DJERDAP 3, NAJISPLATIVIJA INVESTICIJA NA SVETU

Jelica Putniković

Potencijalna gradnja treće hidrocentrale na Dunavu "iz naftalina" stigla u finiš predizborne kampanje

U nizu predizbornih parola i obećanja glasačima ovih dana je "iz naftalina" izvučena i priča o gradnji treće hidrocentrale na Dunavu. Da bi ideja dobila na težini, javnosti je saopšteno da se o gradnji HE Đerdap 3 već pregovara sa vrlo zainteresovanim ruskim kompanijama. Sama izgradnja trajaće tri do pet godina, radiće se četiri faze a cela elektrana će koštati oko tri milijarde dolara.

Kad bude kompletirana, ova hidrocentrala će sa ukupno 2.400 megavata instalisane snage, što je oko 35 odsto sadašnjih kapaciteta Elektroprivrede Srbije (ima 8.355 MW), godišnje proizvoditi čak 7,6 milijardi kilovatčasova električne energije. Ukupna instalisana snaga hidroelektrana kojima EPS sada raspolaže je, inače, 2.831 MW, što znači da bi s realizacijom ovog projekta bila gotovo duplirana snaga hidroagregata za proizvodnju struje u Srbiji.

Izgradnju treće dunavske centrale u đerdapskoj klisuri najavio je onomad, na predizbornom mitingu Demokratske stranke Srbije Predrag Bubalo, ministar trgovine u tehničkoj vladi Srbije. Kako je Bubalo istovremeno i koordinator rusko-srpskog međudržavnog komiteta može se zaključiti da je bar istinski upućen, ako baš lično i ne vodi ove pregovore s ruskim elektroenergetskim kompanijama o ovom projektu.


HE Đerdap 1

Interesantno je da je ministar Bubalo odbio da precizira s kojim se to ruskim kompanijama pregovara. Može se pretpostaviti je da je to Inter Rao, koja je nedavno potpisala memorandum o saradnji sa Elektroprivredom Srbije. Ili je to, ipak, kompanija Silovija mašini iz Moskve, koja na osnovu međudržavnog sporazuma između Srbije i Rusije o regulisanju klirinškog duga bivšeg SSSR Srbiji, treba da uradi rekonstrukciju HE Đerdap 1. Iako je prvi protokol o klirinškom dugu potpisan još aprila 2003. godine, rok za početak radova stalno je prolongiran jer je menadžment Silovija mašini tražio da im EPS plati veću sumu zbog skoka cena opreme koju treba ugraditi. EPS na to nije pristao a prema nezvaničnim izvorima iz Vlade Srbije situaciju dodatno komplikuje to što je ova firma u međuvremenu privatizovana (kupac akcija je nemački Simens). U sastavu Silovija mašini su fabrike LMZ i Elektrosila iz Sankt Peterburga, koje su i isporučioci opreme. U posao modernizacije agregata HE Đerdap 1 treba da bude uključeno i 11 podizvođača iz Srbije, među kojima su najznačajniji beogradski Termoelektro i Energoprojekt. U Rusiji su već urađeni svi vitalni delovi i sklopovi novih agregata koji će biti postavljen u mašinskoj hali hidroelektrane. Prema rečima ministra Bubala sada je dogovoreno da će radovi početi tokom jula ove godine. Dakle, posle izbora.

Obećanja, obećanja....

Samu izgradnju HE Đerdap 3 najavljivao je, inače, i Slobodan Milošević. Pred svake izbore, pa i one, istorijske, septembarske 2000. godine, Milošević je glasačima obećavao dovoljno struje, ne samo za domaće potrebe već i za izvoz. Ponovio je to i na mitingu u Kusjaku, kada je svečano pustio u pogon agregat od samo 27 MW instalisane snage (koji za godinu dana proizvede samo 120 miliona kilovat časova). Tada je megalomanski najavio izgradnju hidroelektrane Đerdap 3, sa dva agregata od po 300 MW instalisane snage.

Godine (su) prolaz(il)e a od novih elektrana u Srbiji imamo samo obećanja. Đerdap 3 su, sporadično, pominjali i političari i poneki direktor samog EPS-a. Da bi sebi dali na značaju ovi oratori izgradnju Đerdapa 3 povezuju sa formiranjem zajedničkog tržišta električnom energijom jugoistočne Evrope, odnosno Energetskom zajednicom Jugoistočne Evrope.


Unutrašnjost HE Đerdap 1

Prvi projekat o izgradnji Đerdapa 3, i to reverzibilne hidroelektrane (RHE) potiče, inače, još iz 1974. godine. Izgradnju ove hidrocentrale u okolini Donjeg Milanovca planirao je još Energoprojekt. Bila je to zamisao o gradnji reverzibilne hidroelektrane koja bi snagom dunavskih talasa "peglala" raskorak proizvodnje i potrošnje električne energije tokom dana i to ne samo u Srbiji već u čitavom regionu.

Krajem 1973. godine stručnjaci Energoprojekta prave idejni projekat i investicioni program, kojim je utvrđeno da bi RHE Đerdap 3 mogla manje kvalitetnu (baznu) električnu energiju da pretvara u visokokvalitetnu (vršnu) energiju. Ova elektrana tako bi imala posebnu ulogu u špicevima, jer bi radila kao interventna hidroelektrana i to ne samo za naš, već i okolne elektroenergetske sisteme, obezbeđujući im neophodnu snagu i dodatnu energiju. U prevodu to znači da bi se električna energija proizvedena noću, kada je potrošnja struje manja, pa za nju nema kupca po adekvatnoj ceni, koristila za "vraćanje" vode u reverzibilno jezero, kako bi se njena snaga ponovo koristila za proizvodnju struje u peroidima kada joj je cena najprofitabilnija.

Kilovat po kilovat daju profit

Beogradski Energoprojekt je pre 35 godina osmislio projekat za izgradnju elektrane kod Donjeg Milanovca, u ataru sela Boljetin, a na lokacijama Pesača, Brodica i Železnički potok. Ova lokacija je na desnoj obali, na 1007. kilometru Dunava, u blizini Lepenskog vira, na 122. kilometru od Beograda, ili 44 kilometra uzvodno od HE Đerdap 1. Još tada je ustanovljeno da topografski uslovi omogućuju izgradnju HE Đerdap 3 u četiri etape:

- u prvoj bi postrojenje imalo instalisanu snagu od 600 megavata (proizvodnja 2 milijarde kilovat-časova električne energije godišnje),

- u drugoj fazi instalisana snaga HE Đerdap 3 bi bila povećana do 1.200 megavata (proizvodnja od 3,15 milijardi kilovat-časova struje godišnje),

- u trećoj snaga bi bila povećana na 1.800 megavata (proizvodnja 5,2 milijarde kilovat-časova struje godišnje),

- u četvrtoj HE Đerdap 3 bi dostigao instalisanu snagu od 2.400 megavata (proizvodnja od 7,6 milijardi kilovatčasova električne energije godišnje)

Računica kaže da za jedan kilovatčas visokokvalitetne (vršne) električne energije treba utrošiti oko1,3 kilovatčasa nekvalitetne (bazne) energije. Projektanti Energoprojekta su izračunali da se u gornjim akumulacijama buduće elektrane može uskladištiti više od milijardu kubika vode. Snagom jednog kubika vode može se proizvesti 0,85 kilovatčasa električne energije, pa proizilazi da bi vlasnik HE Đerdap 3 u "zlatnoj rezervi" mogao da ima čak 850 miliona kilovatčasova struje. Sa tolikim potencijalom vlasnik Đerdapa 3 mogao bi da dominira tržištem struje u regionu i da diktira cenu. Jednom rečju, mogao bi da vodi isplativu trgovinu električnom energijom čak i po završetku prve faze.

Putinovo pismo

Zanimljivo je, stoga da ovaj projekat, do sadašnjeg interesovanja Rusa, nije naišao na pozitivan odgovor zainteresovanih finansijera pa ni Svetske banke koja ga nije uvrstila u “Perspektive razvoja proizvodnih kapaciteta elektroenergetskih sistema zemalja jugoistočne Evrope”. Razlog za to je činjenica da reverzibilne hidroelektrane nemaju pogodnosti u vezi sa "zelenim" kilovatima, kao protočne hidroelektrane. RHE, zapravo, važe za zagađivače, jer za prepumpavanje uglavnom potroše oko 1,3 kilovat-časa da bi proizvele jedan kilovat-čas. Iako bi cena gradnje jednog megavata instalisane snage ove elektrane mogla biti i svih 2,5 miliona evra stručnjaci ističu da je to jedna od najisplativijih investicija u svetu.


HE Đerdap 2

Treba imati u vidu da i pored toga što nas predsednik Boris Tadić ubeđuje da se on lično sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom dogovorio oko gasnog aranžmana, ulazak Rusa u energetski sektor Srbije i dalje koordinira Demokratska stranka Srbije (DSS) a ne Demokratska stranka (DS). To se da zaključiti i na osnovu pisma koje je 4. maja Putin uputio lideru DSS i premijeru Srbije Vojislavu Koštunici. U ovom dopisu se konkretno navodi i dalja podrška Rusije Srbiji oko Kosova i nastavak saradnje u trgovinsko-ekonomskom partnerstvu.

"Pre svega mislim na energetiku, gde se otvaraju ozbiljne perspektive za produbljivanje uzajamno korisnih veza", napisao je Putin Koštunici i podsetio na januarsko potpisivanje međudržavnog sporazuma u Kremlju po kome Gazprom kupuje Naftnu industriju Srbije, gradi gasovod Južni tok i dovršava podzemno skladište gasa u Banatskom dvoru.

Reklo bi se da se Rusima u ovoj gasno-naftnoj priči žuri. Biće interesantno pratiti nastavak ove priče posle majskih izbora. Tim pre ako u novoj vladi ne bude DSS-a.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...