Čistiji vazduh uz veće naknade za zagađivače

Autor:   BM

Zagađenje vazduha u Srbiji je i 20 puta veće nego u zemljama Evropske unije, a prihodi od eko taksa i naknada nedovoljno se ulažu u rešavanje problema. U cilju rešavanja problema, NALED predlaže uvođenje viših naknada za velike zagađivače, proširenje opsega štetnih gasova koji se oporezuju i izmenu sistema podsticaja. (foto: Trenutno, i oni koji ne zagađuju plaćaju naknade od 5.000 dinara, dok veliki zagađivači plaćaju malo u poređenju sa stvarnim količinama zagađenja koje stvaraju, Pixabay)

Preporuke koje predlaže NALED, kako bi se preduzeća podstakla da smanje svoj negativan uticaj na životnu sredinu, su deo nove Analize uspešnosti fiskalnih instrumenata u smanjenju zagađenja, čija bi potpuna primena obezbedila i dodatnih 18,5 miliona evra u budžetu za zaštitu životne sredine.

Predsednica Saveza za zaštitu životne sredine NALED-a Jelena Kiš ocenila je da je 2015. godine prihod od naknade za emisije iznosio 3,05 milijardi dinara, dok je 2019. ova suma uvećana za 105 odsto i iznosila je 6,26 milijardi.

Ukidanje fiksnih naknada za privredu

Međutim, pokazalo se da fiksni iznosi naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine ne podstiču preduzeća da smanje emisije štetnih materija, a nisu ni srazmerni količini zagađenja.

“Trenutno, i onima koji ne prave nikakvu štetu se naplaćuju minimalne naknade od 5.000 dinara, dok veliki zagađivači plaćaju malo u poređenju sa stvarnim količinama zagađenja koje stvaraju. Zbog toga je važno sprovesti potpunu primenu principa „zagađivač plaća“odnosno da troškove snosi onaj koji ih je napravio“, ocenila je predsednica Saveza za zaštitu životne sredine u NALED-u Jelena Kiš.

ekologija
Ukupna ulaganja u čistiji vazduh koja je potrebno obezbediti procenjuju se na oko 2,3 milijarde evra, zbog čega je neophodan održiv sistem finansiranja, koji će se zasnivati na principu „zagađivač plaća“. (Izvor: Pixabay)

Strožije mere i za domaćinstva

Prema rezultatima analize, osim od proizvodnje električne energije, veliki deo nedozvoljenih čestica dolazi iz individualnih i drugih ložišta. Iako su domaćinstva glavni uzrok prekomernog povećanja PM10 čestica, ne podležu bilo kakvoj kontroli, a uređaji za grejanje koje koriste se slobodno prodaju na tržištu bez poštovanja standarda zaštite životne sredine.

U tom pogledu, NALED predlaže povećanje cene uglja, kako bi se građani podstakli da pređu na održivije izvore energije.

Prema podacima Alijanse gotovo 80 odsto domaćinstava u Srbiji nema priključak na gas ili daljinsko grejanje, dok toplane još uvek koriste mazut u procentu od 18 odsto, kao i ugalj, koji je zastupljen sa 15 odsto, iako se u najvećoj meri oslanjaju na prirodni gas, sa 65 odsto.

“Ohrabruje nas da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine uputilo tri javna poziva lokalnim samoupravama kojim je predviđeno ukupno 400 miliona dinara za zamenu individualnih ložišta, obnovu starih kotlarnica i pošumljavanje, a nadamo se da ćemo uskoro videti i prve rezultate“, istakla je Kiš.

ekološke takse za motorna vozila
Porez na upotrebu motornih vozila ne podstiče inoviranje voznog parka, jer je niži za starije automobile.
(Izvor: Pixabay)

Ekološke takse za motorna vozila

Prema navodima autora analize, u sistem plaćanja naknada neophodno je uvesti i sektor drumskog saobraćaja.

Porez na upotrebu motornih vozila ne podstiče inoviranje voznog parka, jer je niži za starije automobile. Prema podacima MUP-a više od polovine vozila ima stare motore, čiji je uvoz zabranjen u EU i regionu i preporuka je da se to uradi i u Srbiji, kao i da se poveća porez na Euro 3 i starije motore, a smanji za novije.

Ukupna ulaganja u čistiji vazduh koja je potrebno obezbediti procenjuju se na oko 2,3 milijarde evra, zbog čega je neophodan održiv sistem finansiranja, koji će se zasnivati na principu „zagađivač plaća“.

Primeri dobre prakse pokazuju da je za bolji kvalitet potrebno zameniti ugalj drugim izvorima energije i ulagati u čistija tehnološka rešenja u industriji i domaćinstvima.

Da ekološke takse i naknade ne budu samo dodatno finansijsko opterećenje privrede i građana koje ne dovodi do promena u ponašanju, važno je da se osmisli i sistem podrške za prelazak na ekološki čistije alternative u vidu subvencija i drugih podsticaja.

Izvor: NALED


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...