Srbija troši četiri puta više energije od susednih zemalja

Autor:   BM

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da Srbija troši tri do četiri puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego susedne zemlje i gotovo pet puta više od razvijenijih zemalja Evropske unije. Istovremeno, Savet Agencije za energetiku Srbije je predstavio podatke koji ukazuju na gubitke u distributivnom sistemu zbog čega je Srbija tokom 2019. godine zabeležila veći uvoz električne energije. (Srbija je u 2019. godini ostvarila veći uvoz od izvoza električne energije. Foto: EPS, TE Kostolac A)

Zbog trenda potrošnje energije koji se beleži u Srbiji je, prema rečima ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović, neophodno mnogo brže napraviti određene iskorake u oblasti energetske efikasnosti i u oblasti obnovljivih izvora energije.

Takođe je istakla da će se resorno ministarstvo baviti politikom cena elekrične energije, gasa i toplotne energije.

Ministarka je najavila da će biti promenjena uredba o ugroženim potrošačima električne energije, gasa i toplotne energije, kako bi građani koji zaista ne mogu da plaćaju svoje račune koristili povlastice koje država omogućava.

AERS: Uvoz električne energije veći od izvoza

Istovremeno, predsednik Saveta Agencije za energetiku Dejan Popović je izjavio da je sigurnost snabdevanja električnom energijom, prirodnim gasom i derivatima nafte u 2019. godini bila zadovoljavajuća.

Popović je ipak ukazao i na to da je Srbija u 2019. godini uvezla neto 367 gigavat časova, što pokazuje da je uvoz bio veći od izvoza električne energije.

Tokom 2019. godine gubici u distributivnom sistemu iznosili preko 11 odsto, rekao je Popović.

“To znači da Termoelektrana Kostolac radi samo za gubitke”, rekao je Popović.

U istom periodu, u domaćinstvima je smanjena potrošnja električne energije za 0,6 odsto, dok je u industriji povećana.

Na slobodnom tržištu je prodato 49,2 odsto električne energije što je više nego prethodne godine, a ostatak je prodat domaćinstvima.

Podaci AERS-a takođe pokazuju da problem predstavlja nizak stepen gasifikacije domaćinstava u Srbiji, koji iznosi ko deset odsto od ukupnog broja, ali se ocenjuje da postoji potencijal za rast.

Predsednik Saveta Agencije za energetiku Dejan Popović je izneo ove podatke na sednici Odbora Skupštine Srbije za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, obrazlažući Godišnji izveštaj o radu Agencije za energetiku za pretprošlu godinu.

Pred istim skupštinskim Odborom razmatrana je i Informacija o radu Ministarstva rudarstva i energetike za period oktobar-decembar 2020. godine koju je ovo skupštinsko telo i usvojilo.

Tom prilikom resorna ministarka je takođe najavila na koji način će se voditi energetska politika.

Energetska politika na tri koloseka

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović, energetska politika će se u narednom periodu sprovoditi paralelno na tri koloseka.

Jedan kolosek je izmena najvažnijih zakona u oblasti energetike i rudarstva, a to su Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakon o energetici, kao i donošenje dva nova zakona, a to su zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i zakon o obnovljivim izvorima energije.

Drugi kolosek se odnosi na reformisanje velikih preduzeća za šta je, kako je istakla Mihajlović, neophodna politička podrška.

Treći kolosek se odnosi na kapitalne investicije. Prema rečima ministarke Mihajlović reč je o velikom investicionom programu koji iznosi oko 10,5 milijrdi evra u svim oblastima energetskog i rudarskog sektora.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...