GAZPROM DOPRINOSI ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI EVROPE

Elea Vasiljeva i Ana Stojanovic

Realizacija projekta ’Južni tok’, omogućiće da države centralne i južne Evrope, koje se brzo razvijaju, pouzdano zadovolje rastuće potrebe za ’plavim gorivom’, kaže Aleksandar Ivanovič Medvedev, zamenik predsednika Upravnog odbora Gazproma i generalni direktor Gazprom eksporta

 

Posle potpisivanja gasnog aražmana Srbije sa Rusijom ne jenjava interesovanje za rusku kompaniju Gazprom. Upravo izgradnja ‘Južnog toka’, trasa gasovoda, cene gasa su bile neke od povoda za razgovor sa Aleksandrom Ivanovičem Medvedevim, zamenikom predsednika Upravnog odbora ’Gazproma’ i generalnim direktorom ’Gazprom exporta’, ali i energetska politika Rusije u Evropi, kao i budući planovi ove kompanije u ovom delu sveta.

Koji su osnovni principi energetske politike Rusije u Evropi? Koliko ona doprinosi bezbednosti Evrope i kakva je tu uloga ’Južnog toka’?

Evropa je bila i ostaje glavno inostrano tržište za plasman ruskog prirodnog gasa i obim njegove isporuke u taj region u stalnom je porastu. Do 2020. godine planiramo da povećamo obim isporuke do 250 milijardi kubnih metara gasa godišnje. U istom periodu udeo isporuke gasa ’Gazproma’ zemljama evropskog kontinenta povećaće se sa sadašnjih 26 na 33 odsto. Naša delatnost na evropskom energetskom tržištu usmerena je ka ispunjenju obaveza isporuke gasa i ka realizaciji mogućnosti za povećanje njihove pouzdanosti. U vezi sa tim optimizacija protoka gasa u Evropi predstavlja najvažniji element naše izvozne strategije. Pored gasovoda koji već funkcionišu, ’Gazprom’ razvija nove velike infrastrukturne projekte, među kojima je i ’Južni tok’. Realizacija tog projekta, koji odgovara najsavremenijim ekološkim, tehničkim i ekonomskim kriterijumima, omogućiće da države centralne i južne Evrope, koje se brzo razvijaju, pouzdano zadovolje rastuće potrebe za ’plavim gorivom’. Na taj način želim da vas uverim da delatnost ’Gazproma’ doprinosi energetskoj bezbednosti Evrope, našeg primarnog partnera, koji je sa nama povezan ne samo razgranatim sistemom postojećih cevovoda, već i potvrđenom istorijom uspešnog ekonomskog partnerstva. Međutim, podvući ću da energetska bezbednost može da se postigne samo u slučaju da se isporučioci i potrošači, kao i ranije, pridržavaju principa, zasnovanih na uzajamnom poverenju i na racionalnim uzajamno korisnim ekonomskim rešenjima. ’Gazprom’ teži transparentnosti i otvorenom dijalogu sa evropskim partnerima kako bi realizovao naš zajednički cilj, a to je formiranje pouzdanih tržišta energenata u sledećim decenijama.

Kako će ’Gazprom’ odgovoriti na stalni porast potreba Evrope za ruskim gasom?

U poslednjih deset godina potrošnja primarne energije u svetu porasla je za četvrtinu. Brzim tempom se razvija industrija, grade se novi energetski objekti, tražnja za naftom i gasom stalno raste. ’Gazprom’ u prvoj deceniji uspešno obezbeđuje energente za potrebe Evrope, i za to vreme je uspeo da se preporuči kao pouzdan partner. Uvereni smo da će saradnja sa Evropom i dalje da se razvija na uzajamnu korist i dugoročno. Porast tražnje evropskih potrošača za energentima je pojava koja može da se prognozira. Zaključujući dugogodišnje ugovore za isporuku gasa, ’Gazprom’ potvrđuje činjenicu da može u potpunosti da zadovolji tražnju Evropljana koja je u stalnom porastu. U cilju ispunjenja obaveza isporuke gasa potrošačima ’Gazprom’ planira da do 2020. poveća eksploataciju gasa u zoni ESG do 670 milijardi kubnih metara. Blagovremena realizacija ogromnih strateških projekata ’Gazproma’ na stvaranju novih centara za eksploataciju gasa na Jamalu, sa morskog dna, u istočnom Sibiru i na Dalekom Istoku omogućiće da se obezbedi zadati nivo eksploatacije. Na taj način, rezerve ’Gazproma’ dovoljne su za to da se i u budućnosti obezbede potrebe za gasom svih potrošača, čak i u skladu sa najsmelijim prognozama.

Koliko je razvoj ’Gazpromove’ mreže gasovoda u suprotnosti sa razvojem evropske magistrale ’Nabuko’?

Projekti ’Gazproma’ i ’Nabuko’ nisu u suprotnosti, i nisu konkurencija jedan drugome. Razmatrajući mogućnosti izgradnje novih kapaciteta za transport gasa, ’Gazprom’ pre svega polazi od potreba Evrope i potrebe da se za nju obezbede dovoljni obimi gasa. Čak i prema najpesimističnijim prognozama, Evropi će do 2015. biti potrebno minimum 100 milijardi dodatnih kubnih metara gasa, a transportne trase Evropa nema. ’Severni tok’ i ’Južni tok’ daće 85 milijardi kubnih metara. Ne smatramo ’Nabuko’ konkurencijom, zbog toga što imamo sopstveno tržište, imamo svoje partnere i iskustvo u izgradnji sličnih magistrala. U vreme kad počinje izgradnja novih cevovoda, ’Gazprom’ je potpuno uveren u to da će tražnja gasa, za koji se planira da se isporučuje preko novih trasa, biti prilično visoka, a takođe, i u to da kompanija poseduje dovoljno resursa da obezbedi te isporuke.

Kako se formira cena gasa za različite zemlje, pre svega za Srbiju?

Cena gasa za Srbiju formira se u skladu sa opšteprihvaćenim principima i gradi se uglavnom od tri komponente - cene koštanja njegove eksploatacije, dobiti kompanije -isporučioca koja je potrebna za investicije u infrastrukturu, i najzad od poreza. Kad smo već kod toga, u nekim zemljama zapadne Evrope porezi ponekad iznose do 45 odsto konačne cene prirodnog gasa za klijente. Osim toga, formula cene gasa sadrži i promenljivu vrednost, a to je cena naftnih derivata. U skladu sa tim, njena promena dovodi do poskupljenja ili do pojevtinjenja ’plavog goriva’ u određene povremene izmene. Upravo zbog toga u obliku u kome danas funkcioniše tržište gasa u kontinentalnoj Evropi, on ima punu i garantovanu zaštitu od nekontrolisanog rasta cena i pojave monopola izvoznika, svejedno da li su oni Rusi, Norvežani ili Alžirci. Jasna formula cene i postojanje dugoročnih ugovora, koji važe 25 do 30 godina bilo kakve manipulacije čine nemogućima.

Koji je cilj ’Jugorosgasa’ i čime se on razlikuje od zadataka nove kompanije koja će biti formirana zbog izgradnje ’Južnog toka’ u Srbiji?

Specijalizovana projektna firma formira se specijalno za pripremu analize izgradnje projekta, donošenje investicionog rešenja i izbor izvođača i isporučilaca, a posle toga za izgradnju i korišćenje dela gasovoda ’Južni tok’ na teritoriji Srbije. U ovom trenutku teku pripreme dokumenata za njeno formiranje, a rad na ekonomskoj analizi istovremeno obavlja zajednička radna grupa ’Gazproma’ i ’Srbijagasa’. Što se tiče kompanije ’Jugorosgas’, u njen domen spada ne samo projektovanje, izgradnja i korišćenje gasovoda, već i prodaja prirodnog gasa koji se transportuje preko njega do lokalnih potrošača.

Da li je u projektu ’Južnog toka’ tačno određena trasa gasovoda, kao i obim protoka gasa? U koje zemlje će on da se nastavi?

Konačna trasa za transport ugljovodonika u okvirima projekta ’Južni tok’, kao ni konkretni obimi gasa koji će se isporučivati do sada nisu određeni. Pregovori sa zainteresovanim kompanijama su u toku. Za sada ’Gazprom’ ne isključuje ni jednu od mogućih varijanata.


Izvor:Vodic za ruske investicije u Srbiji


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...