Socijalne karte ni na vidiku

Izvor:   Politika

Za socijalnu kartu potrebno 30 miliona evra. Sredinom 2013. u Ministarstvu rada i socijalne politike biće završen informacioni sistem za dodelu socijalne pomoći, obećava Jovan Krkobabić, ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike u Vladi Srbije.

Sve srpske vlade posle 2000. godine pokušavale su da naprave socijalnu kartu koja bi sadržala pregled svih građana kojima je potrebna pomoć države. Tada bi bila svedena na minimum mogućnost da socijalne povlastice uživaju i oni koji žive daleko iznad prosečnog srpskog standarda, a da, sa druge strane, pravi socijalni slučajevi, ljudi koji jedva sastavljaju kraj s krajem – budu prepušteni na milost i nemilost.

Potpredsednik vlade i ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Jovan Krkobabić, objašnjava za Politiku da socijalna karta ne može dati biometrijsku sliku socijalno ugroženog pojedinca, jer se ovi podaci iz dana u dan menjaju.

– Danas ste bez posla, sutra ga dobijete, posle tri meseca opet ste na birou. Danas ste zdravi, sutra se razbolite, doživite nesreću na poslu, dobijete dete... Izgubite stan, imate zemlju, a ne možete da je obrađujete, preko noći postanete samohrani roditelj... Dakle, neophodno je dnevno ažurirati te podatke. Samo na taj način može se dobiti jasnija slika socijalne potrebe pojedinca. Da ne govorim o onima koje recimo ta „socijalna karta” ne prepoznaje. Reč je o armiji zaposlenih koji mesecima, čak i godinama ne primaju platu, ili s druge strane, o hiljadama nezaposlenih koji u sivoj zoni ostvaruju često i nemale prihode. Mislim da bi taj „snimak” trebalo da bude širi i da se u fokus uključe domaćistva, posebno seoska – navodi Krkobabić.

Prema njegovim rečima, upravo u domenu socijalne zaštite, u njegovom ministarstvu se sada radi i na unapređenju informacionog sistema koji će omogućiti jednostavniju i bržu proceduru kada su u pitanju zahtevi za bilo kakvu vrstu socijalne pomoći.

– To će biti centralizovan sistem koji će imati podatke o svim korisnicima koji ostvaruju bilo kakva prava iz oblasti socijalne zaštite i koji su na pragu sticanja tog prava. Projekat bi trebalo da bude gotov sredinom sledeće godine – otkriva potpredsednik Krkobabić.

Sadašnji potpredsednik vlade i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić je u prethodnom mandatu vlade bio zadužen za resor rada i socijalne politike.

– Mi smo uradili nešto što je najpribližnije socijalnoj karti, možemo da koristimo sve informacije i sve baze podataka koje imamo. Počev od republičkih institucija, lokalnih samouprava, drugih državnih organa, a sve kako bismo došli od najpribližnije slike socijalnog stanja u Srbiji. Naravno, to nije prava socijalna karta, jer bi ona morala da podrazumeva bukvalno popis stanovništva, pa da „u glavu” znate socijalni status svakog građanina zemlje – dodaje Ljajić.

socijalne-karte-tabela

Za to je, kako objašnjava, potreban veliki novac.

– Procene su se kretale između 25 i 30 miliona evra. Dok traje ova kriza, mislim da je nemoguće očekivati da se nešto tako napravi. Prilika da se krene u taj posao bila je prilikom nedavnog popisa, ali se tu postavlja i pitanje verodostojnosti podataka. Ljudi izbegavaju da daju prave podatke. Vi dođete kod nekog, vidite štalu i pitate: „Da li imate kravu?”, a on kaže: „Nemam”. A tamo tri-četiri krave vidite svojim očima – pojašnjava ministar Ljajić.

I dr Milorad Mijatović, šef poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Srbije u Narodnoj skupštini i član skupštinskog Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, napominje da centralno grejanje za obdanište plaćaju jednako i oni koji imaju i oni koji nemaju, oni koji mogu i oni koji ne mogu da plate punu ekonomsku cenu.

– Po mojoj proceni, svi koji imaju natprosečnu platu u Srbiji, više od 42.000 dinara, i gde je dvoje zaposlenih u porodici, nisu u kategoriji ugroženih. Srbija je siromašna zamlja, gde građani nemaju dovoljno sredstava za osnovnu egzistenciju. Zato je teško odrediti šta je zapravo ekonomska cena u gradskom saobraćaju ili toplanama. Rešenje je da pomažemo samo one koji su u stanju socijalne potrebe, a svi ostali da plaćaju punu ekonomsku cenu– poručuje Mijatović.

Prag primanja za socijalno ugrožene je: 18.700 dinara za tročlano domaćinstvo a 8.000 dinara ako čovek živi sam.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...