske strane se u Srbiji mogu značajno uvećati. Ove astronomske cifre adut su na koji koalicioni partneri u vladi Srbije računaju kao alibi za to što će u direktnoj pogodbi Rusima prodati NIS.

Karte su na stolu

Konačan dogovor oko rusko-srpskog energetskog sporazuma nije, doduše, postignut minulog vikenda ali Beograd nema puno da bira. Izvori Balkan magazina kažu da je, po principu "sve ili ništa", ruska delegacija predstavnicima vlade Srbije predočila da pristaje samo na međudržavni sporazum koji podrazumeva da Gazpromnjeft bez tendera postane strateški partner NIS AD. Rusi su potpredsedniku vlade Srbije Božidaru Đeliću, ministrima Mlađanu Dinkiću i Aleksandru Popoviću i Dejanu Mihajlovu koji je na ovim sastancima zastupao premijera Vojislava Koštunicu, kao i predstavnicima Kabineta predsednika Srbije Borisa Tadića, Srbijagasa i NIS AD, nedvosmisleno rekli da je većinski paket srpske naftne kompanije uslov da Gazprom gradi krak gasovoda "Južni potok", sa istoka ka zapadnoevropskim zemljama - kroz Srbiju.

Ovaj gasovod treba da bude gotov najkasnije 2015. godine a srpski pregovarači su, ispraćajući goste iz Moskve ostali pomalo razočarani što im Rusi nisu rekli ni konkretnu trasu kroz Srbiju ni kapacitet gasovoda. Zanimljivo je da su neki od predstavnika srpske strane posebno navijali za to da gasovod umesto ka Hrvatskoj ili Mađarskoj iz Srbije ide ka Republici Srskoj, pa potom ka luci Ploče i odatle, podmorskim cevovodom do Italije.

Odluka početkom naredne godine

Srpska strana na ponudu Gazproma treba da odgovori odmah posle Božića. Radna grupa Vlade Srbije će poslednje nedelje 2007. godine doneti odluku o predlogu sporazuma koji je ruski Gazprom dostavio kao jedinstvenu trojnu ponudu, a potom će poslanici Skupštine Srbije verifikovati njihovu odluku.

Vlada Srbije je, inače, već odbacila model privatizacije NIS-a koji je predložio privatizacioni savetnik, konzorcijum Meril Linč-Rajfajzen Investment, samim činom usvajanja Predloga zakona o besplatnoj podeli akcija koji je sada u skupštinskoj proceduri i biće usvojen do nove godine. Preostaje, dakle, da vlada Srbije odgovori na ponudu Gazproma.

"Rusi su sve rekli u svom predlogu. Čeka se naš odgovor,“ kaže za Balkan magazin nezvanični izvor iz Vlade Srbije, napominjući da je sastanak sa gostima iz Moskve bio neohodan kako bi se razmotrio niz tehničkih detalja, neophodnih da bi Beograd u pravom svetlu mogao da sagleda značaj ove ponude.

Ruska (energetska) politika i Srbija

Čini se da će biti presudna suma koju su Rusi spremni da plate. Ipak, članovi pregovaračkog tima Vlade Srbije odbijaju da saopšte više detalja o razgovorima, insistirajući na tome da je "reč o konstruktivnim, diplomatskim aktivnostima koje za cilj imaju realizaciju zajedničkih poslova". Za Srbiju sa problemima zbog zaprećenog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, kao i zbog razmimoilaženja u vladajućoj koaliciji oko raspisivanja predsedničkih izbora, dolazak ruske delegacije bi mogao biti dobar signal da politička previranja neće negativno uticati na ekonomiju zemlje. Tim pre što se finiš pregovora sa Srbijom dešava u isto vreme kada je, završivši sa izborima, Vladimir Putin krenuo u sređivanje energetske situacije u neposrednom susedstvu Rusije, u Aziji. Potpisavši sporazum o izgradnji gasovoda duž obale Kaspijskog mora sa Kazahstanom i Turkmenistanom, zemljama koje je trebalo da budu baza gasovoda “Nabuko”, Putin je Evropi ponovo dokazao da Rusija ima monopol i da “staroj dami” neće uspeti pokušaji izgradnje alternativnog pravca za uvoz prirodnog gasa.

Gasovod 24 12
Glavni transportni pravci za izvoz ruskog gasa:
1. preko Ukrajine (70% izvoza u Evropu)
2. preko Belorusije (30% izvoza u Evropu)
3. do Turske
4. do Bugarske (Južni potok)

"Upravo smo potpisali izuzetno važan sporazum o izgradnji kaspijskog gasovoda. Biće to nov, značajan doprinos naših zemalja jačanju evropske energetske sigurnosti,” izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. Ne treba sumnjati da će ovaj sporazum razočarati EU i SAD, koje su se zalagale za “Nabuko” kao rivalski gasovod koji bi išao ispod Kaspijskog mora, zaobilazeći Rusiju.

Sudeći prema onome šta su o svojim planovima oko izgradnje gasovoda od Azije ka Evropi predstavnici Gazproma otkrili u Beogradu, ovaj energetski gigant trenutno razmatra čak devet alternativnih ruta za buduće magistralne gasovode ka Evropi.

Trasa zasad nepoznata, ali...

"Rusi su nam kategorično rekli da oni još razmatraju sve opcije i da će konačnu odluku o trasama gasovoda doneti tek krajem naredne godine“, kaže sagovornik Balkan magazina, tvrdeći da se italijanski ENI ne pita da li će "Južni potok“ na sever ići kroz Srbiju, Rumuniju ili Bugarsku. Prema ovom izvoru, i pored najava iz Gazproma i italijanskog ENI-ja, još nije sigurno ni to da li će gasovod "Južni potok“ od Rusije dnom Crnog mora stizati do neke od bugarskih luka (Varna ili Burgas) ili će se završavati u Rumuniji (u luci Konstanca, na primer). Trase za krak "Južnog potoka“ ka jugu Apeninskog poluostrva, takođe, nisu određene. U opticaju je varijanta da gasovod stigne do bugarske luke Burgas pa potom ide ka Grčkoj, odnosno Aleksandropulosu, a odatle da se teritorijom Grčke spušta na jug i od Peloponeza da morskim putem, kroz Sredozemno more, stigne do Italije. Pominje se i opcija da gasovod ide od Bugarske do Niša, a odatle da se spušta na jug i u Italiju, dok bi drugi krak ovog cevovoda išao na sever.

Treba reći i to da je "minirajući“ projekat EU o izgradnji gasovoda "Nabuko“, Putin ponovo aktuelizovao mogućnost da gasovod "Blu Strim“ bude produžen od Turske ka Evropi. Ovaj gasovod je prema prvobitnim idejama trebalo produžiti do Bugarske a potom na zapad. Sada se te opcije ponovo razmatraju.

Tvrdeći da je gotovo besmisleno sada nabrajati sve ove potencijalne trase, izvor Balkan magazina insistira na tome da je za Srbiju dobro što su Rusi minulog vikenda otvoreno rekli da će severni krak gasovoda „Južni potok“ ići kroz Srbiju ako Gazpromnjeft kupi NIS AD.

Postoji, naravno, i mogućnost da se na ovom pregovaranju s Rusima oko NIS-a aktuelna vlada Srbije "ugruva“ jer u januaru su i predsednički izbori. Samom Tadiću bi, doduše, predizborni adut moglo biti baš to da će Srbija kroz partnerstvo sa Gazpromom postati regionalni lider.

Uostalom i visoki funkcioner DS, Božidar Đelić je kao potpredsednik Vlade Srbije i šef Vladine komisije za restrukturiranje javnih preduzeća, ovih dana najavio da NIS AD čeka većinska privatizacija u dva koraka. Đelić nije detaljisao oko toga da li će privatizacija biti sprovedena tenderskom procedurom ili u nekom drugom aranžmanu. Rekao je, međutim, da Vlada Srbije razmatra ponudu Vlade Ruske federacije.

Na partnerstvo sa Rusima u energetskom sektoru spreman je, kažu, i lider G 17 plus Mlađan Dinkić. Njegov uslov je, otkrivaju naši izvori, da Rusi plate, minimum dve milijarde dolara. Tako bi bilo para i za “krpljenje rupa“ u budžetu i za podelu građanima na ime besplatnih akcija.

Ako uđe u NIS AD, Gazpromnjeft treba da investira minimum 700 miliona dolara u modernizaciju rafinerija sirove nafte u Pančevu i Novom Sadu i za rekonstrukciju benzinskih pumpi. Sve ovo članovima ruske delegacije predočeno je na sastancima.

Kome treba NIS

Knjigovodstvena vrednost NIS-a je nešto veća od 1,2 milijarde dolara a tržišnu vrednost srpske naftne kompanije može da odredi samo tržište. Iako je monopolista, NIS svakodnevno gubi trku sa naftnim kompanijama iz inostranstva koje imaju svoje pumpe u Srbiji. Da bi NIS stao na noge potrebno je u modernizaciju rafinerija uložiti bar 500 miliona dolara. Investicije u rafinerije ne vrede, međutim, ništa bez ulaganja u benzinske pumpe. Pod pretpostavkom da se u svaku od 200 pumpi koje su na dobrim lokacijama uloži bar po milion dolara ispada da je za prodajnu mrežu potrebno još najmanje 200 miliona dolara.

Dakle, ako se vlada Srbije i poslanici u Parlamentu odluče da ne prihvate ponudu Rusa pitanje je šta će biti sa NIS-om. Pitanje je, naime, da li su zaista i koliko ozbiljni svi potencijalni kupci NIS AD. Jer, evidentno je da su se javljale uglavnom firme koje i same posluju u regionu a mnoge od njih i u samoj Srbiji. Ove kompanije do sada već imaju svoje ili kupljene rafinerije u okruženju pa se treba ozbiljno zapitati da li se njima isplati da kupe NIS na tenderu i da se obavežu da će ulagati u njegovu modernizaciju. Svima njima više bi se isplatilo da tender za izbor strateškog partnera za srpsku nacionalnu kompaniju propadne. Jer, to bi zahtevalo raspisivanje novog tendera ili iznalaženje nekog drugog modela privatizacije. Dakle, prošlo bi još najmanje godinu dana, a možda i više. Za to vreme NIS bi u potpunosti izgubio tržište, pa bi samim tim bilo minimizirano i interesovanje potencijalnih kupaca.

Ispada da su Rusi možda jedino rešenje za opstanak NIS-a.

Značaj sporazuma sa Rusijom

Udeo
Udeo ruskog gasa u ukupnom uvozu 2006. godine

Tvrdeći da je za NIS AD najvažnije da budući strateški partner bude kompanija koja ima svoje resurse sirove nafte i koja će želeti da zadrži sve prerađivačke kapacitete naših rafinerija, Aleksandar Ćirilović, predsednik Odbora za energetiku Demokratske stranke kaže da je medjudržavni sporazum sa Rusijom “od strateškog značaja za energetiku Srbije i celu državu jer gasovod 'Južni potok' od naše zemlje čini tranzitnu zemlju gasa ka Italiji i EU”.

Srpsku stranu, inače, brine i to što im Rusi nisu odgovorili na konkretna pitanja o trasi gasovoda kroz Srbiju kao ni o kapacitetu ovog, za Srbiju, kapitalnog projekta. Pominjana je mogućnost da gasovod u prvo vreme bude s kapacitetom tranzita 18 milijardi metara kubnih prirodnog gasa godišnje, a da se potom kapacitet proširi.

Praveći strategiju opkoljavanja Evrope svojim gasovodima Putinu se, očigledno je, ne žuri. Čelnici gasnog giganta mogu se predomišljati tokom cele naredne godine jer još nisu formirali zajedničku firmu sa ENI-jem, koja treba da izradi studije na osnovu kojih će se definisati konačne trase. Sve studije o tehničkoj i ekonomskoj izvodljivosti projekta “Južni potok” biće završene pre kraja 2008. godine.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...