TERMOELEKTRANE SPASA

Jelica Putniković

Da Srbija ne bi postala energetski zavisna i u sektoru električne energije neophodno je što pre otpočeti sa izgradnjom četiri elektrane, što podrazumeva da do 2015. godine Elektroprivreda Srbije treba u nove kapacitete i revitalizaciju postojećih da uloži 9,2 milijarde evra. (foto: TE Kolubara B u izgradnji)

Predstavljajući najznačajnije razvojne aktivnosti JP EPS planirane u periodu do 2015. godine Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju u EPS je na Simpozijumu Elektrane 2008. godine, koji se ovih dana održava u Vrnjačkoj banji rekao da je neophodno što pre pristupiti izgradnji TE Kolubare B, trećeg bloka u TE Nikola Tesla B u Obrenovcu, revitalizovati ili izgraditi potpuno nove termoelektrane - toplane Novi Sad i izgradnji hidroelektrane Gornja Drina.

Otvarajući savetovanje koje je organizovalo Društvo termičara Srbije i ministar rudarstva i energetike, dr Petar Škundrić je istakao da su ovi kapaciteti prioritet i najavio raspisivanje tendera za izbor strateških partnera, kako bi se što pre otpočelo sa izgradnjom.

Projekat TE Kolubara B predviđa da će ova elektrana biti kapaciteta od 700 MW (2 x 350 MW) instalisane snage. Kao i TE NikolaTesla B3, takođe kapaciteta od 700 MW trošiće lignit. Rekonstrukcija, odnosno, izgradnja novog bloka u TE-TO NoviSad podrazumeva optimizaciju postojeće TE-TO i/ili izgradnju novog postrojenja snage do 450 MW na gas. Reč je o kombinovanoj proizvodnji toplotne i električne energije u kombinovanom gasno - parnom ciklusu. Projektat HE Gornja Drina podrazumeva izgradnju dve ili više hidroelektrana na gornjem delu Drine i Sutjesci, ukupne snage od oko 200 MW.

Jakovljević ističe da su osnovni ciljevi buduće poslovne politike EPS-a: pouzdano snadbevanje kupaca električnom energijom po ekonomski najpovoljnijim i ekološki najprihvatljivijim uslovima.

-Pokretanje intenzivnog investicionog ciklusa u EPS neophodno je radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja potrošača jer procenili smo da će prosečna stopa porasta potrošnje električne energije biti oko 1 % godišnje u periodu do 2025. godine, kaže Jakovljević napominjući da će se istovremeno postići i veća efikasnost i povećanje konkurentnosti u ovoj kompaniji.

Već godinama iz EPS-a napominju da već desenijama nisu izgrađeni novi kapaciteti za proizvodnju struje. Tako će ove elektrane, čija se izgradnja, inače, najavljuje već nekoliko godina zamenaiti stara, neefikasna postrojenja koja su iscrpela radni vek. Istovremeno će se obezbediti zadovoljenje ekoloških standarda. Jakovljević navodi, takođe, značaj ekonomsko-finansijske, tehničko-tehnološke, organizacione i upravljačke konsolidacije i unapređenja poslovne efikasnosti EPS-a. Time će se, kako kaže, obezbediti dostizanje profitabilnosti i njen konstantni rast, kao i očuvanje i ntegriteta Kompanije EPS i postepena vlasnička transformacija kroz strateško partnerstvo za nove proizvodne kapacitete.

-Nove elektrane doprineće, takođe, uključivanju EPS-a u regionalno tržište električne energije i uspostavljanju uticajne pozicije u regionu. Vrlo je bitno i unapređenje mera zaštite životne sredine u skladu sa nacionalnom i regulativom EU, nabraja dalje Jakovljević.

Govoreći o neophodnosti izgradnje novih elektrana Jakovljević navodi da procene o prosečnom rastu potreba za električnom energijom do 2018. godine variraju od 1,0 % do 3,2 %.

-Rastuće potrebe za električnom energijom se iz postojećih kapaciteta ne mogu podmiriti, a pojedina postrojenja su usled zastarelosti i ekoloških rizika predviđena za gašenje. U poslednjih 20-ak godina u pogon nije puštena nijedna nova elektrana. Sigurnost u snabdevanju električnom energijom u narednim godinama može se obezbediti isključivo izgradnjom novih kapaciteta. Jer, bez novih elektrana Srbija će biti prinuđena da uvozi električnu energiju, a zbog ograničenih prenosnih kapaciteta i manjka struje u regionu postoji rizik da potrebne količine neće moći da se uvezu. Svako dalje odlaganje u realizaciji prioritetnih projekata rezultiraće gubicima u elektroprivredi od oko 200 miliona evra godišnje, a zbog razlike između cene električne energije iz uvoza i niske prodajne cene tarifnim kupcima, kaže Jakovljević.

Praveći Strategiju razvoja EPS-a do 2015. godine stručnjaci ove kompanije su izračunali da bi do 2011. godine struja trebalo blago da poskupljuje a da 2015. godine 1 kWh treba da košta 10,3 evro centi.

Koncept za realizaciju investiciono projekta TE Kolubara B predviđa odabir strateškog partnera putem javnog tendera. Sa odabranim partnerom biće osnovano društvo sa ograničenom odgovornošću, takozvana Projektna kompanija. EPS kao svoj udeo ulaže nenovčani ulog kroz već izgrađene objekte i opremu, a strateški partner ulaže novac. Kroz Projektnu kompaniju EPS i strateški partner, finansiraju i obezbeđuju završetak izgradnje TE Kolubara B. Isti princip će biti i kod TE Nikola Tesla B3, s tim što EPS kao svoj udeo ulaže određene objekte, opremu kao i novčani ulog a strateški partner novac.

Projektat TE-TO Novi Sad će se realizovati tako što EPS i Grad Novi Sad zajednički osnivaju zatvoreno akcionarsko društvo Energija Novi sad A.D. čijom dokapitalizacijom se obezbeđuju potrebna investiciona sredstva. I novde će strateški partner biti odabran međunarodnim tenderom. U postupku dokapitalizacije EPS ulaže postojeće postrojenje, NoviSad obezbeđuje pravo korišćenja nad zemljištem i odgovarajućom komunalnom infrastrukturom, a strateški partner ulaže novac.

HE Gornja Drina je projektat koji EPS planira sa Elektroprivredom Republike Srpske.

EPS, EPRS i HE na Drini zajedno će do nove godine osnovati preduzeće u odnosu 50:25:25 %. Zajedničko preduzeće će obavljati delatnost po propisima RepublikeSrpske i BIH. Kroz zajedničko preduzeće EPS i EPRS, projektuju, finansiraju i obezbeđuju izgradnju HE Gornja Drina.

Realizacijom ovih projekata EPS će obezbediti ispunjenje odredbi o konkurenciji iz ratifikovanog Ugovora o osnivanju regionalne energetske zajednice jugoistočne Evrope. Jakovljević navodi da je za izgradnju ovih elektrana i osatvarivanje pratećih planova do 2015. godine potrebno 9,2 milijarde evra. Jer, kako kaže, pored novih kapaciteta Plan razvoja EPS-a do 2015. godine podrazumeva i investicione projekte za održavanje tekuće proizvodnje i unapređenje životne sredine, investicione projekte za dalje unapređenje poslovanja kompanije (IS, TSU, PIS, TK i dr.), investicione projekte za dalji razvoj trgovine električnom energijom, investicione projekte za razvoj trgovine GHG gasovima...

Finansijska konstrukcija za realizaciju ovih planova podrazumeva da za investicije za održavanje tekuće proizvodnje i unapređenje životne sredine bude potrošeno više od 4 milijarde evra: za revitalizalizaciju hidroelektrana oko 0,4 milijarde evra, za revitalizaciju termoelektrana oko 1,3 milijarde evra, za revitalizaciju i zamenu kopova oko 1,5 milijardu evra, za modernizaciju elektrodistributivne mreže i zamenu brojila oko 0,7 milijardi evra a za ostala ulaganja (TSU, PIS i dr.)više od 0,1 milijarde evra.

U samo povećanje proizvodnje električne energije, za izgradnju novih kapaciteta planira se ulaganje od oko 5 milijardi evra: u hidroelektrane oko 0,6 milijardi evra, u termoelektrane oko 2,5 milijarde Evra, u rudnike uglja oko 0,6 milijardi evra a za ostala ulaganja predviđeno je oko 1,2 milijarde evra.

- Predviđena sredstva, koja su veća od 9 milijardi evra obezbedićemo tako što će iz sopstvenbih izvora EPS investirati oko 3,4 milijarde evra, iz kredita planiramo oko 3,8 milijarde evra, strateški partneri treba da ulože oko 1,8 milijardi evra a ostatak od oko 0,1 milijardi evra biće obezbeđen iz donacija, sredstava potrošača, ekoloških taksi... navodi Jakovljević.

U EPS-u su svesni da aktuelna finansijska kriza može uticati i na interes potencijalnih strrateških partnera ali Jakovljević je optimista.

Plan razvoja EPS-a do 2015. godine treba da usvoji vlada Srbije a da bi se postigao cilj, da EPS postane elektroenergetski lider u regionu neophodno je da tenderi budu raspisani do nove godine.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...