Dva stepena C i 100 milijardi USD

M. Lazarević

Na Svetskoj klimatskoj konferenciji, koja se održava u Nemačkoj, najviše kontroverzi izazvala obaveza da se rast globalnog otopljavanja zadrži ispod dva stepena Celzijusa, kao i raspodela obaveze (od 100 milijardi dolara godišnje) razvijenih, da dotiraju nerazvijenima njihove mere protiv otopljavanja
(Posetioci šetaju pored globusa sa zastavama zemalja sveta na paviljonu Indije 8. novembra 2017. godine tokom konferencije o klimatskim promjenama (COP23 U.N.) u Bonu u Nemačkoj)

Bon, nekadašnji glavni grad Nemačke, koji je gotovo opusteo posle selidbe vlade i parlamenta u Berlin, oživeo je ovih dana i dočekao gostiju više nego ikad u svojoj istoriji. U ovom gradu se, naime, od 6. do 17.novembra održava Svetska klimatska konferencija koja je okupila neverovatan broj od 25 hiljada učesnika iz svih zemalja sveta.

Kako piše nemačka agencija DPA, radi se o najvećem međunarodnom skupu ikad organizovanom u Nemačkoj. U ovom gradu na Rajni svet se dogovara o tome kako realizovati plan za ostvarivanje klimatskih ciljeva, utvrđenih na Pariskoj konferenciji.

klima-bon-konf-fuji

Predstavnici Fidžija u nacionalnim kostimima sedeli su u kongresnom centru tokom otvaranja COP23 konferencije o klimatskim promenama u Bonu, u Nemačkoj, ponedeljak, 6. novembar 2017. (AP)

Lakše obećati nego učiniti

Raspoloženje među učesnicima nije baš optimističko. Za to je "zaslužan" predsednik Donald Tramp (Trump), lider zemlje koja je, uz Kinu, najveći svetski zagađivač, bez čijeg će pristanka teško moći da se održi projektovani rast globalnog otopljavanja od maksimalno dva stepena Celzijusovih, utvrđen na konferenciji u Parizu. Tramp je, najavom istupanja iz Pariskog dogovora, naneo verovatno najteži udarac združenim naporima u svetu da se zaustavi kataklizma koja preti od globalnog otopljavanja.

Svoje domaće zadatke ne izvršava, inače po diciplini poznata Nemačka koja je u ulozi domaćina skupa zamenila Fidži (ova ostrvska država je formalno ostala organizator ali je zbog nedovoljne infrastukture ustupila Nemačkoj praktične poslove oko toga).

Berlin bi rado sebe promovisao u lidera i uzora u borbi protiv emisija CO2. Pokazalo se, međutim, da neće biti ostvaren ambiciozni cilj Nemačke da se, u odnosu na 1990, do 2020. smanji produkcija CO2 za 40 posto. Smanjena je, ali samo za 10 posto. A i to se duguje, pre svega, gašenju zastarele prljave industrije i energetike u bivšoj Demokratskoj Republici Nemačkoj, a ne nekakvim strukturnim reformama.

Zajednička studija dve, inače, međusobno često suprostavljene svetske energetske organizacije – IEA i IRENA, napravljena pre pola godine, upozorava da će biti dosta teško da se ispune obaveze iz Pariskog dogovora, mada ne i nemoguće. I IEA, orijentanisana na na tradicionalnu energetiku, i IRENA, okrenuta prema obnovljivim izvorima, došle su do istog zaključka. Dakle, kraj uglja, radilkalno ograničavanje nafte, masivna ulaganja u obnovljive izvore, ali i u bezemisionu nuklearnu energetiku (ovo poslednje je značajna novina).

Neophodne mere treba preduzeti odmah, bez ikakvog čekanja, godišnje će koštati vrtoglavih oko 3,5 biliona dolara. Kako naći te ogromne pare?

Nije, ipak, sve (unapred) izgubljeno, teše se optimisti. Činjenica je da je Pariski dogovor potpisalo 195 zemalja i da niko nije odustao, osim SAD. A ni američki otpor nije baš tako jednoznačan, još manje trajan, utoliko više što se SAD ne mogu povući iz dogovora pre februara 2020, tj to mogu učiniti tek posle novih predsedničkih izbora u SAD. I još nešto: niz američkih država, kao i velikih gradova, su protiv najavljene Trampove namere i poslale su na ovu konferenciju svoje delegacije. Ukratko, Tramp bitku za istupanje iz Pariskog sporazuma još nije dobio ni na svom terenu...

U svemu ovome važnu ulogu ima nastup Kine. Nedavno je, na kongresu KP, kineski predsednik Si Đinping istakao da njegova zemlja ima nameru da postane globalni lider revolucije u zašiti sredine, što budi velika nade. Ali, istovremeno, Kina sve čini da zadrži status "novoindustrijalizovane zemlje" koji je bar delimično oslobađa od odgovornosti za upropašćavanje životne sredine na globalnom nivou. Sličan zaokret je učinila i Erdoganova Turska pred ovu klimatsku konferenciju.

klima-bon-pesma

Protestanti pevaju tokom debate na Svetskoj konferenciji o klimi u Bonu u ponedeljak, 13. novembra 2017.

Ko će platiti?

Predstavnici Evropskog parlamenta i zastupnici članova EU postigli su 9. novembra kompromisni dogovor o reformi sistema trgovanja emisionim dozvolama posle 2020, saopšteno je iz Evropske komisije. Ova reforma, kako se ističe u saopštenju, pomoći će da se ispuni obaveze Unije da se do 2030. godine smanje štetne emisije CO2 u atmosferu za najmanje 40 posto.

Dozvoljeni obim emisija bi se, kako prenosi nemačka agencija DPA, prema ovom dogovoru, trebalo da smanjuje od 2021. do 2030. za 2,2 posto godišnje, tojest osetno bržim tempom nego što se smanjivao dosad. Sa tržišta bi trebalo da budu povučene dve milijarde dozvola za emisije što bi trebalo da dovede do porasta cene za ispuštenu tonu C02 u atmoferu sa sadašnjih pet na 25 evra.

U konačnom rezultatu i u Bonu se pokazuje da je uvek, pre svega, reč o parama. Od 2020. razvijene zemlje bi trebalo da nerazvijenima pomognu sa 100 milijardi dolara svake godine u njihovim tršokovima za borbu protiv  globalnog otopljavanja. To nije u načelu sporno, jer nerazvijeni imaju nepobitni adut – zašto bismo mi plaćali za globalno otopljavanje koje je posledica vaše industrijalizacije i  vašeg bezglavog i bezdušnog kapitalizma? Ali, sporno može biti ko će sve to plaćati, a ko primati pare, ko će nadgledati trošenje i, pre svega, kako će se razdeliti taj teret među razvijenima.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...