Gubici električne energije i do 200 miliona evra

Autor:   BM

Informaciju koju je krajem prošle nedelje objavio skupštinski Odbor za energetiku da su tokom 2019. godine gubici električne energije bili veći do 11 odsto, što znači da termoelektrana „Kostolac”, radi samo za gubitke, kako je izjavio Dejan Popović, predsednik Saveta agencije za energetiku, ponovo je otvorilo pitanje investicija u „Elektroprivredu Srbije”, ali i ko pravi i plaća te gubitke. (Potrebna je zamena merne infrastrukture i zamena postojeće, dotrajale mreže i ulaganje u njenu izgradnju i modernizaciju. Foto: Pixabay)

Planiranje smanjenja gubitaka je permanentan cilj distribucije, rekao je 18. februara predsednik Saveta Agencije za energetiku Dejan Popović i naveo da će se uvođenjem pametnih brojila gubici svesti na najmanju moguću meru.

Mr Željko Marković, bivši direktor u EPS-u, konsultant za energetiku u Diloitu, naveo je da gubici mogu da budu manji ukoliko se prestane ili svede na minimum krađa električne energije, zamene stara brojila novim pametnim i krene s daljinskim očitavanjem potrošnje struje.

Potrebna je zamena merne infrastrukture i zamena postojeće, dotrajale mreže i ulaganje u njenu izgradnju i modernizaciju.

„Ukoliko se uzme u obzir trenutna cena električne energije po kojoj se ugovaraju godišnje isporuke od oko 56 evra po megavat-času, ukupna vrednost sadašnjih gubitaka u struji iznosi skoro 200 miliona evra, od čega bi opravdano bilo negde oko 140 miliona evra. Što pokazuje da postoji mogućnost da se uštedi oko 60 miliona evra godišnje“, ocenio je Marković za Politiku.

Uvođenje „pametnih” brojila sa mogućnošću daljinskog očitavanja predstavlja ozbiljan višegodišnji projekat vredan stotine miliona evra, što predstavlja veliku investiciju, pa nije za očekivati da će se to uraditi brzo.

Gubici električne energije i do 200 miliona evra
Ukoliko se uzme u obzir trenutna cena električne energije, ukupna vrednost sadašnjih gubitaka u struji iznosi skoro 200 miliona evra, od čega bi opravdano bilo negde oko 140 miliona evra. (Izvor: Pixabay)

Marković je ocenio i da se pored ulaganja u mernu infrastrukturu, podjednako investira i u sanaciju i modernizaciju elektrodistributivne mreže, jer će se na taj način osim smanjenja gubitaka umnogome poboljšati i kvalitet isporuke struje i smanjiti broj kvarova, što donosi dobro i operatoru i krajnjem kupcu, kroz smanjenje troškova održavanja.

Prema njegovim rečima gubici u prenosu i distribuciji električne energije predstavljaju zbir tehničkih i netehničkih gubitaka.

Prvi imaju fizičku dimenziju, jer prilikom proticanja struje kroz provodnike, usled njihovog otpora, dolazi do zagrevanja, i određeni deo električne energije koja se prenosi pretvara se u toplotu. Stoga se gubici u prenosu i distribuciji električne energije ne mogu izbeći, odnosno ne postoji prenos i distribucija bez tehničkih gubitaka, ali se pravilnim izborom prenosnog i distributivnog elektroenergetskog sistema oni mogu svesti na razumnu meru.

„Netehničke gubitke je u idealnom slučaju moguće eliminisati, jer oni predstavljaju gubitke energije zbog grešaka u očitavanju brojila, neispravnosti pojedinih mernih uređaja i krađe struje“, rekao je Marković.

Operator sistema godinama radi na smanjenju gubitaka.

Marković ističe da su gubici u mreži 2015. bili su na oko 14 procenata, ili u apsolutnom iznosu oko 4.200 gigavat-časova, da bi sada iznosili nešto više od 11 procenata, ili u apsolutnom iznosu negde oko 3.500 gigavat-sati, što je i dalje daleko od neke realne vrednosti.

Smatra da sve ovom veoma mnogo košta, a da su sa druge strane, sredstva ograničena.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...