DVE NOVE ELEKTRANE EPS-A

Jelica Putniković

Pre kraja godine trebalo bi da budu objavljeni tenderi, ako dotle Vlada Srbije odluči o modelu finansiranja

Elektroprivreda Srbije će pre kraja godine raspisati tendere za izbor strateškog partnera za izgradnju dve termoelektrane: Kolubare B (sa dva bloka snage od po 350 megavata) i novog bloka od 700 megavata u TE Nikola Tesla B, potvrdio je za Balkanmagazin Petar Škundrić, srpski ministar rudarstva i energetike.

O konačnom raspisivanju tendera za ove dve termoelektrane predstavnici Vlade Srbe razgovarali su u ponedeljak i sa Sergejom Šojguom, ruskim ministrom za vanredne situacije, koji je, inače, predsednik međudržavnog komiteta za saradnju Rusije i Srbije. Nije, naime, tajna da su ruske firme, pre svega Inter RAO, osim za naftno – gasni sektor zainteresovane i za srpsku elektroenergetiku, pre svega za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.

Istorijat odlaganja

Raspisivanje tender za izgradnju ove dve elektrane odlaže se još od 2006. godine iako je EPS pripremila svu dokumentaciju za izbor strateških partnera.

-Pokrenuli smo aktivnosti oko inoviranja dokumentacije za raspisivanje tendera za Kolubare B, termoelektrane sa dva bloka snage od po 350 megavata, koji bi praktično značili zanavljanje postojećih kapaciteta EPS-a i za izgradnju novog bloka od 700 megavata u TE Nikola Tesla B, kaže Škundrić objašnjavajući da će kapaciteti Kolubare B u elektroenergetskom bilansu zemlje zapravo zameniti postojeće kapacitete za proizvodnju struje kojima je istekao radni vek i koji će se u određenom trenutku biti ugašeni, dok će novi blok u Obrenovcu obezbediti nove količine električne energije u Srbiji.




Govoreći o tome da je vrednost investicija u TE Kolubara B od 900 do milijardu evra a između 700 i 850 miliona evra za TE Nikola Tesla B, Škundrić kaže da je potrebno preispitati postojeću dokumentaciju i ući u procedure koje su neophodne, kako bi se do kraja godine raspisali tenderi za izbor strateških partnera.

-Ako na Nacionalnom savetu za infrastrukturu bude odlučeno da to bude model izgradnje ovih elektrana, tender će biti raspisan do kraja godine, rekao je Škundrić za Balkanmagazin.

Početak pre 20 godina

Izgradnja TE Kolubara B počela je, inače, još 1988. godine i obustavljena tri godine kasnije. U ovaj projekat je do sada uloženo više od 300 miliona evra. Procenjuje se da će za završetak izgradnje biti potrebno najmanje još oko 550 miliona evra.

Hronološki događaji oko gradnje ove dve termoelektrane mogu da se prate još od februara 2006. godine, kada je Vlada Srbije podržala izgradnju TE Kolubare B, i to kroz zajedničko ulaganje sa strateškim partnerom koji bi bio izabran na tenderu. Uredbom iz januara 2007. godine potvrđen je ovakav stav i za gradnju trećeg bloka u TE Nikola Tesla B. Upravni odbor EPS-a je 16. avgusta 2007. godine usvojio informaciju o realizaciji zajedničkih ulaganja EPS i strateških partnera u izgradnju dve nove elektrane. Taj materijal je dostavljen Vladi Srbije. Kada je tadašnji ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Popović zatražilo saglasnost nadležnih ministarstava, tendere su podržali svi osim Mlađana Dinkića, tada takođe ministra ekonomije i regionalnog razvoja.

Dinkić je tada obelodanio svoju ideju o emitovanju akcija javnih preduzeća, među kojima je i EPS. Sama ideja da EPS sopstvenim sredstvima, odnosno emitovanjem svojih akcija na berzi nabavi novac za finansiranje dva projekta potekla je, takođe, od Dinkića. To je jedno vreme zaustavilo raspisivanje tendera.

Činjenica je , takođe, da je odlaganju tendera za izbor strateškog partnera za izgradnju ovih elektrana kumovala i aktuelna politička situacija u Srbiji, odnosno, učestali izbori.

Iz samog EPS-a i od ekonomskih analitičara stizali su, međutim, komentari da je Dinkićev koncept manjkav i da nije sigurno da će EPS, plasmanom akcija na berzi, moći da nabavi novac koji je potreban za ulaganje u gradnju elektrana. Potom su stigla i tumačenja da Dinkićev koncept nije u koliziji sa tenderima za nove elektrane.



TE Kolubara B u izgradnji

-Akcije EPS-a će na berzi biti mnogo vrednije ako izgradi nove elektrane, objašnjavao je i sam Dinkić.

Nedoumice oko privatizacije

Iz EPS-a su do sada u više navrata isticali da bi se državi isplatilo da ne privatizuje ovo javno preduzeće sve dok ne postane profitabilno i dok mu vrednost ne poraste. Knjigovodstvena vrednost EPS-a 2004. godine je bila 4,5 milijarde evra. Procene su da sada vredi bar dvostruko a da bi 2010. godine mogla vrediti i više a naročito ako se krene sa gradnjom ovih elektrana.

Odlaganje izgradnje novih elektrana opasno je zbog toga što je EPS suočena sa hroničnim nedostatkom električne energije u zimskim mesecima. Do puštanja u pogon nove elektrane u elektroenergetkom sistemu EPS-a će godišnje nedostajati između 1,6 do 3,2 milijarde kilovat-časova električne energije. Nedostajuće količine struje moraće da se uvoze.

Iz same EPS upozoravali su nadležne da Srbija što pre mora da započne gradnju novih elektrana jer novi kapaciteti za proizvodnju struje nisu pušteni u pogon već 30 godina. Prosečna starost termoblokova EPS-a je 33 godine. Mnogima je prevaziđen projektovani radni vek. Uz to, izuzetno puno zagađuju životnu sredinu pa je nadomeštanje postojećih kapaciteta modernim, ekološkim agregatima Kolubare B i obaveza koju nameću sve strožiji propisi EU.

Pri tome, ne samo u Srbiji već i u regionu, potrošnja struje stalno se povećava, što neminovno utiče i na rast cene uvozne električne energije. Novi blok TE Nikola Tesla B treba da pokrije očekivani rast potrošnje struje posle 2012. godine u Srbiji.

Zainteresovanih za izgradnju ovih elektrana je više. Pored zapadnoevropskih i ruskih firmi javljale su se čak i kompanije iz Kine.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...