PROLEĆNI SPORAZUM SA RUSIMA

Jelica Putniković

Ruska i srpska strana formiraće radne grupe, čiji zadatak je da prepozna projekte od obostranog interesa

Da Ruse pored naftno-gasnog sektora zanima i srpska elektroenergetika dokaz je juče potpisani Protokol o saradnji između JP Elektroprivreda Srbije i ZAO Inter Rao EES. Sam protokol dosta je uopšten a kako je dokument koji ne obavezuje ni jednu stranu, lako se da zaključiti da je potpisivanje upriličeno u političke svrhe, zarad političkih poena DSS-u, partiji koja je u direktorske fotelje Elektroprivrede Srbije postavila ljude sa svojim stranačkim knjižicama.

Da li će se iz ovog protokola izroditi nešto pozitivno znaće se tek za tri meseca, kad ističe rok da dve firme pronađu projekte na kojima će zajednički raditi. Naravno, sve će zavisiti od toga kad bude formirana nova vlada, odnosno, od toga u čijem resoru će tada biti EPS.

Jevgenij Vjačeslavovič Dod, generalni direktor Inter Rao, radoznalim srpskim novinarima je samouvereno naglasio da firma na čijem je čelu može i hoće da u izgradnju novih elektrana u Srbiji uloži više od dve milijarde evra. Komentarišući tu istu novinarsku radoznalost dr Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a je okupljene predstavnike medija podsetio da je EPS do 2015. godine isplanirao ulaganje od čak devet milijardi evra.

-Protokol se ne bavi vlasničkom strukturom EPS-a, rekao je Đorđević i nekoliko puta ponovio da su u procesu pripreme za izgradnju TE Kolubara B i trećeg agregata u TE Nikola Tesla B.

–Oko Kolubare i TENT-a ništa nismo potpisali, podvukao je, takođe Đorđević.

Imena ove dve elektrane ne pominju se taksativno u Protokolu ali, izvori Balkanmagazina tvrde da su Rusi u predlogu ovog dokumenta, koji su doneli radi potpisivanja iz Moskve, tražili da piše kako je Inter Rao partner EPS-u za izgradnju ove dve elektrane - bez ikakvog tendera. Na ovu direktnu pogodbu o izgradnji ove dve termoelektrane ukupne snage od 1.500 MW Đorđević nije hteo da pristane. Protiv ponavljanja scenarija sa privatizacijom NIS-a su i u resornom ministrastvu rudastva i energetike, gde za Balkanmagazin lakonski kažu: “Menadžeri Inter Rao su pristojni momci. Sposobni. Ali, to sa Kolubarom i TENT-om B nije moglo da prođe!”

“Prečišćeni” tekst Protokola juče je, inače, sa srpske strane umesto Đorđevića potpisao njegov zamenik, Dragan Tomić. Odgovarajući na novinarska pitanja zašto je on parafirao Protokol, Tomić je rekao da su razlozi čisto tehničke “prirode”, jer je on u ime EPS pregovarao sa Rusima od decembra prošle godine.

Ne krijući čuđenje zbog ovolike novinarske nepoverljivosti Jevgenij Vjačeslavovič Dod je strpljivo predstavio firmu na čijem je čelu, nabrojao niz projekata koje rade po celom svetu i naveo da su zainteresovani za izgradnju hidroelektrana na Drini i Limu ali i za termokapacitete, pre svega na ugalj. Kao mogućnost saradnje pomenuo je i potencijane objekte na Kosovu. Ruska i srpska strana formiraće radne grupe, čiji zadatak je da prepozna projekte od interesa za obe strane.

-Za nas je Protokol otvaranje vrata za investicije u Srbiju, za izgradnju novih elektroenergetskih kapaciteta i novih termoelektrana. Naše mogućnosti su velike. Možemo EPS-u da damo vrlo interesantne predloge za saradnju. Prema Protokolu u roku od 90 dana treba da nađemo zajedničke interese. Nadamo se da ćemo se kroz tri meseca videti sa novim predlozima, rekao je Dod.

Odgovarajući na pitanje o tome da li će Inter Rao graditi i termoelektrane na gas u Srbiji Dod je rekao:

-Gazprom se sam bavi izgradnjom elektrana na gas. Inter Rao radi i druge stvari, ali i termoelektrane na gas. Hristenko je i u našem upravnom odboru, kao i kod Gazproma, otkrio je prvi čovek Inter Rao, komentarišući da kompanija na čijem je čelu “ima kompetencije da zadovolji sve što žele u Srbiji”. Dod, takođe, kaže da će, ako bude neophodno, Protokol biti nadograđen međudržavnim sporazumom.

Inter Rao je, inače, zainteresovan i za saradnju sa Elektroprivredom Republike Srpske, sa kojom EPS planira izgradnju više hidroelektrana na Drini.

-To je projekat EPS-a i Elektroprivrede. Mi smo, svakako zainteresovani da u njemu učestvujemo ako nas pozovu, kaže Jevgenij Vjačeslavovič.

Podsećanja radi treba reći da je pre pet godina, takođe u proleće (30. marta) EPS sa ruskim partnerom potpisao ugovor o revitalizaciji svih šest agregata hidrocentrale Đerdap I. Reč je o poslu na koji su se Rusi obavezali na ime poravnanja klirinškog dugovanja bivšeg SSSR Srbiji. Ugovor vredan 100.511.390 dolara predviđao je da revitalizaciju svih šest agregata Energomaseksport završi do 2010. godine.

Razna dokumenta na temu revitalizacije HE Đerdap povodom klirinškog duga Rusije Srbiji potpisivana su od te 2003. godine do danas još nekoliko puta. Najnovije je da je nosilac posla OAO Silovije mašini iz Moskve, u čijem su sastavu fabrike LMZ i Elektrosila iz Sankt Peterburga, koje su i isporučioci opreme. Pošto je međudržavni sporazum između Rusije i Srbije potpisan ponovo lane, početak radova je najavljivan za juli ove (2008.) godine. Ovim dokumentom bavili su se i Sergej Šojgu, ministar za vanredne situacije Ruske Federacije i predsednik Srbije Boris Tadić.

-To je veliki posao koji je važan za saradnju u oblasti energetike, hidroenergije, nauke i drugih oblasti. Rusija i dalje ima velike planove za saradnju sa Srbijom u oblasti trgovine i nauke, rekao je tada Šojgu, napominjući da je pripremanjem sporazuma o klirinškom dugu urađen veliki posao, i dodao da sada sve zavisi od kompanija koje će biti uključene u realizaciju tog posla.

Kako sada stvari stoje male su šanse da revitalizacija krene letos jer Rusi sada ne pristaju na iznos koji im je predviđen klirinškim sporazumom. Pozivajući se na to što je poskupela oprema, oni sada traže više novca za HE Đerdap. Čini se da će još puno vode proteći Dunavom pre nego što se taj posao ostvari, uprkos međudržavnom sporazumu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...