Uticaj energetske krize na srpsku privredu

Autor:   BM

Srpsko tržište električne energije potpuno je liberalizovano 2015. godine, ali država i dalje reguliše cene za domaćinstva. Usled globalne energetske krize i srpska privreda se već suočava sa sve skupljim kilovatima. Najavljeno je i formiranje Radne grupe koja će predložiti mere zaštite. (Foto: Pixabay)

Električnom energijom se trguje na berzi, a cena je ovih dana eksplodirala. Megavat sat dostiže i 200 evra što je pet puta više nego početkom godine. Zbog toga privrednici širom sveta najavljuju otpuštanje radnika i zatvaranje fabrika. I privreda Srbije traži podršku države, prenosi RTS.

"Privrednici su upozoravali na porast cena inputa za proizvodnju i sve više se žale i na porast cene električne energije. I upravo se o tome govori da Vlada sa Privrednom komorom Srbije pronađe određene mehanizme odgovora na ovu krizu kako bi se očuvala osnova za projektovani ekonomski rast", kaže Bojan Stanić iz Sektora analitike Privredne komore Srbije.

Sem domaćinstva, svi potrošači snabdevaju se na slobodnom tržištu direktnim ugovaranjem o kupovini električne energije sa trgovcima, obično na šest meseci do godinu dana.

Uticaj energetske krize na srpsku privredu
Cene električne energije pogurala je veća tražnja zbog rekordne cena gasa i uglja i poskupljenja takse
za velike zagađivače. (Izvor: Pixabay)

Iako Srbija ima 57 licenciranih trgovaca, 97 odsto potrošača električnu energiju i dalje kupuje od EPS-a jer je najpovoljnija. Ali, sada i te cene rastu.

"Cena u momentu ugovaranja zavisi od prilika na tržištu tako da se kupac može suočiti i sa nižom i sa višom cenom u odnosu na prethodni ugovor. Ove godine kretanja su takva da je cena, za kupce koji sada ugovaraju isporuku električne energije za 2022. godinu veća 120 do 160 odsto od cene iz prethodnog ugovora", navode iz EPS-a.

Zbog poremećaja na svetskom tržištu električne energije, zemlje prave planove kako da zaštite svoje privrede. Španija je, na primer, ograničila profit trgovcima električnom energijom dok traje kriza. I Srbija sada traži mehanizme podrške.

"Predložio bih da se stavi plafon dokle se može ići sa cenom megavat sata prema njima to je za njih najbolja zaštita. Kako da se ponaša privreda? Jedan od odgovora je da privreda na svojim krovovima gradi solarne elektrane i da ima sopstvenu proizvodnju", navodi Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Cenu električne energije pogurala je veća tražnja usled rekordne cena gasa i uglja i poskupljenja takse za velike zagađivače.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...