AMERIKANCI OŽIVELI NABUKO

Rajko Došković

Nedavna poseta američkog potpredsednika Dika Čejnija Azerbejdžanu bila je, zapravo, u funkciji da pritisne predsednika Azerbejdžana Iljhama Alijeva toliko snažno, dok ovaj ne prihvati projekat gasovoda Nabuko

Na konferenciji koja se održava u prestonici Azerbejdžana pod nazivom "Naftno-gasni potencijal Turkmenistana i Azerbejdžana: energetika, ekonomika, ekologija. Strategija saradnje", ministar energetike i prirodnih resursa Turske Hilmi Guler izjavio je, da će projekat NABUCO biti realizovan.

Izgradnja gasovoda NABUCO, koji treba da bude izgradjen zaobilazno oko Rusije, preko Azerbejdžana, Gruzije, Turske, Bugarske, Rumunije, Madjarske, Austrije, i verovatno, Nemačke, trebalo bi da započne krajem 2010. godine i da se završi 2013. godine.
Kad Čejni pritisne

"Turska ima nove ciljeve u pogledu Azerbejdžana, a jedan od njih je i gasovod NABUCO" - izjavio je turski ministar i dodao, da će taj "projekat biti realizovan, jer je koristan ne samo za Tursku, već i za čitavu Evropu".

Nedavna poseta američkog potpredsednika Dika Čejnija Azerbejdžanu bila je, zapravo, u funkciji da pritisne predsednika Azerbejdžana Iljhama Alijeva toliko snažno, dok ovaj ne prihvati projekat gasovoda Nabuko. U Bakuu, kao uostalom i u Evropi, na taj projekat gleda se sa sve većom sumnjom.



MApa gasovoda Nabuko, prema rumunskom listu Adevarul, gde zaobilazi i Bugarsku

Izgradnja više od tri hiljade kilometara cevovoda, koju najaktivnije podržavaju SAD, trebalo bi da zaobidje Rusiju i Evropi donese "gasnu nezavisnost". Prema projektu, cev treba da poveže Azerbejdžan i Centralnu Evropu. Maršruta je trasirana od Kaspija preko Gruzije (mimo Jermenije i Rusije) do turskog Erzeruma, a dalje preko Bugarske, Rumunije i Madjarske u austrijski Baumgartner an der March - glavni čvor Nabuko za preraspodelu. Po ideji, planirano je da se Nabuko pojača još i transkaspijskom podvodnom cevi iz Turkmenistana, kako bi se Evropa napojila i turkmenskim gasom.
Cev koja se ne može napuniti

Geopolitička komponenta te cevi (da se pošto-poto mimoidje Rusija) stalno je otežavala finansijsku. Sa otprilike tri milijarde dolara, troškovi izgradnje najpre su povećani na 4,9 milijardi, a sada već i do 7,9 milijardi. A da bi se napunila cev i učinila rentabilnom, prema proračunima, kroz nju bi godišnje trebalo da protekne 30 milijardi kubika gasa. Azerbejdžan može da u nju "sruči" samo osam milijardi, i to tek posle otvaranja druge faze nalazišta Sah Deniz na Kaspiju. Ispada tako da se cev teško moze napuniti, a to znači da bi i protok gasa po njoj bilo veoma skupa rabota.




No i to još nije sve. "Kavkaski rat" veoma je snažno preplašio gasni i energetski biznis Evrope, jer je on naviknut da misli kategorijama prizemljenih kubika. To da dostup cevi može imati takva nestabilna i neuravnotežena licnost kakav je Sakašvili, naročito je navelo na oprez energetske i gasnopreradjivačke kompanije i Evrope, i Azerbejdžana.
Sa Rusijom - gubitak smisla

Sada su stvari došle čak i dotle da su sami Evropljani već počeli govorkati o tome da je u Nabuko, da bi on proradio, neophodno uključiti Rusiju. Jedino ona može da cev snabde dovoljnim količinama gasa i približi je ekonomskom rentabilitetu, ako u nju ubaci deo gasa iz magistralnog gasovoda "Plavi potok".

Uzgred rečeno, Gasprom već poseduje 50 odsto akcija tog istog austrijskog Austria' Baumgarten – krajnjeg gasnog čvora Nabuko.
"To protivureči koncepciji Nabuko - to ne treba da bude ruski ili pod kontrolom Rusije gas" - upozorila je Zejno Baran, ekspert za energetiku u konzervativnom vašingtonskom institutu Hadson.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...