U Zrenjaninu otvoren Regionalni centar za energetsku efikasnost

Autor:   BM

Otvaranjem prve “pametne zgrade” u Banatu i uspostavljanjem Regionalnog centra za energetsku efikasnost, prvog takve vrste u Srbiji, danas je u Zrenjaninu obeležen završetak IPA projekta prekogranične saradnje između Rumunije i Srbije pod nazivom “Pametna i održiva potrošnja energije“. (Srbija sa Rumunijom sarađuje već 12 godina i realizuje jedan od najboljih programa prekogranične saradnje. Foto: zrenjanin.rs)

Regionalni centar za energetsku efikasnost, danas otvoren u Zrenjaninu, smešten je u novoizgrađenoj „pametnoj zgradi“, koja predstavlja prvi objekat te vrste u Banatu.

Zgrada površine od približno 500 kvadratnih metara, nalazi se u ulici dr Kornela Radulovića i  izgrađena je po modelu najboljih praksi u arhitekturi, usmerenih na smanjenje potrošnje, odnosno sprečavanje rasipanja energije i korišćenje obnovljivih izvora. Ujedno omogućava demonstraciju različitih novih tehnologija i opreme za veću energetsku efikasnost.

Preko IPA projekta prekogranične saradnje Srbije i Rumunije, u ovaj objekat je uloženo 400.000 evra, navodi se u saopštenju Gradske uprave Zrenjanina.

Vodeći partner na projektu bio je Grad Zrenjanin, sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj “Banat”, gradom Temišvarom i Klasterom održive energije Rumunije (ROSENC), a ukupna vrednost projekta iznosi 852.000 evra.

U Zrenjaninu otvoren Regionalni centar za energetsku efikasnost
Regionalni centar za energetsku efikasnost smešten je u „pametnoj zgradi“, prvom objektu te vrste u Banatu.
(Izvor: zrenjaninski.com)

Projekat energetske efikasnosti doprinosi postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Evropske unije, kroz promociju energetske održivosti u lokalnim zajednicama prekograničnog regiona i poboljšanje njihovih kapaciteta za planiranje i upravljanje integrisanim akcijama za uštedu energije i korišćenje obnovljivih izvora energije.

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura istakao je da je Zrenjanin, u prethodnom periodu, radio mnogo u cilju dostizanja evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, kao o da ovaj projekat predstavlja krunu dosadašnjih, ali i početak novih aktivnosti.

„Danas smo ponosni što dobijamo ovakav objekat, što postajemo primer dobre prakse i dokazujemo da možemo da pratimo evropske tokove. Ceo projekat upravo ima za cilj da Zrenjanin postane energetski efikasniji i da građani podignu nivo znanja i svesti o značaju energetske efikasnosti”, naveo je Salapura.

Ambasadorka Rumunije u Srbiji Silvija Davidoju je podvukla da je sada realizovani objekat  „pametne zgrade“ izgrađen po najvišim i najnovijim evropskim standardima.

„Svaki grad u Evropi koji ima ovakav Regionalni centar za energetsku efikasnost može da bude ponosan na tu činjenicu“, poručila je ambasadorka Davidoju izrazivši očekivanje da će ovakvih zajedničkih projekata biti i u narednom periodu.

U Zrenjaninu otvoren Regionalni centar za energetsku efikasnost
Zrenjanin je u prethodnom periodu urado mnogo u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, a ovaj projekat predstavlja krunu dosadašnjih, ali i početak novih aktivnosti. (Izvor: zrenjaninski.com)

Razvoj novih kapaciteta u oblasti energetske efikasnosti

Direktorka Regionalnog centra za društveno-ekonomski razvoj “Banat” Irena Živković je pojasnila da će novoosnovani Regionalni centar za energetsku efikasnost u narednom periodu raditi na mobilisanju postojećih i razvoju novih kapaciteta u oblasti energetske efikasnosti i zaštiti životne sredine.

Ministarka Jadranka Joksimović rekla je da su “zelena agenda” i “energetska efikasnost” teme koja će biti aktuelne u narednim decenijama i da će za projekte u tim oblastima Evropska unija i ubuduće izdvajati značajna sredstva.

Istakla je da je Srbija počela da sprovodi brojne projekte u skladu sa formulom „20-20-20“ koju je definisala Evropska unija, a odnosi se na smanjenje količine ugljen-dioksida za 20 odsto, veću energetsku efikasnost i zastupljenost obnovljivih izvora u istom procentu.

„Sredstva će izdvajati i Republika Srbija, kroz nacionalni plan “Srbija 2025” i počeli smo da sprovodimo brojne projekte, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, separacija otpada, domena energetske efikasnosti, svega onog što možemo svrstati u sektor “zelenih” programa i projekata“ naglasila je Joksimović i podsetila Srbija sa Rumunijom sarađuje već 12 godina i da realizuje jedan od najboljih programa prekogranične saradnje.

Prema rečima ministarke, osim sa Rumunijom, Srbija učestvuje u još šest programa, sa Mađarskom, Bugarskom, Hrvatskom, Severnom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

U Zrenjaninu otvoren Regionalni centar za energetsku efikasnost
Preko IPA projekta prekogranične saradnje Srbije i Rumunije, u ovaj objekat je uloženo 400.000 evra, dok je ukupna vrednost projekta 852.000 evra. (Izvor: zrenjaninski.com)

Svečano otvaranje Regionalnog centra za energetsku efikasnost bila je prilika da se ukaže i na dosada najznačajnije efekte učešća Zrenjanina u IPA programu prekogranične saradnje.

U pitanju su projekti koji se mere višemilionskim iznosima u evrima, a realizovani su na obostranu korist dve zemlje.  Kroz IPA program je rekonstruisana sportska hala “Medison”, i nabavljena vredna opremu za reagovanje u vanrednim situacijama, a u završnoj fazi je realizacija velikog strateškog projekta “Revitalizacija kanala Begej”, koji Zrenjaninu i Temišvaru, kao i čitavom srednjem Banatu, donosi nove razvojne mogućnosti.

Takođe, Grad Zrenjanin je kapacitete EU fondova koristio i u drugim oblastima, a jedan od takvih primera je i na susednoj lokaciji, gde je Austrijska razvojna agencija pomogla gradnju Regionalnog edukativnog centra “Banat”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...