EU preispituje sistem oporezivanja energije

BM

Javne konsultacije u EU o promeni sistema oporezivanja energije otvorene su do 14. oktobra, a rezultati će ući u formalni zakonodavni predlog EK koji se očekuje u junu 2021. godine.

Evropska komisija traži mišljenja o tome kako da ažurira EU pravila o oporezivanju energije kako bi ih uskladila s ciljem bloka da bude CO2 neutralan do 2050. i smanji implicitne subvencije za fosilna goriva, piše  S&P Global Platts, a prenosi Bilten Nedelja NNKS.

Ako se, eventualno, uvedu, poreske promene bi mogle imati veliki uticaj na potražnju za dizelom, benzinom, bio gorivima, prirodnim gasom, električnom energijom i vodonikom u transportu, na primer, promenom relativnih troškova različitih goriva.

EK navodi da je više od 75% emisija gasova efekta staklene bašte u EU izazvano korišćenjem energije, uključujući električnu energiju.

Komisija stoga želi da revidira trenutne minimalne poreske stope za drumski prevoz, koje favorizuju dizel iznad benzina i fosilna goriva nad alternativama s nižim udelom ugljenika, kao što su biogoriva i obnovljiva električna energija.

To je zato što EU direktiva o oporezivanju energije iz 2003. oporezuje goriva prema volumenu, a ne prema energetskom sadržaju.

EK predviđa da će električna vozila do 2050. imati 50% do 80% udela u klimatsko neutralnom scenariju.

Direktiva iz 2003. ne uključuje posebnu odredbu o električnoj energiji koja se koristi za transport, pa EK traži mišljenje hoće li uvesti posebnu nisku stopu, ili izuzeće, ili ništa ne menjati. Direktiva takođe ne uključuje poseban poreski tretman za goriva s niskim udelom ugljenika, kao što je vodonik, koji EK želi da promoviše u teško dekarbonizirajućim sektorima kao što su prerada nafte, čeličane i teška vozila.

EK traži stavove o tome kako oporezivati vodonik, na primer, kao gorivo za transport, gorivo za grejanje i /ili kao sirovinu za e-goriva ili industrijske procese. Takođe traži stavove o oporezivanju utečnjenog prirodnog gasa i komprimovanog prirodnog gasa kao nisko-ugljeničke alternative benzinu, dizelu i uglju/lignitu.

EK traži stavove o promeni poreza na potrošnju energije u teškoj industriji, unutar i izvan EU sistema trgovanja emisijama.

Takođe želi da preispita poreske olakšice za avio i brodska goriva. Na primer, predlaže direktno oporezivanje kerozina i drugih avio goriva za letove unutar EU i/ili uvođenje poreza na avionske karte zasnovanog na daljini leta.

Šta sledi:

Javne konsultacije otvorene su do 14. oktobra, a rezultati će ući u formalni zakonodavni predlog EK koji se očekuje u junu 2021. godine.

Nacionalne vlade EU27 moraju se jednoglasno dogovoriti o svim izmenama direktive iz 2003., što znači da svaka vlada ima pravo veta. To znatno otežava dogovor o izmenama, jer je EK još 2011. godine predložila nove minimalne stope poreza na energiju na temelju emisija CO2 i sadržaja energije, a ne količina. Taj potez nije uspeo da dobije jednoglasno odobrenje i EK ga je na kraju povukla.

Prihodi od poreza na energiju učestvuju sa oko 3%-5% u budžetima nacionalnih vlada EU, tako da promene mogu direktno uticati na to koliko vlade moraju potrošiti.

EK želi da se izjašnjavanje o ovom pitanju prebaci sa jednoglasja na kvalifikovanu većinu kako bi lakše dogovorila promene.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...