Pepeo s deponija građevinski materijal

Tanjug

Pepelom koji se nalazi na deponijama termoelektrana EPS-a može se napraviti autoput od Beograda do Londona. Vlada Srbije je juče usvojila Uredbu o upotrebi pepela u građevinarstvu i izgradnji puteva u Srbiji, koju je pripremilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koja će stupiti na snagu 3. jula. (foto: deponija pepela u TENT-u)

Pepeo će u narednom periodu biti koristen za gradnju autoputeva, pruga i drugih infrastrukturnih objekata, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu građevine Dejan Trifunović, precizirajući da bi samo sa postojećim zalihama od 200 miliona tona pepela mogli, poređenja radi, da sagradimo autoput od Beograda do Londona dugačak oko 2.000 kilometara.

"Nije normalno da Srbija gradi Koridor 11 između dve elektrane, a da ne koristi pepeo. Godinama unazad čekamo na to, ranije nije bilo dovoljno političke volje i znanja. Upotrebom pepela ćemo rešiti probleme EPS-a i dosta pomoći putogradnji i doprineti ekologiji", rekao je Trifinović novinarima u Privrednoj komori Srbije na okruglom stolu o primeni pepela u građevinarstvu.

Na tom skupu je istaknuto da se upotrebom pepela iz termoelektrana i drugih termoenergetskih objekata mogu ostvariti uštede od 30 od 80 odsto u izgradnji puteva u poređenju sa korišćenjem standardnih građevinskih materijala - kamen, pesak, šljunak i drugo.

Trifunović je rekao da je vrednost aktulenih infrastrukturnih projekata oko pet milijardi evra, računajući i gradnju brze pruge Beograd - Budimpešta, kao i da će Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture preporučivati upotrebu pepela.

On je izrazio očekivanje da će se pepeo koristiti u gradnji Koridora 11, Moravskog koridora odnosno autoputa od Pojata do Preljine, Fruškogorskog koridora od Rume do Novog Sada, gradnju pruge Beograd - Budimpešta, obnovi barske pruge i drugim projektima.

"Postoji odluka EPS- a da se pepeo besplatno koristi za javne projekte infrastrukture. Oko 200 miliona tona pepela ima na deponijama i radili smo projekciju da se autoput do Londona može napraviti, u dužini od 2.000 km, sa postojećim zalihama, a tržišna vrednost tog pepela je oko milijarduevra", rekao je Trifunović dodajući da na tržištu tona pepela vredi pet evra.

On je kazao da je ministarstvo pripemilo jasne standarde za gradnju upotrebom pepela, kao i da će primeniti praksu drugih država koje više decenija koriste pepo u gradnju, poput SAD i Kini.

Putevi Srbije i ministarstvo će graditi pepelom jednu probnu deonicu kod Koridora 11, a i Termoelektrana Morava je planirala da se upotrebi pepeo za gradnju lokalne saobraćajnice.

Profesor Branimir Ujdur, koji je ranije bio pomoćnik ministra za kapitalne investicije, kaže da je ta ideja upotrebe pepela za gradnju postojala još pre 10 godina, ali da se iz nekog razloga stalo sa tim.

"Današnji dan treba upamtiti kao prekretnicu putne privrede, jer je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ovo aktuelizovalo temu", poručio je Ujdur.

On je kazao da je pepeo dobar materijal za putogradnju i da je nesporazum zbog nepoznavanja tehnologije ugradnje letećeg pepela, koji se prethodno mora stabilizovati kako bi mogao da se koristi.

Na skupu u PKS je istaknuto da deponije pepela i šljake zauzimaju oko 1.400 hektara plodnog zemljišta u Srbiji, kao i da se godišnje proizvede šest miliona tona letećeg pepela, koji nastaje sagorevanjem lignita.

Vlada Srbije je juče usvojila Uredbu o upotrebi pepela u građevinarstvu i izgradnji puteva u Srbiji, koju je pripremilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koja će stupiti na snagu 3. jula.

Uredbom se bliže propisuju uslovi za korišćenje pepela kao građevinskog materijala i u Srbiji budući da takva praksa u zemljama SAD i Evropske unije postoji više od 50 godina.

Pepeo se koristi kao sirovina za proizvodnju cementa, kao dodatak za beton, u izgradnji puteva, kao agregat, pri izgradnji nasipa, nosećih slojeva kolovoznih konstrukcija, za stabilizaciju tla, za poboljšanje mehaničkih svojstava a može se koristiti i pri izgradnji donjih strojeva železničkih pruga.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...