EVROPA GRADI NAFTOVOD PREKO BALKANA

Jelica Putniković

Posle električnog, drumskog i železničkog Srbija ima sve više šanse da dobije i naftni evropski koridor

Evropska komisija je otpočela sa procedurom za izradu strategije za uspostavljanje evropske naftne mreže i uvrstila Panevropski naftovod, koji će ići od Konstance preko Pančeva do Trsta, na listu naftovoda koji će biti deo tog novog naftnog sistema.

Potvrđujući za Balkanmagazin ove vesti iz Brisela, Slobodan Sokolović, pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku, koji je na čelu Međudržavnog komiteta za izgradnju Panevropskog naftovoda, kaže da ova inicijativa ima za cilj da pojača i diversifikuje postojeću evropsku mrežu naftovoda. Do sada se TEN (novi naftni Transevropski energetski sistem-netvork) odnosio samo na na gas i električnu energiju, gde je Srbija bila deo evropskog elektroenergetskog sistema UCT.

Za Srbiju je, svakako, dobro to što se uvođenje tranzita nafte u TEN poklapa sa našim predsedavanjem Međudržavnim komitetom za izgradnju PEOP-a. Srbija, naime, preuzima predsedavanje na sastanku koji će se 4. juna održati u Beogradu. Sokolović ističe da će već 6. juna, na sastanku Saveta ministara energetike Evropske unije u Luksemburgu PEOP opet biti tema. Očekuje se da učesnici ovog skupa ozvaniče to što će EK početi izradu strategije - dokumenta, koji će biti osnova za dalji rad.

Prema informacijama iz Brisela najpre će biti formulisan takozvani "Zeleni papir", koji će biti osnova za donošenje "Belog papira". Ide se ka tome da Evropska komisija što pre Savetu ministara pripremi sveobuhvatni predlog na osnovu koga bi oni usvojili strategiju evropske naftne mreže.

Za Srbiju je značajno i to što je istovremeno s početkom izrade strategije za naftni TEN, Evropska komisija počela da radi i na kreiranju naftnog sporazuma sa zemljama jugoistočne Evrope. Taj sporazum će biti sačinjen po modelu sporazuma koji je već potpisan za oblast elektroenergetike. Savet ministara energetike bi već na zasedanju u Briselu 27. juna mogao da da "zeleno svetlo" za pripremu potpisivanja tog sporazuma. Praktično, to znači da će Srbija, kao i ostale zemlje regiona, biti uvezana u evropski sporazum trgovine naftom i naftnim derivatima. Plan je da taj sporazum bude potpisan tokom jeseni.

Ideja o izgradnji naftovoda od Crnog do Jadranskog mora i jeste, inače, deo evropskog projekta INOGATE (Interstate Oil and Gas Transport), programa koji je EU pokrenula sa glavnim ciljem da obezbedi energetsku sigurnost EU, promovisanjem integracija regionalnih naftovoda i gasovoda kroz odgovarajuću tehničku i finansijsku pomoć, delujući pri tome kao katalizator u privlačenju privatnih investitora i međunarodnih finansijskih organizacija za finansiranje takvih projekata. Program INOGATE je stavljen u funkciju preko "Inogejt kišobran sporazuma" - (INOGATE Umbrella Agreement (UA)) koji je 22. jula 1999. godine potpisan u Kijevu između EU i zemalja Evrope i Azije, preko kojih prolaze naftovodi i gasovodi iz pravca centralne Azije ka Evropi. SR Jugoslavija je zvanično pristupila sporazumu 21. marta 2001. godine.

Osnovni ciljevi svih aktera ovog sporazuma koji su, pored EU, potpisale Albanija, Azerbejdžan, Belorusija, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Grčka, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan, Letonija, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan, Uzbekistan, Ukrajina i SRJ, dakle Srbija, su: komercijalna eksploatacija nafte i gasa Kaspijskog regiona i efikasan transport "crnog zlata" do tržišta Evrope i Zapada, prevazilaženje neefikasnih nacionalnih sistema transporta nafte i gasa, sinhronizovanje i tehnička pomoć u uspostavljanju međudržavnog sistema transporta nafte i gasa, pružanje garancija investitorima i izbegavanje globalnih rizika: političkih, pravnih, komercijalnih, ekoloških...

Ova stavka o privlačenju investitora sada je vrlo bitna za Srbiju, Hrvatsku i Rumuniju jer ulazak PEOP naftovoda u prioritete TEN će svakako doprineti privlačenju ulagača. Jer, to zapravo znači da će EU stajati iza projekta.

Kockice ovog mozaika oko realizacije izgradnje naftovoda PEOP polako se slažu. Naime, nedavno je u Londonu registrovana kompanija za izradu projekta za izgradnju PEOP naftovoda. Sokolović podseća da je na Međudržavnom komitetu dogovoreno da ova kompanija tokom narednih godinu dana napravi projekat i pripremi teren za sazivanje investitorske konferencije. Postoji čak i mogućnost da se o u okviru konferencije Saveta ministara za energetiku, koja će u Briselu biti održana u junu, organizuje predinvestitorska konferencija za PEOP. Predviđeno je da na tom skupu bude i zvanično predstavljen naftni projekat za TEN a pored predstavnika EU biće prisutni i funkcioneri država Kaspijskog i Crnomorskog regiona. Kao predsedavajući Međudržavnog komiteta, Srbiju treba da predstavlja predsednik Boris Tadić.

Sokolović napominje da je jednogodišnje predsedavanje Srbije Međudržavnim komitetom za PEOP ključno jer se ono podudara sa mandatom kompanije za razvoj projekta. U tom periodu moraju se stvoriti uslovi za otpočinjanje izgradnje naftovoda, dugoročni predugovori sa proizvođačima nafte i rafinerijama, mora se pripremiti sva potrebna pravna i tehnička dokumentacija.

Za kraj Srbija će organizovati investicionu konferenciju na kojoj treba da bude doneta konačna odluka o izgradnji naftovoda.

Ako se za PEOP pronađu investitori, a računa se na međunarodne finansijske institucije i multinacionalne naftne kompanije koje imaju interes da se od njihovih izvora u Kaspijskom regionu "crno zlato" transportuje naftovodom do Trsta a potom dalje u Evropu, radovi na izgradnji bi mogli da počnu već krajem 2010, eventualno početkom 2012. godine. Za izgradnju je potrebno oko tri godine što znači da bi nafta kroz PEOP mogla poteći relativno brzo. Pored ekonomskih efekata od ovog projekta Srbija bi mogla da postigne i niz strateških političkih poena.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...