ČEKAJUĆI ISKLJUČENJA

Autor:    A. Cvijanović, časopis 'kWh'

Zbog ispada bloka na TE "Kosovo B", i pre najavljenog isključenja, najveći deo potrošača ostao bez struje

U poslednjoj sedmici avgusta snabdevanje električnom energijom na Kosovu i Metohiji ponovo je došlo u žižu interesovanja, i to po dva osnova. Najpre, u TE "Kosovo B" ponovo je ispao jedan od dva bloka, što je proizvodnju svelo na oko trećinu potrebne energije, a onda se oglasio KEK i saopštio da Srbi za struju duguju ravno 110 miliona evra i da oni mesečno neplaćanjem nanose štetu ovoj kompaniji oko dva miliona evra. Loše raspolaganje proizvodnim kapacitetima EPS-a na Kosmetu tako je opet stavljeno pod senku dugovanja srpske zajednice za utrošenu električnu energiju, a da nijednom rečju u Prištini nije otvoreno pitanje kvaliteta upravljanja elektroenergetskim sistemom u Pokrajini. Pogotovo ništa nije rečeno o diskriminaciji srpske zajednice, koja je očitovana pre svega u proterivanju više od osam hiljada radnika, uglavnom srpske i romske nacionalnosti, iz objekata javnih preduzeća EPS-a na Kosovu i Metohiji, kao i stalnim isključenjima sa mreže upravo srpskih sredina u Pokrajini.

Skrivanje cilja

Naprotiv, KEK je tražio od Ministarstva rudarstva i energetike u privremenoj vladi Kosova da izmiri dugovanja srpske zajednice jer, navodno, on prema ovim građanima ne može da primeni meru isključenja sa mreže, opet navodno, iz političkih razloga. Za one koji ne prepoznaju, ovo je ketman ili pritvorništvo, u najogoljenijem vidu, na delu. Dakle, problem nije to što kosmetske termoelektrane još od sredine 1999. godine ne mogu da proizvedu dovoljno energije za potrebe kosmetskog konzuma, iako su pre toga imale i za značajan izvoz, već to što Srbi ne plaćaju račune za struju. Problem nije ni to što su srpska naselja, naročito zimi, više bez struje nego što je imaju. Političke neprilike mogla bi eventualno tek sada, posle više od devet godina pretežnog mraka, da proizvede primena mere isključenja sa mreže, što bi KEK navodno hteo da izbegne.

Ili je reč o odloženom cilju, da se potrošači u srpskim sredinama privole da potpišu ugovore sa KEK-om, ili žele da se na vreme ograde od eventualnih nepoželjnih reagovanja na planirano isključenje neplatiša, koje u datom trenutku "samostalnog Kosova" ne bi imalo poželjan odjek. Tek, sredinom ovog meseca, za kada je najavljeno isključivanje dužnika, pokazaće se šta je KEK, u stvari, naumio. Dotle, kao prvu pomoć, da se taj deo elektroenergetskog sistema ne bi raspao, sa mreže su isključili gotovo sve što je moglo da se isključi, a onda i zamolili Albaniju da priskoči sa 50 megavata. Nije naodmet podsetiti da na Kosmetu ima oko 1.500 megavata instalisane snage u termokapacitetima.

Inicijativa na čekanju

I samo ova dva podatka dovoljna su za ilustraciju stanja u kosmetskom delu elektroenergetskog sistema EPS-a, koji je pod upravom Međunarodne misije. No, da bi stvari barem donekle bile jasnije, treba se prisetiti da Unmik, a posredno ni KEK ni privremene institucije u Prištini, svih ovih godina nisu hteli da prihvate nijedan predlog srpske strane za razrešenje problema snabdevanja srpskih sredina na Kosmetu. Štaviše, prošle zime potpuno su se oglušili o ponudu Vlade Srbije da uputi pomoć u struji kojom bi se omogućilo ne samo snabdevanje potrošača u srpskim naseljima već i svih ostalih na 10-kilovoltnim izvodima koji gravitiraju ovim naseljima. Tačnije, nisu je odbili, ali ni prihvatili, objašnjavajući da, navodno, za to nema tehničkih uslova. Kada su stručnjaci u EPS-u napravili konkretan predlog distribucije tih 50 miliona kilovat-sati mesečno, izgovor su modifikovali uslovljavajući da se pomoć dodeli KEK-u, koji bi je potom distribuirao u sve sredine. I tada je to bio pokušaj da Beograd prihvati KEK kao legitimnu kompaniju.

Direkcija EPS-a za kosmetska preduzeća uputila je prošlog meseca informaciju nadležnim ministarstvima u Vladi Srbije o realno očekivanim teškoćama s kojima će se na zimu ponovo suočiti srpska zajednica u Pokrajini. U ovoj informaciji nabrojano je šta je sve tokom proteklih godina pokušavano da bi srpska naselja imala uredno snabdevanje električnom energijom, a što se uvek odbijalo o zid ćutnje u Prištini. Tako je u vazduhu ostala i inicijativa da se oformi elektroprivredno preduzeće koje bi se bavilo proizvodnjom, prenosom i distribucijom električne energije za potrebe srpskih sredina na Kosovu i Metohiji. Umesto razgovora o tome, Priština je pojačala pritisak na zaposlene u "Elektrokosmetu" koji održavaju elektrodistributivni sistem u srpskim sredinama u Pokrajini.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...