Ruski brod potonuo u Crnom moru: meta ili kvar

D.Ć.

Još jedan zastoj Moskve u „posrćućem ratu protiv Ukrajine“, objavljuje Njujork tajms. Nehuman predlog o azilantima, glavna je tema Gardijana. Izbeglo čak pet miliona ljudi, prenosi Ukrinform. Vašington ne planira da vrati konfiskovana sredstva ruskih biznismena, iskoristiće ih „na bolji način“, navodi RT. Vučić bio u Bosni
(ilustracija, Kako je saopšteno iz pres službe Predsedništva, Vučić je ovom prilikom „izrazio jasno neslaganje sa poslednjim odlukama i primenom Bonskih ovlašćenja“)

Ruska raketna krstarica potonula je u Crnom moru usled požara na palubi, kako tvrdi Moskva, ili zato što ju je pogodio ukrajinski projektil, kako kažu u Kijevu. Britanski premijer je na meti kritika zbog predloga da se azilanti šalju u Ruandu. Iz Ukrajine je do sada izbeglo gotovo pet miliona ljudi. Vašington je saopštio da ne planira da vrati konfiskovana sredstva ruskih biznismena, iskoristiće ih „na bolji način“. Vučić je bio u Bosni.

NYT-15.4.22.-

Ruski brod potonuo u Crnom moru

Uz glavnu fotografiju ruševina u Andrivki, ukrajinskom selu zapadno od Kijeva, Njujork tajms objavljuje da je ruska raketna krstarica potonula u Crnom moru i da bi Evropska unija mogla da zabrani uvoz nafte.

„Posrćući ruski rat protiv Ukrajine doživeo je još par zastoja u četvrtak kada je brod ruske flote u Crnom moru potonuo posle katastrofalne eksplozije i požara, dok je EU preduzela nove poteze za embargo na rusku naftu“, piše američki list. Ukrajina tvrdi da je krastaricu pogodila, dok je Moskva saopštila da se radi o eksploziji municije na palubi. „Ako stigne potvrda, napad na brod biće ozbiljan udarac Rusiji, kako vojno, tako i simbolično – dokaz da njena plovila više ne mogu nekažnjeno da operišu, i još jedna štetna pljuska za moral“, navodi list.

U izdvojenom tekstu Njujork tajms se bavi slovačkom pošiljkom oružja Ukrajini, uz naslov „Projektili iz sovjetske ere sada čuvaju nebo Ukrajine“.

www.nytimes.com

Guardian-15.4.22-

„Nehuman predlog“ o azilantima

„Plan za slanje azilanata u Ruandu – nehuman“, glavni je naslov u Gradijanu uz fotografiju iz Dovera gde su prihvaćeni migranti koji su prešli iz Francuske.

Plan Borisa Džonsona da pošalje neke od azilanata u Ruandu sa kartom u jednom pravcu, široko je osuđen uz upozorenja da može da bude osporen na sudu i da će dovesti do više žrtava u La Manšu. Nakon što je premijer izneo predlog da položi inicijalnih 120 miliona funti vladi u Ruandi u nadi da će ona prihvatiti „desetine hiljada“ ljudi, opozicija i izbegličke grupe osudile su ovaj potez kao nehuman, neizvodljiv i kao bacanje para, izveštava list. Ponuda Ruandi je samo jedna od serije mera premijera i državnog sekretara Priti Patela, koji pokušavaju da se uhvate u koštac sa grozničavim političkim problemom vezanim za Kanal. Ove godine ga je prešlo više od 5.000 ljudi, duplo više nego što je to bio slučaj 2021.

U vrhu strane se našao i naslov „Ruski brod potonuo u Crnom moru posle eksplozije“. Kako objavljuje Gardijan, rusko Ministarstvo odbrane je prethodne večeri saopštilo da je borbeni brod potonuo u „olujnim vodama“ dok su pokušavali da ga odvuku u luku Crnog mora. S druge strane, ukrajinska vojna komanda na jugu zemlje tvrdi da ga je pogodila projektilom, što je dovelo do toga da brod potone i prisililo posadu da ga napusti.

www.theguardian.com 

Ukrinform-15.4.22

Gotovo pet miliona izbeglih

Gotovo pet miliona ljudi je izbeglo iz Ukrajine za 50 dana koliko traje ruska invazija, objavio je UNHCR a prenosi ukrajinska novinska agencija Ukrinform. Kako se navodi, 90 odsto čine žene i deca, dok su muškarci vojno angažovani za odbranu zemlje. UN je, takođe, objavio 5. aprila da je čak 7,1 milion ljudi raseljeno unutar same Ukrajine. Poljska je prihvatila oko 2,69 miliona izbeglica, postavši tako glavna destinacija za one koji prelaze granicu. Za njom je Rumunija, na čijoj teritoriji se nalazi 716.700 Ukrajinaca. Visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi nazvao je ranije talas izbeglica iz Ukrajine „najvećom izbegličkom krizom u Evropi još od Drugog svetskog rata“.

Ukrinform objavljuje i da je MMF izašao sa fondom za hitno finansiranje za Ukrajinu, pokrenuvši poseban račun za dalja davanja, i da nastoji da sa međunarodnim partnerima pripremi teren za veliku rekonstrukciju zemlje. MMF je izdvojio 1,4 milijarde dolara da bi pomogao Ukrajini sa trenutnim trškovima, rekla je Kristalina Georgieva, menadžing direktor MMF-a.

www.ukrinform.net

RT-15.4.22-

SAD ne vraćaju konfiskovana sredstva

Dok je bio vučen ka obali, a usled oštećenja trupa zbog eksplozije municije koju je izazvao požar, krstarica „Moskva“ je izgubila stabilnost. „U olujnim uslovima, brod je potonuo“, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane a prenosi novinska agencija Raša tudej. Posadu je evakuisala jedinica flote na Crnom moru koja je bila u blizini. „Moskva je još od četvrtka ujutro tvrdila da je eksplozija stala i da je požar ugašen, kao i da je krstarica na putu za luku radi popravki. Brod nije ponovo pominjan tokom redovnih brifinga o vojnoj operaciji u Ukrajini tokom dana“, piše u tekstu, u kojem se podseća i da je prošlog meseca Kijev, takođe, tvrdio da je potopio ruski brod „a on se nekoliko dana kasnije pojavio bez ikakvih oštećenja u Sevastopolju“.

RT takođe objavljuje da je američki savetnik za bezbednost Džejk Saliven rekao da Vašington ne planira da vrati sredstva koja su konfiskovana ruskim biznismenima kao deo poslednjih sankcija zbog vojne operacije u Ukrajini. Saliven je istakao da će ih američke vlasti iskoristiti „na bolji način“.

Posle poziva Poljske i Baltičkih zemalja, Evropska unija je „tiho obrisala izuzetak od sankcija koji je dozvoljavao evropskim proizvođačima oružja da posluju sa Rusijom“, još jedna je vest na portalu RT.

www.rt.com

Politika-15.4.22-

Vučić o Bosni

Aleksandar Vučić posle razgovora sa Kristijanom Šmitom kaže da „Bonska ovlašćenja nisu put ka stabilnosti“, objavljuje Politika na udarnom delu prve strane. Predsednik Srbije sastao se sa visokom predstavnikom u Bosni i Hercegovini. Analizirana je situacija u regionu, posebno u BiH, a Šmit je izneo svoje viđenje razloga za upotrebu Bonskih ovlašćenja. Kako je saopšteno iz pres službe Predsedništva, Vučić je ovom prilikom „izrazio jasno neslaganje sa poslednjim odlukama i primenom Bonskih ovlašćenja“.

„Gasni desant EU na Afriku“, drugi je naslov u vrhu strane dnevnika. Mlak doček evropskih emisara prošlog meseca u Rijadu i Abu Dabiju nagnao je članice EU da se ponovo ovih dana, kao pre dva veka, okrenu energetskom bogatstvu Afrike, gde inače 600 miliona ljudi ni danas nema pristup električnoj energiji, stoji u tekstu. „Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati u martu su jasno poručili Evropljanima (odlučnim da se što pre ratosiljaju ruskog gasa), da kratkoročno mogu da ponude tek simboličnu zamenu za sibirski energent“, piše Politika.

www.politika.rs

Danas-15.4.22-

Plaćani glasači umesto ugroženih

Država je primenjivala neselektivno antikrizne mere u vreme pandemije virusa kovid 19, piše Danas uz naslov „Vlast plaćala glasače umesto najugroženije“. Ilustracija za tekst je Koraksova fotografija na kojoj seljak vuče kolica na kojima sedi predsednik Srbije, držeći na štapu novčanicu od 500 evra.

Sarita Bradaš kaže da je pomoć bačena na one kojima nije bila potrebna, a oni kojima jeste, dobili su nedovoljno „samo da se ugasi požar“. U Srbiji čak 92 odsto novca podeljeno je neselektivno, u zemljama regiona samo 35 odsto. Zbog državnih mera, javni dug je skočio za 25 odsto. „Svako voli da dobije 100 evra. Ali, moramo videti i cenu toga. To je rast javnog duga“, objašnjava Milojko Arsić.

List takođe objavljuje da su Romi u Vranju na izborima glasali „po direktivi“. Naslov teksta je „Starijima 2.000, mlađima 5.000 dinara za glas“. Osman Balić kaže da Rome više od 30 godina „potkupljuju pred izbore“. „Na Rome se svaki put vrši identičan pritisak jer se udara na najsiromašniju kategoriju društva“, ističe Ivana Stošić.

www.danas.rs


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...