Rusija: Zakon o ograničenju štetnih emisija i zaštita od konkurencije

Autor:   Marijana Živković

Donji dom ruskog parlamenta odobrio je predlog zakona kojim bi se ograničile emisije gasova sa efektom staklene bašte, a kompanije koje ih stvaraju obavezale da prijave emisije. Novi zakon je prvi korak u pravcu regulisanja ugljen-dioksida i stvoriće uslove da se ispune međunarodne obaveze, ali i da se zaštite ruski proizvođači, rekao je predsednik Odbora za ekologiju i zaštitu životne sredine ruske Državne dume Vladimir Burmatov. Zakon predstavlja svojevrstan odgovor na najavu Evropke unije da će uvesti porez na ugljen-dioksid, kao deo mera Evropskog zelenog dogovora, ali i potez u pravcu zaštite evropskih pravila tržišne konkurencije. (Foto: itep.org)

Predlog zakona koji je u utorak usvojen u donjem domu ruskog parlamenta treba da stvori okvir za sprovođenje klimatskih projekata u zemlji i omogući trgovinu emisijskim jedinicama ugljen-dioksida.

“Rusija dosledno ispunjava svoje međunarodne klimatske obaveze, uključujući i one preuzete u skladu sa Pariskim sporazumom i ako zakon bude usvojen, Rusija će postati svetski lider u klimatskoj agendi u pogledu nacionalnog zakonodavstva, posebno u pravcu regulacije ugljenika i smanjenja emisija sa efektom staklene bašte”, rekao je predsednik Odbora za ekologiju i zaštitu životne sredine ruske Državne dume Vladimir Burmatov, navodi se na sajtu tog tela.

Takođe veruje da će zakon zaštititi domaće proizvođače, jer se u promet uvode merne jedinice ugljenika, koje će domaći proizvođači koristiti prilikom izvoza na strana tržišta.

„Mnoge države danas otvoreno traže uvođenje prekograničnog poreza na ugljen-dioksid kako bi stimulisale i podržale svoje proizvođače. Ne isključujemo da će biti pokušaja da se uvede prekogranična taksa kako bi naši proizvodi bili manje konkurentni. Prema rečima stručnjaka, naši proizvođači mogu na tome izgubiti milijarde evra godišnje, jer je za nas evropsko tržište glavno izvozno tržište“, naglasio je Vladimir Burmatov.

Zakon još nije usvojen i potrebno je da ga još odobri Gornji dom parlamenta i da ga zatim potpiše predsednik Rusije Vladimir Putin.

Rusija: Zakon o ograničenju štetnih emisija i zaštita od konkurencije
Zakon o ograničenju štetnih emisija treba uvodi merne jedinice ugljenika koje će koristiti prilikom izvoza na strana tržišta. (Izvor: duma.gov.ru)

Rusija se pridružila Pariskom sporazumu o klimatskim promenama 2019. godine. Novi ciljevi u pravcu dekarbonizacije trebalo je da budu objavljeni prošle godine, ali je to odloženo za ovu godinu zbog pandemije korona virusa.

Rusija je često kritikovana zbog nedostatka ambicija da ispuni cilj globalnog sporazuma o dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, i što umesto toga namerava da razvije ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika tokom naredne tri decenije. Ipak, ta zemlja planira da do 2030. godine smanji emisije štetnih gasova za 70 procenata u poređenju sa nivoom iz 1990. godine.

Takođe, ruski predsednik Vladimir Putin je u svom godišnjem obraćanju o stanju nacije u Federalnoj skupštini 21. aprila rekao da do 2050. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte moraju biti niže nego u Evropskoj uniji, što je potrebno uvesti kao cilj u Strategiju za socijalni i ekonomski razvoj Ruske Federacije.

Rusija: Zakon o ograničenju štetnih emisija i zaštita od konkurencije
Cilj Rusije je da do 2050. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte budu niže nego u Evropskoj uniji. (Izvor: Pixabay)

Evropski porez na ugljen - dioksid

Ono što za Rusiju predstavlja smetnju, na šta ukazuje i poslanik Donjeg doma ruskog parlamenta Vladimir Burmatov, je plan Evropske unije da uvede prekogranični porez na ugljen-dioksid, jer to može uticati na neke od ključnih ruskIh proizvođača i izvoznika sirovina, uključujući rudarsku industriju.

Naime, Evropski parlament je 10. marta usvojio rezoluciju prema kojoj Evropska unija mora da uvede naplatu ugljenika za neke proizvode iz zemalja sa manje ambicioznim klimatskim ciljevima, kako bi sprečila propuštanje ugljenika i podstakla globalne klimatske ambicije.

Prekogranični mehanizam za prilagođavanje ugljenika (CBAM), odnosno porez na ugljen-dioksid, treba da obuhvati uvoz svih proizvoda i sirovina koje pokriva Sistem za trgovanje emisijama Evropske unije ili EU ETS, stoji u novoj rezoluciji, neobavezujućem dokumentu koju je Evropski parlament usvojio sa 444 glasa za, 70 protiv i 181 uzdržanih.

Planirano je da se porez za druge zemlje uvede do 2023. godine, a odnosiće se na elektroenergetski sektor i industriju koja troši mnogo energenata, kao što su proizvodnja cementa, čelika, aluminijuma, hartije, stakla, hemikalija i đubriva, uz preradu nafte.

Porez na ugljenik mora da bude u skladu sa propisima Svetske trgovinske organizacije i ne sme da se zloupotrebi za jačanje protekcionizma, navodi se takođe u zvaničnoj objavi na sajtu Evropskog parlamenta.

Ističe se i da prihodi od ovog poreza treba da se upotrebe u paketu s drugim vlastitim prihodima, kako bi se povećala podrška ispunjavanju ciljeva iz Evropskog zelenog dogovora.

Dugoročni ciljevi ove inicijative su dvojaki, jer se uz borbu protiv klimatskih promena, preduzimaju potezi u pravcu zaštite evropskih pravila tržišne konkurencije.

S tim u vezi, mogu se čuti ocene da je plan o uvođenju poreza na ugljenik potez usmeren protiv prodora Kine na evropsko tržište, ali i Rusije i Sjedinjenih Država, a one su već stavile do znanja da su protiv poreskih mera Unije.

“EU neće prihvatiti da roba koja ne odgovara ekološkim standardima, na nefer način konkuriše evropskim proizvodima i istovremeno nanosi štetu našoj planeti“, naglasio je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel početkom septembra na Ekonomskom forumu u Briselu, preneo je Euractiv.

Mišel je rekao da je EU “spremna da u kombinaciji sa oštrijim sistemom trgovine dozvolama za emisiju, uspostavi i mehanizam za granično prilagođavanje emisije ugljen-dioksida, da bi zaštitila jednake uslove takmičenja” na evropskim tržištima.

Rusija: Zakon o ograničenju štetnih emisija i zaštita od konkurencije
Sve države EU, uz Island, Lihtenštajn i Norvešku su deo evropskog sistema za trgovanje emisijama, ali jedinstvenog poreza na ugljenik za sada nema. (Izvor: Tax Foundation)

Pojedinačni potezi

Jedinstvenog poreza na ugljenik za sve države članice EU za sada nema, ali je poslednjih godina nekoliko zemalja preduzelo mere za smanjenje emisije ugljenika koristeći propise o zaštiti životne sredine, sisteme trgovanja emisijama (ETS) i nacionalne poreze.

Finska je prva zemlja na svetu koja je uvela porez na ugljenik, još 1990. godine.

Od tada je 18 evropskih zemalja pratilo primenu ovog poreza koji se kreće od vrednosti manje od jednog evra po jedinici emisije ugljenika, kao što je slučaj u Ukrajini i Poljskoj, do najviše od 116,33 evra u Švedskoj, navodi se u poslednjem izveštaju američke nezavisne organizacije Poreska fondacija.

Politiku Švedske prate Švajcarska i Linhenštajn sa 85,76 evra po toni emisije ugljenika i Finska sa 62 evra.

Najniže stope poreza ima Poljska 0,07 evra, zatim Ukrajina 0,25 evra i Estonija 2,0 evra.

Porez na ugljenik može se obračunavati na različite vrste gasova sa efektom staklene bašte, kao što su ugljen-dioksid, metan, azot-oksid i fluorisani gasovi. Obim tog poreza se razlikuje u svakoj zemlji, što za posledicu ima da ne postoji jedinstven obrazac u pogledu vrste gasova sa efektom staklene bašte obuhvaćenih porezom.

Na primer, porez na ugljenik u Španiji odnosi se samo na fluorisane, odnosno gasove za industrijsku upotrebu, što dovodi do toga da je oporezovano samo tri odsto ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte u zemlji. Suprotno tome, Norveška je nedavno smanjila stope, a povećala listu gasova koje oporezuje, tako da je sada pokrila porezom više od 60 procenata svojih emisija.

Rusija: Zakon o ograničenju štetnih emisija i zaštita od konkurencije
Evropski parlament je 10. marta usvojio rezoluciju prema kojoj Evropska unija mora da uvede naplatu ugljenika,
što se očekuje do 2023. godine. (Izvor: economia.gr)

Sve države članice Evropske unije, uz Island, Lihtenštajn i Norvešku deo su evropskog sistema za trgovanje emisijama (EU ETS), kao tržišta stvorenog za trgovinu ograničenim brojem dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Švajcarska i Ukrajina su uz Veliku Britaniju deo EU ETS-a, ali ne primenjuju jedinstven princip obračunavanja poreza na ugljenik. Švajcarska zapravo ima svoj sistem trgovanja emisijama, koji je od januara 2020. godine vezan za EU sistem za trgovanje emisijama. Posle Bregzita, sopstveni sistem primenjuje i Velika Britanija, počev od januara ove godine.

Nekoliko evropskih zemalja i dalje razmatra ili najavljuje primenu poreza na ugljenik. Tako na primer, Austrija planira uvođenje poreza za sektore koji nisu obuhvaćeni evropskim sistemom, dok Turska najavljuje primenu nacionalnog ETS-a, za sada bez preciziranja roka u kom bi se to moglo i dogoditi.

U svakom slučaju, martovska rezolucija Evropskog parlamenta bila je prvi konkretan korak, a sada se očekuje da će Evropska komisija u drugom kvartalu predstaviti zakonski predlog za uvođenje poreza na ugljen-dioskid, kao deo mera Evropskog zelenog dogovora, ali i predlog kako da se prihod iz mehanizma upotrebi za finansiranje dela budžeta Evropske unije.

Uvođenje poreza na ugljen-dioksid zapravo figurira kao važan izvor prihoda za EU, odnosno način da se dođe do dodatnog novca za zajednički budžet zbog Fonda namenjenog oporavaku od pandemije vrednog 750 milijardi evra.

Sredinom septembra prošle godine to je potvrdio evropski komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton, objasnivši za Euractiv da je potrebno da Evropska komisija podmiri dugove nastale zbog fonda za obnovu i da zato “postepeno mora da uveća sopstvena sredstva“.

Razlozi su razumljivi jer su u pitanju velika davanja oko kojih je teško postignut konsenzus.

Naime, lideri 27 zemalja članica Evropske unije su 10. decembra konačno postigli dogovor o novom višegodišnjem budžetu od 1.824 milijarde evra od čega se 1.074 milijarde nalazi u okviru zajedničkog budžeta za period od 2021. do 2027. godine, što uključuje i Fond za oporavak EU iznosi 750 milijardi evra, a čine ga 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Fond za oporavak ekonomija će biti finansiran zajedničkim zaduživanjem EU na svetskim tržištima kapitala, a rok za otplatu pozajmice je kraj 2058. godine.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...