Crna Gora: TE Pljevlja nastavlja sa radom

Autor:   BM

Crnogorske vlasti ove nedelje nastavljaju pregovore za dobijanje novog roka za gašenje termoelektrane (TE) Pljevlja. Povod za gašenje je to što je termoelektrana već potrošila 20.000 sati rada, ranije odobrenih do 2023. godine, u skladu sa regulativom Energetske zajednice zbog aktivnosti sa ekološki neprihvatljivom tehnologijom. Rezultat pregovora bi mogao biti poznat za četiri do pet meseci. (foto: Pixabay)

Sastanak elektroenergetskih kompanija Evropske energetske zajednice, kome će prisustvovati i Elektroprivreda Crne gore (EPCG) biće održan u četvrtak 4. februara, pišu podgoričke “Vijesti”.

Prema saznanjima iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) list prenosi da će kompanije članice na sastanku prezentovati pregled i status planova za pravednu energetsku tranziciju.

U EPCG su uvereni da je i Sekretarijat Energetske zajednice svestan uloge i značaja rada termoelektrane (TE) Pljevlja.

“Napominjemo da je Crna Gora jedna od retkih članica Energetske zajednice koja koristi ugalj, a nije pokrenula izgradnju novih termoblokova kao što je slučaj u većini zemalja regiona”, navedeneno je iz ove kompanije.

Obaveza Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) je da do 31. marta 2021. Ministarstvu kapitalnih investicija, dostavi evidenciju o broju radnih sati za prethodnu 2020. godinu za period na koji se izuzeće odnosi, dok će Ministarstvo kontaktirati Sekreterijat Energetske zajednice.

Iz EPCG navode da su resornom Ministarstvu stavili na raspolaganje za svu pravnu i stručno-tehničku pomoć u predmetnim pregovorima.

“Uvjereni smo da će uzimajući u obzir da je projekat ekološke rekonstrukcije uveliko u toku i da će nesporno biti realizovan, kao i sam ekonomski značaj projekta i kvalitetno planiran proces od strane EPCG, pregovori biti uspješno završeni”.

U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) smatraju da su mali izgledi za zatvaranje TE Pljevlja, i pored toga što nisu završene ranije preuzete obaveze da se modernizacija termoelektrane završi u prethodnoj godini, što se obrazlaže time da je “i drugim zemljama odobreno prolongiranje rokova”, rekao je crnogorskim “Vijestima” sagovornik upućen u ove pregovore.

Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) navode da je operatoru termoelektrane iz Ukrajine, novom odlukom već odobreno 40.000 radnih sati.

Ministarski savet Energetske zajednice je u Sarajevu 14. oktobra 2016. godine doneo odluku kojom se za 38 termoelektrana, velikih zagađivača, među kojima je i TE Pljevlja, odobrava takozvana “OPT-OUT opcija” sa 20.000 radnih sati u postojećem režimu rada.

TE Pljevlja
TE Pljevlja proizvodi 40 odsto električne energije u Crnoj Gori (izvor: RTCG)

Posledice gašenja termoelektrane

TE Pljevlja sada čini 40 odsto domaće proizvodnje električne energije, a u sušnim periodima taj procenat ide i preko 50 odsto. Njeno gašenje bi značilo da Crna Gora mora da uvozi ogromnu količinu električne energije, što bi uticalo na rast cena električne energije za građane i privredu za 20 do 25 odsto, gubitak 1.200 radnih mesta u termoelektrani i Rudniku uglja od ukupno 4.800 koliko ih ima u Pljevljima. Odrazilo bi se takođe na pad nacionalnog BDP-a, smanjenje prihoda državnog budžeta,... dok bi kasa Opštine Pljevlja bila prepolovljena.

U Ministarstvu kapitalnih investicija koje je resor energetike preuzelo iz bivšeg Ministarstva ekonomije, kao i u Elektroprivredi koja upravlja Termoelektranom ocenjuju da su šanse za ovakav scenario ipak minimalne.

Očekuju da će se pregovori uspešno okončati, i da će dobiti dodatne sate rada sa sadašnjom tehnologijom, ali i da više neće biti prepreka da se ekološka rekonstrukcija termoelektrane završi u predviđenom roku, odnosno do kraja 2022. godine.

TE Pljevlja
Termoelektrana Pljevlja (izvor: RTCG)

ZA zaštitu životne sredine 65 miliona evra

Ukupna vrednost ulaganja Elektroprivrede u implementaciju mera zaštite životne sredine za TE Pljevlja iznosi preko 65 miliona evra.

Projekat ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja je vriedan 45 miliona evra, a projekat nastavka korišćenja i fazne rekultivacije deponije “Maljevac” 21 milion evra, od kojih je deo novca obezbeđen iz kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom.

“Oba projekta su uveliko u fazi implementacije i do sada je od planiranih 65 već uloženo preko 25 miliona evra, od čega u projekat ekološke rekonstrukcije preko 11 miliona evra”, saopšteno je “Vijestima” iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Ekološka rekonstrukcija obuhvata izgradnju sistema za odsumporavanje i za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda.

Građevinska dozvola je pribavljena, u toku je faza inženjeringa i izrade potrebne dokumentacije za izvođenje radova.

Početak radova je planiran za proleće 2021. godine, dok se puštanje u rad sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju i unapređenog elektrofilterskog postrojenja, upravo tretiranih Direktivom o industrijskim emisijama, planira za period jun-jul 2022. godine.

“Granične vrednosti obuhvaćene obimom projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja kao postojećeg postrojenja su u potpunosti u skladu sa najstrožijim graničnim vrednostima propisanim direktivom Evropske unije”, navedeno je “Vijestima” iz EPCG.

Definisati rok za korišćenje uglja u Crnoj Gori

U narednom periodu Vlada treba kroz ažuriranja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, u skladu sa energetskim politikama i smernicama Evropske unije, definiše godinu takozvanog “phase-out” za TE Pljevlja, odnosno godine kada će prestati proizvodnja električne energije iz uglja.

Neke od zemalja EU koje koriste ugalj kao energent su već objavile kada prestaju da ga koriste kao resurs za dobijanje električne energije.

Nemačka je na primjer, odredila 2038. Kao krajni rok, dok će Slovenija prestati sa korišćenjem uglja u periodu između 2040-2044. godine.

Srbija i Bosna i Hercegovina, u kojima elektrane na ugalj učestvuju sa 70 odsto odnosno 50 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije, još nisu definisale godinu u kojoj će taj energent otići u zaborav.

U EPCG ocenjuj da će projekat ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, koji je u toku, doprinjeti ostvarivanju ciljeva procesa energetske tranzicije iniciran na zahtev Evropske komisije i Energetske zajednice.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...