Fabrici: Srbija posvećena Zelenoj agendi EU

Autor:   BM

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici ocenio je danas da je Zelena agenda čiji je cilj da EU do 2050. godine prestane da koristi energiju dobijenu iz fosilnih goriva, sada postala deo evropske agende i politička agenda svih država članica. Ocenio je i da u Srbiji postoji politička posvećenosti Evropskom zelenom dogovoru i da se najpre treba zapitati na koj način energetski sektor može da doprinese realizaciji tog plana. (Fabrici je ocenio i da je važno da i javni i privatni sektor investiraju u zelene tehnologije. Foto: Pixabay)

Govoreći na otvaranju onlajn regionalne konferencije "Tranzicija ka zelenoj ekonomiji", šef Delegacije Evropske Unije u Srbiji Sem Fabrici je rekao da je Zelena agenda EU, čiji je cilj da do 2050. godine stvori ekonomiju koja neće ispuštati ugljenične gasove, cilj svih 27 članica evropskog bloka.

"Ne možemo razvijati ekonomiju na štetu ljudi, ne možemo razvijati ekonomiju na štetu planete", rekao je Fabrici i dodao da to donosi mnogo promena u energetici, kao i da je dekarbonizacija glavni cilj ovog plana EU.

"Naravno, to će uticati na transport, poljoprivredu, cirkularnu ekonomiju i biodiverzitet. To je čitav spektar aktivnosti koje pokrivaju ekonomiju", rekao je Fabrici.

Prema njegovim rečima, u Evropskoj uniji postoji pravna regulativa, dok je na Zapadnom Balkanu prisutna politička volja za zelenom ekonomijom.

"Mi imamo ekonomske mere koje će državama Zapadnog Balkana omogućiti zelenu tranziciju", dodao je Fabrici.

Podsetio je da je Srbija ranije ove godine usvojila važne "klimatske" zakone i da se sada očekuje njihova primena u praksi.

Prema njegovim rečima, treba se zapitati kako energetski sektor može da doprinese zelenoj agendi kroz korisćenje obnovljivih izvora energije.

"Važno je da gledamo realno. Zelena agenda je agenda rasta i zato je važno da i javni i privatni sektor investiraju u zelene tehnologije. Tehnološki doprinos zelenoj agendi je ključ", kaže Fabrici.

Fabrici: Srbija posvećena Zelenoj agendi EU
Šef Delegacije EU u Srbiji je ocenio da Zelena agenda donosi mnogo promena u energetici. (Izvor: Izvor)

Stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji Fransin Pikap je rekla da je najvažnije pitanje kako ostvariti ekonomski rast, a da se u isto vreme sačuva planeta.

"To je suštinsko pitanje u Zelenoj agendi", rekla je Pikap.

Ocenila je i da je srpskoj ekonomiji za uspeh na stranim tržištima, posebno na tržištu EU, potrebno da se transformiše na zelenim osnovama.

"Čak i sa poslovne strane gledano, ekonomija mora postati zelenija", rekla je Pikap.

Pohvalila je to što je Srbija pokazala političku posvećenost trasformaciji ka nisko karbonskoj ekonomiji i dodala da se nada da će fosilna goriva biti zamenjena gorivima iz obnovljivih izvora.

Prema njenim rečima, osim donošenja zakona, potrebno je obezbediti obuke za kompanije kako da postanu "zelene" i obezbediti novac za podršku kompanijama koje prelaze iz linearne u cirkularnu ekonomiju.

Fabrici: Srbija posvećena Zelenoj agendi EU
Otvoreno je pitanje kako energetski sektor može da doprinese Evropskom zelenom dogovoru korisćenjem obnovljivih izvora energije. (Izvor: Pixabay)

Od predstavnika Srbije na konferenciji se moglo čuti da je očuvanje životne sredine jedan od tri prioriteta zemlje, dok je ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović ocenila da je Zelena agenda “tema koja nadilazi ideološke podele”, prenosi Fonet.

Joksimović je dodala da je Srbija uspela da pripremi ceo klaster četiri, koji se odnosi na zelene teme i time pokazala da je spremno ušla u promene.

Tokom konferencije je ocenjeno da su kao ključni problemi u Srbiji definisani aerozagađenje, otpadne vode i upravljanje čvrstim otpadom, kao i da je temlji potrebno više od 350 postrojenja za preradu otpadnih voda i da u Srbiji ima više od 3.000 divljih deponija, što je i razlog da se planira izgradnja 27 fabrika za preradu otpadnih voda i osam regionalnih reciklažnih centara.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...