TURSKA USMJERAVA NABUCCO PREKO BIH

Piše:    Asim Metiljević

"Slobodna Bosna" ekskluzivno otkriva detalje razgovora turskog premijera Erdogana i njegovog domaćina Silajdžića vođene oko izgradnje plinovoda "Nabucco"

Nakon upravo okončane posjete turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana Sarajevu, u političkim krugovima BiH osjetno je porasla nada da bi se i BiH na neki način ipak mogla "nakačiti" na veliki evropski infrastrukturni projekat Nabucco - plinovod kojim zapadne države namjeravaju dopremati velike količine plina iz srednje Azije na evropski zapad, zaobilazeći teritoriju Rusije. U prvim projektima plinovoda Nabucco, od prije šest-sedam godina, BiH se redovito tretirala kao tranzitna zemlja, no u međuvremenu prevagu je odnio drugi smjer, preko Bugarske, Rumunije i Mađarske, koji u širokom luku zaobilazi BiH, Srbiju i Hrvatsku.


Moguće trase Nabuka

Kao odgovor na evropski plinovod Nabucco, Rusija je prošle godine izašla s konkurentskim plinovodom Južni tok koji bi dobrim dijelom išao istom trasom, dakle preko Bugarske, Rumunije i Mađarske, što je stvorilo priličnu konfuziju, pa se priča oko trase Nabucca ponovo vratila na početak. Tako su ponovo u igri oba smjera plinovoda Nabucco - i onaj preko BiH, ali alternativni smjer preko Rumunije i Mađarske koji je za BiH krajnje nepovoljan.

Ključni saveznik Amerikancima i Britancima
U velikom infrastrukturnom projektu Nabucco važnu, možda i presudnu ulogu igra Turska, ne samo zbog toga što bi plinovod Nabucco najvećim dijelom išao njenom teritorijom, nego i zbog velikog političkog uticaja Turske na države centralne Azije, odakle bi plinovod polazio. Riječ je o Kazahstanu, Azerbejdžanu i Turkmenistanu, državama naslonjenim na plinom i naftom bogato Kaspijsko jezero za čiju se naklonost posljednjih decenija grčevito bore Rusija, s jedne, te SAD i Britanija, s druge stane.
Ključni saveznik Amerikancima i Britancima u toj utakmici za pozicije u Kaspijskom bazenu upravo je Turska zbog svojih povijesnih veza s predominantno muslimanskim državama Kaspijskog bazena, nekadašnjim kolonijama Otomanske imperije. Prvu veliku pobjedu nad Rusijom, SAD, Britanija i Turska odnijele su 2006. godine kada je pušten u rad naftovod dug 1760 kilometara kojim je nafta iz Kaspijskog bazena stigla do Turske, zaobilazeći rusku teritoriju. I plinovod Nabucco zamišljen je s istim ciljem - da se smanji prevelika evropska ovisnost o ruskoj energiji a preko toga i ruski politički uticaj u Evropi, osobito na njenom jugoistoku.

Rezervna varijanta za BiH
Dvodnevnu posjetu turskog premijera Erdogana Sarajevu, gdje je došao u pratnji velikog broja turskih privrednika, presjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić iskoristio je kao zgodnu priliku da aktuelizira poziciju BiH u projektu plinovoda Nabucco. Kako doznajemo, tuski premijer Erdogan s velikom je pažnjom saslušao Silajdžića obećavši mu otvaranje posebnih razgovora na tu temu, o čemu će bosanskohercegovačka strana dobiti dodatne informacije nakon Erdoganovog povratka u Ankaru. Na osnovu držanja premijera Erdogana i pažnje s kojom je pratio Silajdžićevo izlaganje, bh. strana je izvela zaključak kako projekat Nabucco nije sasvim izgubljen.
Tim prije što je BiH, u krajnjem slučaju, zainteresirana i za alternativnu varijantu spajanja na ovaj plinovod, kako je uostalom sugerirano i u nedavno prezentiranoj energetskoj studiji koju je za Federaciju BiH izradio hrvatski institut "Hrvoje Požar". U toj studiji, naime, federalnim vlastima se sugerira izgradnja plinovoda duž panevropskog putnog koridora 5C, odnosno priključak na plinovod Nabucco u Mađarskoj. Osim ovog smjera, u opticaju je i alternativni priključak na jugu zemlje, o čemu Vlada Federacije BiH već neko vrijeme diskretno pregovara s Crnom Gorom. No, to su tek rezervne varijente u slučaju da BiH ispadne iz igre oko glavnog smjera plinovoda.

Nemci umesto Francuza
Pozicija BiH u projektu Nabucco dodatno je ojačana izborom strateških partnera za izgradnju osam termo i hidrocentrala u BiH vrijednih preko 7 milijardi KM. Sva tri strateška partnera u ovom megaenergetskom projektu dolaze upravo iz onih država koje uz Tursku čine okosnicu projekta Nabucco. Riječ je o Kazahstanu, Njemačkoj i Austriji, koje, uz Tursku, imaju presudan uticaj na projekt Nabucco. Šanse BiH osjetno su porasle od prije nekoliko sedmica kada je pet dotadašnjih partnera u projektu Nabucco (austrijski OMV, rumunski Transgas, mađarski MOL, bugarski Bulgargaz i turski BOTAS) odlučilo za šestog partnera izabrati njemačku kompaniju RWE, umjesto francuske kompanije Gaz de Franca za čije je sudjelovanje izravno lobirao francuski predsjednik Nikolas Sarkozy.
Presudila je međutim turska diplomatija koja je Francusku eliminirala iz političkih razloga, prvenstveno zbog tvrdokornog protivljenja Francuske prijemu Turske u Evropsku uniju. Šesti partner u projektu Nabucco, energetski div RWE, na posredan način prisutan je u BiH preko sestrinske njemačke firme EnWB, koja je dobila najveći dio energetskog kolača u Federaciji BiH - izgradnju dvije termo i dvije hidrocentrale. Ta će činjenica nesumnjivo doprinijeti jačanju pozicije BiH u projektu Nabucco.

Nova energetska mapa Balkana
U crtanju nove energetske mape Balkana za sada su najbolje prošle Rumunija i Bugarska, a odnedavno i Srbija koja se, uz prilično visoku ekonomsku cijenu, ipak uspjela priključiti na ruski plinovod Južni tok. Taj je ustupak bratskoj Rusiji Srbija platila dvostruko: svoje naftno tržište zajedno s dvije rafinerije skoro besplatno ustupila je Rusiji a pored toga jedina je pristala da ruskoj strani prepusti kontrolni paket dionica u plinovodu kroz svoju teritoriju.
Sve druge države (Bugarska, Rumunija, Mađarska) s Rusijom su postigle povoljniji aranžman - ravnopravno partnerstvo 50:50 posto. Rusko-srpskom partnerstvu na projektu Jožni tok uskoro se priključio i premijer Republike Srpske Milorad Dodik, maglovitim prijedlogom da jedan krak plinovoda Južni tok ide preko teritorije manjeg bh. entiteta, čime bi BiH u potpunosti ovisila od ruskog plina.
Interes BiH za plinovod Nabucco ima nekoliko dimenzija. Ukoliko bi glavna trasa ovog plinovoda prolazila kroz BiH, to bi doprinijelo užurbanoj plinifikaciji većine gradova u BiH a, osim toga, na transportu plina BiH bi ostvarivala vrlo značajne prihode, pri čemu bi cijena plina na lokalnom tržištu bila neuporedivo niža nego danas.

Kako se dokopati plinovoda?
Trenutni aranžman BiH s ruskim plinskim monopolistom Gazpromom vrlo je nepovoljan, budući da glavninu plina BiH troši tokom nekoliko zimskih mjeseci kada je potražnja za plinom najveća. Upravo zbog toga, federalno Ministartvo industrije, energije i rudarstva, u partnerstvu s kazahstanskom kompanijom Kaztransgas, zagovara izgradnju plinske termocentrale u Kaknju i Mostaru, koje bi snabdijevale strujom velike potrošače - zenički Mittal Steel i mostarski Aluminij, uz istovremenu toplifikaciju okolnih naselja. Na taj način ukupna potrošnja plina u BiH bila bi znatno veća, osobito u ljetnim mjesecima, što bi uticalo na osjetno obaranje nabavne cijene plina.
Također, izgradnja glavne trasa plinovoda preko teritorije BiH doprinijela bi podizanju ukupne bezbjednosti države, budući da se radi o infrastrukturnom projektu od vitalnog značaja za države zapadne Evrope.
U ovom trenutku, krajnje je teško procijeniti realne šasne BiH da se dokopa ovog projekta. Ono što je međutim izvjesno, jeste to da Turska u tom projektu ima važnu ulogu i da svojim uticajem svakako može ojačati poziciju BiH u budućim pregovorima. Upravo je to premijer Turske Erdogan obećao svom domaćinu Silajdžiću.

Silajdžić priprema posjetu Kazahstanu
Prema informacijama Slobodne Bosne, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić intenzivno priprema posjetu Kazahstanu koju je, na izvjestan način, već pripremio njegov prethodnik Željko Komšić. Naime, na prošlogodišnjem generalnom zasjedanju Skupštine Ujedinjenih nacija Komšić se susreo s kazahstanskim predsjednikom Nursultanom Nazarbajevom, koji je pokazao veliki interes za političko i ekonomsko zbližavanje dvije države. Na Komšićev prijedlog, Predsjedništvo BiH prije nekoliko mjeseci usvojilo je zaključak o uspostavljanju punih diplomatskih odnosa s Kazahstanom, što uključuje i razmjenu ambasadora. Političko-ekonomski značaj Kazahstana susjedna Hrvatska prepoznala je davno. Njen predsjednik Stjepan Mesić s kazahstanskim kolegom Nazarbajevim susreo se čak pet puta u šest godina, otvarajući tako vrata hrvatskim kompanijama na velikom tržištu bogatog Kazahstana, čija ekonomija bilježi eksplozivan rast.

Preporuke hrvatskih eksperata
U energetskoj studiji Federacije BiH u čijoj su izradi sudjelovali eksperti hrvatskog instituta "Hrvoje Požar" konstatira se da je za BiH krajnje nepovoljno i neracionalno razvijati dva entitetska, sasvim odvojena i pri tome suprotstavljena energetska sistema. U studiji se sugerira da bi najracionalnije rješenje bilo izgradnja plinovoda duž trase autoceste 5C jer bi se na taj način osjetno umanjili troškovi gradnje. Osim toga, BiH bi preko priključka na plinovod Nabucco obezbijedila stabilan izvor plina, iz dva međusobno neovisna izvora - Rusije i Kaspije.
Na preporuke iz ove studije, premijer RS-a Milorad Dodik nije se ni osvrnuo. Bez ikakvih konsultacija s federalnim i državnim institucijama, čak i bez širih konsultacija u Republici Srpskoj, požurio je s idejom da se RS, makar kao slijepo crijevo, uključi u ruski projekt Južni tok, iako preko plinovoda Nabucco i Republika Srpska i cijela BiH imaju realnu šansu da postanu tranzitne teritorije.

Izvor: Slobodna Bosna, petak 28. 03. 2008.

(medjunaslovi redakcije BM)


Upozorenje:

Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.

captcha image
Reload Captcha Image...