I u Srbiji eko standardi EU
Srbija je spremna da sa EU pregovara o ekologiji. Trenutno su najveći izazovi zaštite životne sredine u Srbiji u oblasti zaštite voda, klimatskih promena i jačanje kontrole i nadzora sprovođenja zakona
Srbija je već danas spremna da u oblasti zaštite životne sredine počne pregovore o pristupanju EU.
"Srpsko zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine u potpunosti harmonizovano sa onim u EU, koje ima najviše standarde u svetu, i sada preostaje njegova dosledna primena na svim nivoima vlasti", rekao je ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić na trećoj godišnjoj konferenciji o zaštiti životne sredine Zelena Srbija, u organizaciji Biznis info grupe, istakao i da se više od jedne trećine pitanja o kojima će Srbija pregovarati sa EU odnosi na zaštitu životne sredine, zbog čega su i troškovi za regulisanje stanja u toj oblasti visoki.
"Prema procenama iz nacionalne strategije u oblasti zaštite životne sredine, koju je Vlada Srbije usvojila u oktobru 2011, da bi svi standardi u oblasti životne sredine bili primenjeni, Srbiji je potrebno 10,5 milijardi evra, odnosno 1.400 evra po stanovniku u narednih 30 godina", podsetio je Dulić.
Ministar je precizirao da je od toga 5,6 milijardi potrebno za zaštitu voda, 2,8 milijardi za upravljanje otpadom, a 1,3 milijarde za borbu protiv industrijskih zagađenja i buke. Novac za to će narednih godina biti obezbeđen iz fondova EU, kroz javno-privatno partnerstvo, ali i iz budžeta Srbije.
“Za vreme mandata sadašnje vlade u "zelenoj ekonomiji" zaposleno oko 8.000 ljudi, a da će do kraja mandata u toj oblasti biti zaposleno još 2.000 ljudi. Do sada jedna trećina Srbije pokrivena uslugama regionalnih sanitarnih deponija koje su izgrađene u pet gradova. Počela i izgradnja deponija u Subotici, Šapcu, Sremskoj Mitrovici, Indjiji, Smederevu i Zaječaru, a pripremaju se radovi za izgradnju deponija u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Ubu i Somboru,” rekao je Dulić.
Na skupu Zelena Srbija učestvovalo je oko 150 predstavnika industrije reciklaže, operatera za ambalažni otpad i drugih koji se bave zaštitom životne sredine. Oni su razmenili iskustva i nove predloge kako bi se uticalo na sve donosioce odluka da uvedu rešenja koja zadovoljavaju interese industrije i celokupne zajednice.
Na konferenciji se govorilo o Nacionalnoj strategiji zaštite životne sredine Srbije od 2011. do 2019. godine, troškovima i koristi od evropskih ekoloških integracija, ekonomskom i energetskom potencijalu industrije reciklaže u Srbiji, fiskalnom opterećenju države prema industriji.
Razmatralo se i stanje komunalne infrastrukture, uloga lokalnih samouprava u kandidovanju projekata, upravljanje otpadom i iskustva razvijenih zemalja u toj oblasti.