"GASNA AFERA" SE NASTAVLJA

Jelica Putniković

Čanak revidirao stavove - Čeda dobio podršku G 17 plus

Dok je LDP svoj angažman na otkrivanju krivaca zato što Srbijagas tokom 2005. godine nije kupio akcije Progresgastrejdinga u Yugorosgazu polako podiže na viši nivo, tražeći preispitivanje energetskog aranžmana s Rusijom Nenad Čanak polako "spušta loptu" i opet kaže da mu nije namera da vladi Srbije uskrati ljubav i podršku jer, kako reče, da parafraziramo, dobio je tražena pojašnjenja i obećanje da građanima računi za gas neće biti povećani.

- Zadovoljan sam odgovorima od vlade o poskupljenju gasa i merama koje je vlada preduzela. Ne samo da smo dobili odgovore, već smo pronašli način kako da se spreči socijalna katastrofa kod potrošača gasa i ja zbog toga ne samo da nemam nameru da uskraćujem podršku vladi, već moram da je pohvalim da je uspela brzo i efikasno da se suoči sa ovakvim problemom, rekao je Čanak novinarima u Skupštini Srbije.

Nije, međutim, objasnio kakav je to perpetuum mobile - odnosno mehanizam kako da se to postigne u situaciji kad gas neće pojeftiniti i građani će, ipak, morati da plate punu cenu, koji će verovatno postati novi energent 21. veka. Vlada bi već danas mogla doneti odluku da li će to biti podeljeno tako da se 70% računa sa novom cenom plati odmah, a ostatak u letnjim mesecima. Najmanje verovatno rešenje je da se cena vrati na staro do narednog proleća jer to bi Srbijagas ili državu (budžet) koštalo 40 miliona evra. Tog novca u budžetu nema a i pitanje je kako bi na takvu protekciju potrošača gasa reagovali ostali građani Srbije.

Lideru LDP-a Čedomiru Jovanoviću priključio se, međutim potpredsednik vlade i prvi čovek G17 plus Mlađan Dinkić koji se poput lavine obrušio na Sašu Ilića, v.d. direktora Srbijagasa što se drznuo da u v.d. stanju stavi paraf na aneks o nabavci gasa za narednu godinu.

Potpredsednik Dinkić odjednom se mnogo sekira kako će teći pregovori s Gazpromom i sam sebi "skače u usta". Najpre kaže da će potpisani aneks ugovora o uvozu gasa sa Yugorosgazom otežati pregovaračku poziciju Srbije sa Gaspromom. Podsećajući da se pregovara o novom ugovoru vezano za NIS, izradnji magistralnog gasovoda i skladišta Banatski dvor Dinkić otkriva: - Naša je namera da u tim pregovorima tražimo izbacivanje posrednika.

Priznaje, međutim, da je član njegove partije Miloš Milanković 2006. godine potpisao ugovor (čiji aneks je sada parafirao Ilić) sa Yugorosgazom, jer je "uslov Rusa bio posredovanje Jugorosgasa ili nemate gasa". Dinkić, međutim, tvrdi da danas sa Rusima "pregovaramo na drugim osnovama" i da "ne bi trebalo potpisivati ugovor dok ne završimo pregovore. To je jedini razlog zbog koga smo intervenisali".

Dinkić, ipak, nije objasnio šta su to "drugi osnovi".

Takođe je nejasno zašto poslanici G17 plus i LDP-a i dalje insistiraju na tome da je provizija koju Yugorosgaz uzima 5% kada u Srbijagasu i ministarstvu energetike tvrde da je reč o proviziji od 4%. Bar u G17 plus bi morali da znaju, kad je Milanković potpisao ugovor.

Nameće se, takođe, i pitanje kako to srpski pregovarači smatraju da će Gazprom izbaciti iz igre u Srbiji Yugorosgaz posle ovakve medijske hajke na svoju ćerku firmu. Predsednica poslaničke grupe G17 plus Suzana Grubješić je u emisiji Kažiprst B92 na pitanje zašto za G17 plus nije bio problem posrednik koga je pre dve godine uveo njihov kadar, tadašnji direktor Srbijagasa, odgovorila da je Miloš Milanković morao da prihvati ugovor kojim se uvodi posrednik samo tri dana pre potpisivanja Memoranduma o izgradnji gasovoda Južni tok, jer u suprotnom nikakvog gasnog aranžmana sa Rusima ne bi bilo.

"Hoću da kažem da izbora nije bilo. Uzmi ili ostavi. Kad vam dođe Gasprom i kaže: Od danas vas ne snabdevamo mi direktno, već imate posrednika, a posrednik je taj i taj, to jest Yugorosgaz. Ako nećete - ne morate, ali nema snabdevanja gasom." Po njenim rečima sada je situacija "malo dugačija jer je Srbija potpisala sporazum o energetskoj saradnji i sada bi trebalo da insistira da bez posrednika dobija gas iz Ruske Federacije".

U prevodu to bi značilo da Rusi, koji su u vreme kada su otpočinjali pregovori oko izgradnje Južnog toka insistirali da Yugorosgaz uđe u posao sa Srbijagasom sada, kad je na vidiku finiš tih pregovora, pristaju da njihova firma bude eliminisana.To je malo verovatno jer, Gazprom baš ima običaj da kompanije koje otvara u zemljama gde posluje angažuje za određene projekte. Zato je, uostalom i bitno da Srbijagas kupi akcije Progresa u Progresgastrejdingu, da se ne bi ponovila situacija s gubljenjem prava preče kupovine, kao kod Yugorosgaza.

Podsetićemo, pre priče o Južnom toku, u vreme kada se pričalo o tome da će Gazprom finansirati izgradnju gasovoda od Niša do Dimitrovgrada (pominjana je cifra od 60 miliona dolara), kojim bi Srbija bila priključena na postojeći gasovod korz Bugarsku, Rusi su rekli da će taj posao raditi Yugorosgaz. Tada to srpskim političarima nije smetalo. Sam Yugorosgaz formiran je 1996. godine i dobio je odmah koncesiju na 25 godina za izgradnju magistralnih gasovoda, prodaju i tranzit gasa od Pojata do krajnjeg juga Srbije.

Postavlja se i pitanje kako to da u ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, koje je deo iste vlade kao i ministarstvo energetike ne znaju (a kad već ne znaju što nisu pitali) da Srbija uvozi 94,6% gasa. Od Gazproma jer drugog prodavca nema. Ima, doduše preprodavaca ali, teško da bi kod njih bilo jeftinije.

Potencirajući da proviziju Yugorosgazu ne plaća Srbijagas nego Gazporm export u Srbijagasu i ministarstvu energetike, takođe, tvrde da se od 2000. godine primenjuje isti princip formiranja cene prirodnog gasa. Formula nije menjana ni posle ubacivanja u igru Yugorosgaza pa je cena ostala na istom nivou: Srbija plaća jednu od najnižih cena po kojima se od Gazrpoma ili njegovih ćerki firmi kupuje ovaj energent u regionu. Zbog neujednačene potrošnje Srbijagasu se bez naplate penala toleriše velika fleksibilnost u obimu isporuke na mesečnom i godišnjem nivou. Reč je o odnosu 1:4 u odnosu leto:zima. Kao direktne koristi treba reći i to da do letos, kada je otpočela prva faza punjenja podzemnog skladišta u Banatskom Dvoru, Srbijagas nije mogao da preuzme sve ugovorene količine i da mu Gazprom ni za to nije naplaćivao penale. Saša Ilić ističe da je Yugorosgaz obezbedio letos gas za punjenje Banatskog dvora po ceni za 6% nižoj od redovne, što je Srbijagasu značilo uštedu od oko dva miliona dolara.

Marže u vrzinom kolu


Sednica Odbora za industriju Skupštine Srbije (foto: FoNet)

Odbor za industriju Skupštine Srbije od vlade traži da preispita odluku o povećanju cene gasa, jer je, kako rekoše poslanici "neprihvatljivo i socijalno neutemeljeno".

Zanimljivo je da narodni deputati u Skupštini Srbije nemaju isti aršin za sve potrošače energenata u Srbiji jer, u minule dve godine, koliko je cena gasa za domaćinstva bila "na ledu" struja, ugalj, ogrevno drvo i lož ulje su poskupljivali. Tada se nisu brinuli o socijali. A trebalo bi, takođe.

Zato je dobro ako ova afera o "gasnoj mafiji", kako je, valjda samo neke, distributere gasa nazvao Nenad Čanak bude dala konkretne rezultate. Odnosno, ako nadležni državni organi preispitaju sve nepravilnosti i drakonske marže pa potom i maloprodavce prirodnog gasa dovedu u red.

Podsećajući da je 15. oktobra, za kupce i korisnike transportnog i distributivnog sistema JP Srbijagas na snagu stupio novi sistem regulacije cena, usklađen sa Zakonom o energetici, u Agenciji za energetiku kažu da će u ovaj sistem biti uključeni i svi distributeri gasa.

- Odlukama Upravnog odbora Javnog preduzeća Srbijagas, na koju je Vlada Republike Srbije dala saglasnost, nakon pribavljenog mišljenja Agencije za energetiku, utvrđene su cene prirodnog gasa za tarifne kupce Srbijagasa, kao i cene za pristup i korišćenje sistema za transport i distribuciju prirodnog gasa kojima upravlja Srbijagas. Tek stupanjem na snagu navedenih cena JP Srbijagasa, koje obuhvataju i veleprodajne cene po kojima JP Srbijagas snabdeva sva ostala distributivna preduzeća, omogućeno je da se cene i svih distributivnih preduzeća usklade sa Zakonom o energetici. Agencija je, uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, zatražila od svih licenciranih distributera gasa da joj što pre dostave na mišljenje predloge cena gasa za njihove tarifne kupce i cene za korišćenje njihovih distributivnih mreža, kako bi u najkraćem roku, do kraja godine, uskladili formiranje cena sa Zakonom o energetici. Ovim će se cene i za njihove kupce gasa početi obrazovati uz saglasnost Vlade Republike Srbije, a po pribavljenom mišljenju Agencije i, kao i od sada za Srbijagas, određivati na bazi opravdanih troškova svakog posebnog distributivnog preduzeća, kaže Ljubo Maćić predsednik Saveta Agencije za energetiku.

Do sada su distributivne marže, čija primena ovim prestaje, razlikovale i do 40% a neki distributeri su u cenu obračunavali i gubitke gasa u mrežama veće od 20%. Primenom tarifnih sistema te razlike cena treba znatno da se smanje. Cene će, međutim, zavisiti i od toga ko je i koliko investirao u distributivnu mrežu. Tamo gde su investirali potrošači ili neko drugi donacijom, cene će biti niže.

U Agenciji za energetiku objašnjavaju da je do sada formiranje cena za kupce distributivnih preduzeća bilo u nadležnosti lokalne sampouprave. U skladu sa Zakonom, nadležnosti Agencije će se moći primenjivati tek prelaskom na primenu tarifnih sistema i za ova preduzeća. Neki od distributera, Suboticagas, na primer, Agenciji su upravo poslali predlog cena, a očekuje se da to ubrzo uradi i Novi Sad Gas.

Ukupno u Srbiji, inače, ima 37 distributivnih preduzeća, skupa sa Srbijagasom koji je, takođe, i distributer za maloprodaju. Od njih 29 poseduje licence za obavljanje delatnosti a preostalih osam preduzeća je podnelo zahteve za izdavanje licenci, ali nisu ispunili uslove.

U Agenciji posebno ukazuju da je Zakonom o energetici izričito propisano da "energetski subjekat može otpočeti sa obavljanjem energetske delatnosti na osnovu licence koju izdaje Agencija", s tim što je za subjekte koji su energetske delatnosti obavljali sa danom stupanja na snagu tog zakona, utvrđen rok u kome su bili dužni da pribave licencu pod uslovima utvrđenim tim zakonom. Važno je naglasiti da su energetske delatnosti u distribuciji prirodnog gasa, delatnostima od opšteg interesa i da ih mogu obavljati samo preduzeća koja je osnovala Vlada i preduzeća kojima je Vlada poverila obavljanje tih delatnosti.

Kontrolna funkcija, odnosno pravo provere da li subjekti koji obavljaju energetske delatnosti ispunjavaju uslove za obavljanje pojedinih energetskih delatnosti u nadležnosti je inspekcija.

- U takvim pravnim okvirima Agencija je svoje aktivnosti usmeravala na ukazivanja (pismena i usmena) da pojedini subjekti obavljaju delatnosti bez licence (Ministarstvu, Pokrajinskom sekretarijatu i neposredno pojedinim energetskim subjektima koji su podneli zahtev a nisu ga kompletirali ni po isteku više meseci). Kako se radi o rešavanju zahteva za izdavanje licenci po zahtevu energetskog subjekta primenom propisa o opštem upravnom postupku, a ne po službenoj dužnosti i činjenici da Agencija te poslove obavlja kao poverene poslove državne uprave (drugostepeni organ je Ministarstvo), to je potpuno jasno da ona ne može pokretati postupak ni odlučivati bez zahteva zainteresovanog subjekta. Licenca se oduzima ako preduzeće prestane da ispunjava propisane uslove, napominje Maćić.

Yugorosgaz je, inače, od agencije za energetiku dobio licencu za transport gasa (gasovodom od Pojata do Niša), za trgovinu gasom na veliko i ima tri distributivne licence u Nišu. Yugorosgaz domaćinstvima zaračunava maržu od 12% , i to je, inače, procenat koji su za skupštinskom govornicom poslanici mešali sa provizijom od 4% koju Yugorosgaz dobija od Gazprom exporta.

U Agenciji za energetiku ističu da će se, kada se i za sve ove distributivne firme primeni novi tarifni sistem za gas, uvesti red i u ovaj deo tržišta "plavim energentom".


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...