TATA ZA SVAKOGA

Jovana Bursać

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)

Glavna tema današnjeg Independenta jeste novi auto na tržištu, Tata Nano. U tekstu pod naslovom "Može li svet priuštiti Tatu Nano?" raspravlja se o ceni koju životna sredina treba da plati za ovo vozilo. Ono košta samo 1.277 funti i na taj način dostupno je velikom broju onih koji do sada nisu mogli da priušte kola. Ostaje samo pitanje za koliko će se broj vozača povećati, tj. kakve bi promene u emisiji štetnih gasova ovo minijaturno vozilo moglo da prouzrokuje. Independent ga objašnjava ili kao početak narodne revolucije ili kao okidač za socijalne i ekološke probleme širom planete.

 

indp

 

Premijera u Delhiju

Tata Nano, najnoviji model Tata Motorsa i najjeftinija kola na svetu, po prvi put su predstavljena juče u indijskoj predstonici, a namenjena su novoj klasi potrošača zemalja u razvoju, navodi Independent. Aktivisti zelenih partija su se međutim pobunili navodeći CO2 čija emisija već predstavlja jedan od glavnih problema pomenutih zemalja, a koje opet ne poseduju ni adekvatnu infrastrukturu.

 

Cela porodica na jednom skuteru

Independent dalje navodi činjenicu da je Tata uložio pet godina u ovaj „narodni auto“. Prvosedeći kompanije, Ratan Tata, priseća se prizora koji mu je poslužio kao inspiracija: „Video sam jednom prilikom čoveka na skuteru ispred kog je sedelo dete, verovatno njegovo, a iza njega je sedela žena držeći bebu u rukama. To me je nateralo na razmišljanje o mogućnosti sigurnog, priuštivog transporta za sve vremenske prilike namenjenog takvoj jednoj porodici“.

 

Putevi već zakrčeni

Aktivistima zelenih stranaka glavno pitanje ipak ostaje, pored povećanja štetnih izduvnih gasova, zakrčenost već prepunih puteva. Smatraju da je gradu kao što je Delhi potreban delotvoran i moderan javni prevoz. Nova metro mreža je izgrađena, ali autobusi ostaju natrpani, a često i smrtonosni.

 

Sarkozi protiv reklama

U današnjem broju Liberation prenosi najavu francuskog predsednika Sarkozija da će raditi na uspostavljanju televizijskog kanala bez reklama, koji bi mogao nastati restruktuiranjem javnog servisa.

 

libr

 

Francuske televizije strepe posle izjave Sarkozija u sredu da će doći kraj reklamnim sadržajima na javnom servisu. Na prvi pogled predlog izgleda privlačno – ko ne bi želeo da se reši iritirajućih reklama – ali upravo one donose 800 miliona evra francuskom javnom servisu svake godine. Sarkozi vidi rešenje u nametanju dodatnih poreza privatnim televizijskim kućama i telekomunikacionim preduzećima.

 

Novi zakon možda već pre leta

Što se tiče članova vlade zaduženih za ovo pitanje, a to su ministar za kulturu i ministar za budžet, nijedan se još nije izjasnio o Sarkozijevoj ideji. Ni Sarkozijev savetnik, Alen Mink, od koga se i smatra da je potekla ova brilijantna ideja, nije se odazvao pozivu Liberationa da da intervju na tu temu. Odgovarajući zakon, da bi stupio na snagu 1. januara 2009. godine, mora da bude usvojen pre leta.

 

U francuskom javnom servisu oseća se napetost posle Sarkozijeve najave. Zaposleni strahuju od privatizacije nekih kanala, smanjenja prihoda javnog servisa, otpuštanja i nižih plata. Jedan novinar je izjavio da „želi reklame i da će se boriti za njih“. Postoje i primedbe da bi bez reklama javni servis bio „sto posto zavisan od političkih moćnika“, prenosi Liberation.

 

Bernanki zagovara smanjenje kamatnih stopa

Predsednik američkih Federalnih rezervi, Ben Bernanki, snažno se založio za smanjivanje referentne kamatne stope, možda i u nešto većem procentu, prenosi Njujork tajms u današnjem broju.

 

„Izgledi za američu ekonomiju u 2008. godini su se pogoršali“, rekao je Barnanki pošto je dao pregled svih negativnih uticaja koji vuku na dole ekonomiju. „Mi smo spremni da preuzmemo značajne dodatne akcije da bi pomogli rast i osigurali se od rizika pada ekonomske aktivnosti.“

 

nytime

 

Uz rastuće strahove da američka ekonomija klizi ka recesiji, Bernankijeva direktna procena treba da ohrabri političare i Kongres da preuzmu akcije koje bi stimulisale rast, jer Federalne rezerve ne mogu same to da postignu kroz smanjenje kamatnih stopa.

 

Mnogi analitičari predviđaju da će doći do smanjenja referentne kamatne stope za pola procentnih poena, na nivo od 3,75%, do kraja januara. Prognoze su da bi referentna kamatna stopa mogla pasti na 3% do leta, da bi se sprečila, ili barem umanjila, recesija. Cilj je jasan – Amerikanci treba da pozajmljuju i troše više. Ali, možda je kasno za ovakve mere stimulisanja potrošnje. Najveći trgovački lanci u SAD su objavili rezultate ostvarene u prazničnom periodu i oni su najlošiji u poslednjih pet godina. Čuju se glasovi da su kamatne stope trebalo da budu drastično smanjene još pre tri meseca.

 

Mračne izjave Bernankija označavaju preokret za Federalne rezerve, iz kojih su se dosad uglavnom čule izjave o „neizvesnosti“ onog što budućnost donosi. Iako su od septembra kamatne stope smanjene za ceo procenat kao odgovor na kreditnu krizu, Federalne rezerve ova smanjenja nisu propratila odgovarajućim izjavama u kojima je trebalo da se javno izjasne da li je ekonomija u problemima.

 

Dokazi o problemima su se nagomilali u poslednjih nekoliko meseci: skočila je stopa nezaposlenosti, AT&T se žali da veliki broj Amerikanaca ne plaća svoje telefonske račune, Amerikan Ekspres je prijavio manju potrošnju sa kreditnih kartica, trgovački lanci su razočarani prodajom u vreme praznika... Priznajući ono što je očigledno, predsednik Buš, koji uobičajeno daje optimističke izjave vezane sa američku ekonomiju, u ponedeljak je izjavio da se nacija suočava sa „ekonomskim izazovima“ i da „ne možemo uzeti rast zdravo za gotovo“.

 

Odobrene nove nuklearne stanice

Gardijan u izdanju za 11. januar 2008. iznosi dalje događaje u vezi sa izgradnjom novih nuklearnih centrala oko koje vlada Velike Britanije već duže vreme raspravlja. Juče su ministri konačno dali zeleno svetlo, ali i istovremeno ušli u vatrenu raspravu sa operatorima privatnog sektora u vezi sa iznošenjem troškova. Poslovni sekretar Džon Haton insistirao je da nikakva novčana pomoć ne bude pružena, već da se privatnicima da samo parče štampanog papira kao dokaz da su dobili dozvolu za izgradnju, prenosi Gardijan.

grd 

Privatnici bez novčane podrške

Privatne kompanije koje su se izjasnile za izgradnju novih nuklearnih stanica bi tako morale da plate celokupne troškove, suočavajući se sa punom cenom skladištenja otpada i saniranja životne sredine, poslednje faze rada nuklearne centrale. Haton na to dodaje da je atomska snaga neophodna za redukovanje ugljenika i sve većeg uvoza energije.

 

Zanimljivo je to da je kampanja francuskog nuklearnog operatora EDF za dobijanje podrške vlade u vidu finansiranja izgradnje nuklearnih stanica urodila plodom. Cilj takvih kampanja jeste dokazivanje efikasnosti nuklearne nad drugim oblicima energija, ono što između ostalog sam Haton podvlači.

 

Zapatero i Sarkozi zajedno protiv terorizma

Za temu izgradnje novih nuklearnih stanica zainteresovan je i španski list Elmundo koji joj posvećuje mesto na naslovnoj strani. Tekst pod naslovom „Velika Britanija dala zeleno svetlo izgradnji novih nuklearnih stanica“ iznosi činjenice koje i Gardijan prenosi. Još veće interesovanje Elmundo iskazuje za svoje susede Francuze i dogovor koji je postignut između španskog i francuskog predsednika, Zapatera i Sarkozija.

 

mundo

 

Veća agresivnost francuske policije će u budućnosti biti opravdana, što je već slučaj sa Španijom, a u cilju smanjenja mogućnosti terorističkih napada. Zapatero i Sarkozi su, naime, izneli antiteroristički plan koji podržava formiranje investicionih jedinica ovlašćenih za preventivne akcije usmerenih protiv nasilnika i potencijlnih terorista. Obojica su istakla „načela i ciljeve“ u vezi sa imigracionim pitanjima, a francuski predsednik je podvukao: „Oni koji nemaju papire, moraće da odu“, prenosi Elmundo.

 

Buš za mir na Srednjem Istoku

Prema tekstu sa naslovne strane holandskog Folkskranta Bush očekuje da će već ove godine doći do sporazuma na Srednjem Istoku. Njegova predviđanja podrazumevaju da se između Izraela i Palestine u roku od dvanaest meseci sklopi mir, što je izjavio prilikom jučerašnje posete palestinskom predsedniku Mahmudu Abasu u Ramalahu. Najbolje rešenje vidi u formiranju dve posebne države.

 

volks

 

Američki predsednik Buš je potom još dodao da Izrael mora odustati od okupiranih palestinskih oblasti, kao i to da palestinskim izbeglicama koje od 1948. naseljavaju okolne arapske zemlje mora biti pružena odgovarajuća kompenzacija. Tako se Buš neočekivano i neokolišajući, možda prvi put tokom njegova dva predsednička mandata, upustio u rapsravu o srži problema izraelsko-palestinskog komflikta.

 

Folkskrant piše da je jasan cilj Bušove prve posete Izraelu i palestinskim oblastima od kad je postao predsednik SAD-a razgovor o sklapanju mira između ove dve strane. Njegov obilazak biblijskih mesta Galileje nije mnogo zainteresovao javnost, ali je jasno oslikao očekivanja njegove poslednje godine u Beloj kući.

 

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...