NOVO ODELO I STARI RAČUNI

A. Cvijanović

Zašto Elektroprivreda Srbije stavlja zamerke na Nacrt zakona o zaštiti potrošača

Predlaže se zakonsko rešenje po kome bi potrošač mogao da se isključi sa mreže samo ako račune na plaća šest meseci, pa i tada se naplata odlaže unedogled
O novopredloženim zakonskim rešenjima o zaštiti potrošača u Republici Srbiji, koja bi Skupština trebalo da usvoji do kraja ove godine, u javnosti se malo govori, uprkos reprezentativnom predstavljanju nacrta ovog akta pre više od mesec dana u hotelu „Kontinental“ u Beogradu. Tada je najavljeno da će budući zakon štititi sve potrošače od raznih malverzacija trgovaca i davalaca usluga, a otkriveno je i da će kupac moći kupljenu robu koja mu se ne sviđa da vrati i posle šest meseci. Neki su se tom prilikom setili da takvu pogodnost naši uveliko koriste u Nemačkoj, pa do novih odela i obuće dolaze tako što se posle šest meseci sete da ranije kupljeno ima manu. Autori zakonskog rešenja objasnili su, međutim, da će to važiti samo za robu nabavljenu pouzećem, čije bi putovanje od trgovca do kupca moglo da potraje. Doza skepticizma i potom je, međutim, ostala. A ipak se i o tome ćuti, bar u medijima. Ne javljaju se ni trgovci, niti potrošači.

Zaštićena manjina

Povodom Nacrta zakona o zaštiti potrošača reagovano je, međutim, iz JP EPS-a, jer, kako je navedeno ponuđena zakonska rešenja mogla da bi da dovedu u pitanje rad i funkcionisanje privrednih društava za distribuciju, a onda i samog EPS-a. Reč je o tome da su u delu zakona koji se odnosi na usluge od opšteg interesa, gde spada i isporuka električne energije, tvorci zakona, tačnije Ministarstvo trgovine i usluga, pokazali isuviše velikodušnosti prema neplatišama računa, nastojeći da ih zaštite od svih važećih propisa u ovoj oblasti. Pri tome, naravno, ispustili su iz vida opšti interes, a i pojedinačne interese najvećeg broja građana, redovnih platiša.
Tako, na primer, kako se navodi u dopisu koji je JP EPS uputio Ministarstvu rudarstva i energetike, čijim posredstvom je zvanično EPS-u prosleđen tekst Nacrta zakona o zaštiti potrošača, niko ko ne plaća račune za izvršenu uslugu (isporučenu električnu energiju) ne može da se isključi sa mreže ukoliko se na taj način ugrožava zdravlje ili bezbednost potrošača i članova njegovog domaćinstva. U EPS-u se smatra da ovako široko postavljena zabrana isključenja može i u praksi da se vrlo široko tumači i dovede do toga da distribucija nikome neće smeti da isključi struju, ma koliki da su mu dugovi za struju i makar da su prethodno preduzete sve radnje propisane zakonom. Sa mreže potrošač može da se isključi samo ako duže od šest meseci ne plaća račune, ali i tada jedino ukoliko mu se na taj način ne ugrožavaju zdravlje ili bezbednost. Ovakvim potrošačima distribucija bi morala da dostavi opomenu i omogući „razuman rok za uplatu, od najmanje mesec dana“. I taj rok je fakultativan, jer ukoliko potrošač uloži prigovor, naplata se odlaže unedogled. Recimo, ako potrošač počne uredno da plaća novopristigle račune, naplatu onih starih (za prethodnih šest meseci) distribucija može da traži sudskim putem, ali ne sme da ga isključi sa mreže dok god spor traje.
Privredna društva EPS-a za distribuciju, koja su učestvovala u davanju primedbi na nacrt zakona, skrenula su, između ostalog, pažnju i na to da nije jasno kako bi se u praksi primenjivao i tumačio kontinuitet od šest meseci neplaćanja računa, jer bi potrošač mogao utrošene kilovat-sate da plaća svakog drugog, trećeg meseca, tako da nikada ne dostigne kontinuiranih šest meseci neplaćanja, posle kojih zakonodavac dozvoljava da se isključi sa mreže. Poučeni dugim iskustvom sa otežanom naplatom, distributeri smatraju da bi se ovim paragrafom širom otvorila vrata neplaćanju i u isto vreme onemogućilo elektrodistribucijama da naplate svoja potraživanja, što bi imalo nesagledive posledice na likvidnost preduzeća.
No, hajde malo da se zadržimo na pravu potrošača pojedinca. Ako 90 odsto građana Srbije uredno izmiruje sve svoje obaveze prema državi i javnim preduzećima (za usluge od opšteg interesa), kome ide u korist da ostavlja mogućnost da neko te usluge dobija uredno, a da ne mora uredno da ih plaća? Pri tome, oni koji ne plaćaju ne samo da ugrožavaju opšti interes nego i sve pojedince koji plaćaju. Zbog slabe naplate računa za struju, na primer, trpi većina potrošača, jer distribucije, zbog nedostatka sredstava, ne mogu da izgrade neophodne objekte i mrežu, što za posledicu ima prekide u snabdevanju, nedovoljan napon u mreži, nemogućnost novih priključaka, a da ne govorimo o sofisticiranim uslugama, o kojima veći deo Srbije može još dugo samo da sanja. Prema tome, štiteći neplatiše, autori nacrta zakona direktno ugrožavaju kvalitet usluga koji dobijaju uredne platiše računa.

Izgubljen „opšti interes“

Ni kada je reč o zaštiti opšteg interesa stvari nisu manje zabrinjavajuće. Doduše, u ovom zakonskom predlogu ustanovljen je novi izraz „opšti ekonomski interes“, na koji se iz EPS-a takođe reagovalo, jer nije jasno šta se pod tim podrazumeva i zašto je potreban ako se ukupno njegovo tumačenje u suštini svodi na već postojeći „opšti interes“. Date su primedbe i zbog uvođenja statusa „ugroženih potrošača“, pod kojima se podrazumevaju građani s posebnim socijalnim potrebama, samo se u ovom aktu drukčije zovu. Navedeno je, naprosto, da je najveći deo ovde datih rešenja u vezi sa uslugama od opšteg interesa već regulisan drugim zakonima, a što se energetike tiče gotovo sve je obuhvaćeno Zakonom o energetici, odgovarajućim uredbama Vlade Srbije i metodologijama, licencama i pravilima Agencije za energetiku. U svim tim normativima primenjene su direktive Evropske unije i Ugovor o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, uz uvažavanje datih uslova u Srbiji, tako da zakonodavac u zaštiti potrošača može da pođe od tih rešenja. Ali urađeno je drukčije.
Pripremljen je dokument u kome su data rešenja u suprotnosti sa postojećom regulativom, predlaže se uvođenje prakse koja se kosi sa zdravim razumom i pri tome podjednako se malo misli i na opšti interes i na prava i zaštitu pojedinca, onog koji zna da za dobijenu robu i uslugu mora i da plati. Iz obimnog teksta nacrta zakona dominantno su izronili oni koji će novo odelo dobiti reklamacijom starog posle šest meseci i potrošači električne energije koji će imati šest meseci da razmišljaju da li će utrošenu električnu energiju početi da plaćaju. 

Primedbe iz EPS-a na Nacrt zakona o zaštiti potrošača proizašle su, očito, dobrim delom i iz bojazni da će liberalizacija odnosa prema plaćanju utrošene električne energije podstaći mnoge kupce da ne plaćaju račune. Tim više što se i u sada važećim, tobože po kupce nepovoljnim, uslovima neprestano uvećavaju dugovi za struju i raste broj dužnika.
Za razliku od pre godinu dana, kada je ukupan dug potrošača iznosio 41 milijardu dinara, ove godine, poslednjeg dana avgusta, on je dostigao gotovo 53,4 milijarde dinara. Sada privreda duguje oko 23,7 milijarde dinara, što znači da je za više od sedam milijardi dinara uvećala svoje dugovanje u odnosu na prošlu godinu. Domaćinstva su u ovom periodu ukupan dug uvećala za „samo“ oko pet milijardi dinara i primakla se dužničkom zbiru od oko 30 milijardi.
I ne samo da raste ukupno dugovanje u novčanom iznosu prema EPS-u. Sve je veći i broj kupaca koji ulaze u kategoriju dužnika. Samo pre nekoliko godina učešće dužnika u ukupnom broju kupaca električne energije kretalo se u jednocifrenim okvirima. Poslednjeg dana avgusta ove godine, međutim, EPS je imao oko 2,2 miliona kupaca dužnika u kategoriji „domaćinstva“. Oni čine, bezmalo, dve trećine tarifnih kupaca električne energije u Srbiji. To znači da i bez liberalnog zakonskog rešenja većina potrošača električne energije u Srbiji daje sebi slobodu da ne plaća račune. Među njima, gotovo 60.000 kupaca EPS-u duguje između 50.000 i 100.000 dinara, a gotovo 56.000 kupaca nagomilalo je duga više od sto hiljada dinara. U ovoj grupi ima i kupaca koji EPS-u duguju više od milion dinara. Svi oni mogli bi novo zakonsko rešenje u zaštiti potrošača da shvate kao otelovljenje principa „osvoji prostor i pobodi zastavu“.


(Izvor: list kWh)


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...