PREPUCAVANJA OKO „UŽARENOG“ KOLUBARSKOG LIGNITA

J. Putniković

Pokušavajući da spreči iseljavanje naselja Vreoci i seoskog groblja Savet Mesne zajednice Vreoci se obratio bordu direktora Evropske banke za obnovu i razvoj insistirajući da se EPS-u ne odobri kredit koji ova banka skupa sa KfW bankom daje za unapređenje zaštite životne sredine u Rudarskom basenu Kolubara.

Građani Vreoca, okupljeni u Savet Mesne zajednice Vreoci čine sve kako bi sprečili bagere da dođu do naslaga kolubarskog lignita na lokaciji ispod ovog naselja i seoskog groblja u opštini Lazarevac. Da bi sprečili iseljavanje oko 1.200 domaćinstvava sa oko 3.300 stanovnika i oko 5.000 humki sa mesnog groblja Vreočani su, posle niza protesnih akcija, posegnuli čak i za obraćanjem Evropi, odnosno, Evropskoj banci za obnovu i razvoj.



Kolubara


U saopštenju koje je juče poslato medijima se navodi: „Obaveštavamo građane i širu javnost da je dana 12. Jula 2011. godine Bord direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odložio odobrenje kredita PD RB „Kolubara“ zbog socijalnih, ekoloških i sveukupnih problema u ovom preduzeću, a na osnovu pisma MZ Vreoci od 05. Jula 2011. Godine, kojim je Evropsku banku za obnovu i razvoj obavestila o kršenju obaveza, zakona i nepravilnostima u postupku preseljenja naseljenog mesta Vreoci kao i o nasilnim ekshumacijama koje se vrše na 40°C.“

Slobodan Đokić, predsednik Saveta Mesne zajednice Vreoci u dopisu medijima kategorički tvrdi: „Ovim putem Savet MZ Vreoci još jednom najavljuje da će se svim sredstvima boriti za očuvanje ustavnog poredka i zakonitosti, kao i poštovanje civilizacijskih vrednosti, ljudskih i imovinskih prava i verskih običaja svog naroda.“

Konkretno, Vreočani su u svom pismu od direktora Evropske banke za obnovu i razvoj „zahtevaju odlaganje odluke o kreditu za Projekat unapređivanja životne sredine i kolubarskom ugljenom basenu.”



Groblje u Vreocima


Napominjući da je reč o projektu ukupne vrednosti 140 miliona evra, odnosno, o socijalnom uticaju ovog projekta na izmeštanje domaćinstava i naselja na području Kolubarskog ugljenog basena Vreočani su čelnicima EBRD-a napisali: „Zahtevamo da na određeno vreme odložite donošenje odluke o odobrenju kredita Elektroprivredi Srbije i posredno Vladi Republike Srbije (koja mora garantovati za taj kredit) s obzirom na to da jedan od najvažnijih zahteva u pripremi ovog projekta i odobravanju kredita nije ispunjen, a to je sprovođenje Plana preseljenja naseljenog mesta Vreoci na održiv i prihvatljiv način za građane Vreoca.”

Ovde možete pročitati u celini Pismo MZ Vreoci direktorima EBRD u kome se zaključuje: „Želimo jasno da istaknemo da je za nas prihvatljivo jedino kolektivno preseljenje, koje bi obezbedilo očuvanje našeg kulturno istorijskog i duhovnoh nasleđa, ali i identitet i kontinuitet postojanja naše zajednice i nakon preseljenja, a što je u skladu sa planskim dokumentima vezanim za preseljenje, u kojima su EPS i Vlada Republike Srbije preuzeli tu obavezu. Ne prihvatamo da se na nas primenjuje u Srbiji inače ustaljena politika dovođenja pred svršen čin, koja je već više puta primenjivana u slučaju raseljavanja (romska naselja u Beogradu, koridor 10 na jugu Srbije, i u mnogim drugim slučajevima raseljavanja za potrebe izgradnje velikih infratsrukturnih i ostalih objekata).

Vreočani od EBRD traže da „odloži donošenje odluke o ovom kreditu, obezbedi monitoring stanja preseljenja naselja Vreoci i pošalje svoju delegaciju u Vreoce kako bi se građanima Vreoca omogućilo ostvarivanje prava garantovanih normama EBRD-a i međunarodnog zakonodavstva i zakona Srbije.”

U Elektroprivredi Srbije, u čijem sastavu posluje Rudarski basen Kolubara nisu želeli da komentarišu obraćanje Vreočana EBRD-u. Nezvanično, međutim, ističu da kredit koji Vreočani pominju nema veze sa preseljenjem ovog naselja i seoskog groblja.



Preseljenje groblja u Vreocima


Da podsetimo, krajem februara Evropska banka za obnovu i razvoj je pokrenula proceduru razmatranja odobrenja kredita od 80 miliona evra za EPS. Još tada je rečeno da se do kraja jula očekuje konačna odluka. Uz ovaj zajam EPS očekuje i kredit od Nemačke razvojne banke (KfW) od 60 miliona evra. Tako bi krajem ove godine, u skladu sa pravilima ovih banaka, započeli procedure posle kojih bi se stvorili uslovi za investicije u projekte zaštite životne sredine na području Rudarskog basena Kolubara vredne čak 140 miliona evra.

Kredit EBRD deo je EPS-ovog Projekta unapređenja životne sredine u RB Kolubara i lokalnim sredinama na području ovog Privrednog društva. Cilj projekta je obezbeđivanje ujednačenog kvaliteta lignita i povećanje efikasnosti rada termoelektrana.

„Sredstvima iz ova dva zajma trebalo bi da se nabavi sistem za upravljanje kvalitetom uglja u zapadnom delu RB Kolubara sa izgradnjom deponije i to će omogućiti upravljanje kvalitetom uglja u realnom vremenu, odnosno u samom procesu proizvodnje,“ objasnio je za list kNjh (kompanijsko glasilo EPS-a) Slobodan Mitrović, direktor za strategiju i investicije u proizvodnji u Direkciji EPS-a za investicije.

Plan je da se nabavi i BTO sistem (bager, sistem transportera i odlagač ) za novi površinski kop „Polje C" u istočnom delu RB Kolubara, kako bi nadoknadili manjak otkopanog uglja, a biće nabavljen i odlagač za međuslojnu jalovinu za površinski kop „Tamnava Zapadno polje“. Novi odlagač i sistem upravljanja kvalitetom su među prioritetima, jer termoelektrane ne mogu da rade bez takvog sistema na kopovima.



Mitrović ističe da su ovog puta ove strane banke iskoristile i oslonile se na domaću dokumentaciju i naše projektantske kuće, te su i dolučile da samo rade uvid i analizu. Stručnjaci iz EBRD su već uradili procenu i rekli da je dokumentacija dobra, a nemačka KfW banka ocenjuje tehnički deo dokumentacije, kao i geološke rezerve u basenu Kolubare i ekonomske parametre projekta. Kada EPS (prema planu, sredinom ove godine) dobije saglasnost na korišćenje sredstava ovog kredita treba da krene faza izrade tenderske dokumentacije. Deo poslova radi se paralelno kako bi se što pre krenulo u nabavku opreme.

„Ovo je najveći projekat u rudarskom sektoru i obuhvatiće goruće investicije u Kolubari,“ objašnjava Mitrović.

Neophodna je prednajava tendera, kako bi cela mašinska industrija stavila te nabavke u svoje planove, jer je reč o opremi teškoj 20.000 tona. Posle prednajave sledi raspisivanje tendera i procena ponuda. Polovinom 2012. godine trebalo bi da budu izabrani partneri za gradnju opreme i da krene sprovođenje projekta. Rok za završetak je tri godine.

Jedan od ciljeva ovih projekata je da RB „Kolubara“ eksploatiše postojeće resurse na efikasniji i čistiji način. Kolubara, sa godišnjom proizvodnjom od oko 30 miliona tona uglja obezbeđuje oko 75 odsto lignita koji se koristi u termoelektranama EPS-a. Završetkom ove investicije termoelektrane će se snabdevati lignitom ujednačenog kvaliteta čime će se značajno smanjiti korišćenje mazuta kada je kvalitet lignita loš. To će omogućiti da obrenovačke termoelektrane, koje koriste kolubarski lignit, rade u skladu sa projektovanim parametrima, uz smanjenje emisija CO2 i drugih zagađujućih materija. Efikasniji rad uz kvalitetniji ugalj treba da smanji troškove održavanja i habanja opreme.



Ugalj


„Sprovođenje ovog projekta treba da stvori uslove da se dostignu nacionalne ciljne vrednosti emisija CO2. Na taj način biće moguće i da termoelektraname u Obrenovcu ispune sve strožije granične vrednosti emisije definisane nedavno usvojenom direktivom Evropske unije 2010/75 o industrijskim emisijama,“ zaključuje Mitrović.

Čini se, međutim, da će ovi ekološki parametri biti potisnuti u drugi plan jer, ako se u dogledno vreme Vreoci ne presele ponestaće uglja za postojeće termoagregate u Obrenovcu.

Nadležni državni organi bi, ne čekajući da ih Evropa vaspitava i po ovom pitanju, morali spor sa meštanima Vreoca razrešiti na civilizovan način. Jer, ovako Vreoci postaju političko pitanje, posebno zgodno za partijska „prepucavanja“ uoči predstojećih izbora. Teško je sagledati ko sve i kako manipuliše sa pitanjem kolubarskog lignita. Ali, ne bi trebalo da svi građani Srbije osećaju posledice zbog ovog „užarenog uglja“.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...