BEZ POSKUPLJENJA STRUJE

Jelica Putniković

Struja u Srbiji neće poskupeti do kraja ove a, najverovatnije, ni u prvom tromesečju naredne godine jer cenu Elektroprivreda Srbije nikada nije povećavala uoči izbora.

Početkom ove, sad već stare godine „krivac“ za odlaganje poskupljenja električne energije bili su parlamentarni izbori a sad je reč o predsedničkim. Ako potom budu raspisani i lokalni, potrošači mogu još dugo da budu mirni. Vlada Srbije nikad sebi neće dozvoliti takav luksuz da povećanjem cene struje razljuti birače pa da na izborima glasove daju kandidatu partije koja nije iz vladajuće koalicije.

tenta
TE "Nikola Tesla" A

Niko iz svite premijera Vojislava Koštunice, odnosno predsednika Borisa Tadića neće, naravno, priznati da je cena struje moneta za podmićivanje birača. Demantovaće, takođe, i to da za razliku od naftnih derivata, na primer, kilovati spadaju u socijalnu kategoriju. Zato smo u noći uoči poskupljenja benzina ponovo imali redove na pumpama, jer su vozači pokušavali da rezervoare svojih četvorotočkaša napune, plaćajući gorivo po starim cenama. Cene naftnih derivata usklađuju se već neko vreme sa kretanjem cena sirove nafte na svetskom tržištu. Mehanizam je ustanovljen i tu pogovora nema.

Istorijat odlaganja

U Agenciji za energetiku su, takodje, pripremili i model za određivanje cene struje i "skrojili" novi tarifni sistem. Mada je upravni odbor EPS-a tada tražio poskupljenje od 6,9 odsto, Agencija za energetiku je kao realnu odobrila korekciju od samo 4,6 odsto. Sva ova procedura bila je potrebna zato što od 1. januara 2008. godine treba da otpočne primena slobodnog tržišta električne energije u Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope. Treba ali to se neće desiti.

Vlada Srbije je još u avgustu odlučila da odloži primenu tarifnog sistema (do 1. aprila 2008. godine). Razlog je, kako rekoše, "moguć negativni uticaj na inflaciju". Sam ministar energetike Aleksandar Popović tada je, preko TV ekrana, građanima objasnio da struja neće poskupeti 1. septembra "zbog uticaja na životni standard građana".

U međuvremenu su se u EPS-u nadali a građani strepeli, čekajući zimsko poskupljenje. U novembru je, posle međustranačkih konsultacija, EPS-u dato zeleno svetlo za poskupljenje. Upravni odbor je, brže bolje, već sredinom novembra, aminovao predlog poslovodstva da struja poskupi 5,8 odsto u proseku – na godišnjem novou, linearno za sve potrošače, i prosledio ga nadležnim ministarstvima Vlade Srbije (ministarstvima rudarstva i energetike, finansija, ekonomije i regionalnog razvoja, ministarstvu trgovine i usluga i ministarstvu rada i socijalne politike).

Kao dan "D" za ovo, prednovogodišnje poskupljenje nezvanično je iz Vlade najavljen 15. decembar. Novi cenovnik neće, međutim, biti primenjen ni tada jer su se ministri dogovorili da nije lepo narod sekirati uoči izbora. Nikad se, inače, u Srbiji nije desilo da poskupljenje struje stigne baš 1. januara – u paketu Deda Mraza.

Teoretski, može se desiti da tih, raspisanih predsedničkih izbora i ne bude baš 20. januara jer, DSS i DS, izgleda, nisu dobro podelili direktorske i fotelje predsednika upravnih odbora u Naftnoj industriji Srbije, Srbijagasu i još nekim "neraspoređenim" javnim preduzećima. Može biti da će čak i Vlada pasti, spekulisali su sinoć neki analitičari, tvrdeći da se iza svega kriju za 19. decembar najavljeni razgovori u UN oko sudbine Kosmeta.

deponija
Deponija uglja kraj Save

Jeftino do proleća

Zato je sada jedino sigurno da ne može struja da poskupi dok se sve ove političke zavrzlame ne razreše. Možda se to desi baš 1. aprila, istovremeno sa startom novog tarifnog sistema.

Kako je 1. april dan šale potrošači će mogući uticaj novog cenovnika na inflaciju i životni standard možda lakše podneti. Pitanje je, međutim, kako će se ove pošalice odraziti na poslovanje EPS-a.

Činilo se, naime, da će poskupljenje proći makar zbog toga da bi se EPS-u dao oreol ozbiljne kompanije koja posluje po ekonomskim pravilima. Sam ministar energetike je za najnoviji broj glasila EPS-a, list "KWH", rekao da "očekuje da posle odluke Vlade, EPS u januaru raspiše tendere za izbor strateških partnera za izgradnju dve nove velike termoelektrane".

Kako naći partnera

Reč je o već mesecima najavljivanim tenderima za izgradnju TE "Kolubare B" i trećeg bloka u TE "Nikola Tesla A". Među onima koji su se već raspitivali o mogućnostima učešća u ovim projektima su i velike evropske elektroenergetske kompanije, poput nemačkog RV-a i češkog ČEZ-a. Ove, ali ni druge ozbiljne kompanije neće, međutim, biti spremne da ulažu u izgradnju objekata ako im država ne obezbedi takozvani ekonomski okvir za poslovanje. To konkretno znači da im se mora garantovati cena kojom će budući strateški partner EPS-a u izgradnji ovih elektrana moći da povrati uloženo i da u dogledno vreme počne ostvarivati profit.

Sa prosečnom cenom od 3,8 evro centi po kilovat času prodatom industrijskim potrošačima i isto tako prosečnom cenom od 4,8 evro centi za domaćinstva, EPS teško da će privući ozbiljne partnere. Jer, električne energije u okruženju nema dovoljno pa je cena koju veletrgovci nude na tenderima duplo veća od maloprodajne cene u Srbiji. Elektroprivreda Crne Gore je, na primer, nedavno pregovarala o uvozu nedostajućih količina struje za zimski period i ugovorila nabavku od oko osam centi u proseku.

tentb
TE "Nikola Tesla" B

Socijalna briga ili obaranje vrednosti

Sve ovo, naravno, znaju ne samo u Ministarstvu energetike već i u celoj Vladi Srbije. Pitanje je, međutim, da li je Vladi kao vlasniku EPS-a cilj da ovo javno preduzeće ponovo postane uspešna kompanija i izvoznik struje ili će i dalje raubovati firmu kako bi je obezvredili toliko da za bilo kakvu poslovnu saradnju sa njom izgube interes sve ozbiljne kompanije. Takav scenario pripisuje se čak i nekim ministrima, koji navodno pokušavaju da EPS unište kako bi ga jeftino prodali svojim prijateljima – biznismenima.

Ministar energetike Popović, doduše, tvrdi da za mandata ove Vlade neće biti privatizacije EPS-a. Ako izdrži do kraja mandata, Koštuničin kabinet će potrajati do 2011. godine. To je i godina do kada bi prema ekonomskim analizama, cena struje u Srbiji morala dostići bar sedam ako ne i osam evro centi, u proseku. Jedino tako ima smisla planirati da EPS raspiše tender za dve termoelektrane i da skupa sa Elektroprivredom Republike Srpske uđe u projekat izgradnje nekoliko hidroelektrana na Drini.

Kad se krene sa bilo kojim od ovih projekata biće to prvenac u poslednje dve decenije jer, EPS od 1990. nije izgradio ni jednu novu elektranu. Stratezi EPS-a su, doduše, u Studiji razvoja elektroenergetskog sektora Srbije predvideli da se do 2015. godine u nove objekte uloži čak devet milijardi evra. Osim od prodaje struje (3,146 milijardi evra) taj novac EPS treba da obezbedi (4,16 milijardi evra) iz kredita a strateški partneri treba da ulože 1,59 milijardi.

Bez novih elektrana EPS će ubuduće sve više zavisiti od uvoza. Propašće kad-tad a budućim vlasnicima svakako neće pasti napamet da određuju socijalnu cenu struje i da brinu kako će poskupljenje delovati na inflaciju.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...