SRPSKI VESTERN: MILION EVRA ZA MLADIĆA

Danijela Ćirović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Država Srbija isplatiće nagradu od milion evra za informaciju koja će pomoći da se locira i uhapsi bivši vojni komandant bosanskih Srba general Ratko Mladić, dok će za informaciju o kretanju haških begunaca Stojana Župljanina i Gorana Hadžića iz budžeta biti izdvojeno po 250.000 evra. Ovo je vest koja je našla značajno mesto na naslovnim stranama domaće štampe (osim Kurira i Glasa javnosti), ali je novine različito tretiraju.

 

Naime, Savet za nacionalnu bezbednost ovu odluku je doneo u četvrtak uveče, “delom verovatno i s namerom da glavnu tužiteljku Karlu del Ponte ‘ohrabri’ da 15. oktobra Evropskoj Uniji da pozitivnu ocenu o Srbiji”, piše Politika.

U skladu s tim, Blic prenosi i izjavu Olge Kavran, portparola Haškog tužilaštva, koja je potvrdila da će se ova akcija sigurno naći u izveštaju Del Ponteove, “a da li će presudno uticati da on bude pozitivan, znaće se tek u ponedeljak”.

 

Samo u Danasu se pojavio podatak da je odluka o raspisivanju nagrade doneta još pre oko mesec dana, ali da nisu poznati razlozi zbog kojih se dosad čekalo. “Sve je ukazivalo na to da taj izveštaj (Karle del Ponte) bude pozitivan, međutim, izvesna dokumenta koju je Del Ponteova tražila od Saveta za nacionalnu bezbednost nisu joj bila dostavljena, te postoji bojazan da izveštaj i ne bude pozitivan. Takođe, saznajemo da će se Del Ponteova sastati 16. oktobra s Vukčevićem u Briselu, ali i to da će 25. i 26. oktobra stići u Beograd”, piše Danas.

 

Sva štampa prenosi izjavu Rasima Ljajića, predsednika Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom, koji je objasnio da se na spisku za nagrade ne nalazi Radovan Karadžić, jer nije državljanin Srbije. “Ali će, ako bilo ko dostavi informaciju koja će dovesti do hapšenja bivšeg lidera bosanskih Srba, vrednost nagrade takođe biti milion evra”, prenosi Politika Ljajićevu izjavu.

 

Karadzic i Mladic

 

Dnevni listovi podsećaju da je američka vlada u martu 2000. godine ponudila nagradu od pet miliona dolara za informaciju o Mladiću i Karadžiću, kao i za Slobodana Miloševića. “Nagrade za hvatanje begunaca su deo američke kulture, što je poznato svakome ko je gledao vestern filmove”, piše Politika i dodaje da su SAD isplatile 25 miliona dolara za informaciju o mestu na kojem se nalazio Sadam Husein.

 

Press podseća i da je Hrvatska 2003. raspisala nagradu za Antem Gotovinom od 350.000 kuna ili 60.000 evra.

Iako u Srbiji to dosada nije bila uobičajena praksa, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da su nagrade raspisane kako bi se pokazalo da postoji politička volja Vlade da se taj problem reši. On je dodao, piše Politika, da se sve informacije prenose Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, i da tako treba da postupaju i građani iz regiona.

 

Jedino se Press danas bavi konkretnim načinom na koji bi novac mogao da bude isplaćen ili zaštitom čoveka koji bi doneo informaciju, a sve pod naslovom “Želite li da postanete milioner”. “Još se ne zna kome i kako treba javiti informaciju o haškim beguncima, ne zna se ni kako će eventualna milionska nagrada biti isplaćena i kakve su mere zaštite predviđene”, jer “tehnički detalji još nisu dogovoreni”. Neimenovani izvor Pressa ističe da će najverovatnije biti predviđena i mogućnost prebacivanja informatora u inostranstvo i uključivanje u program zaštite svedoka. “Posle raspisivanja ‘haške nagrade’ neće biti klasičnih poternica (u stilu: ‘živ ili mrtav’), oglasa i plakata po banderama, jer bi to izazvalo kotraefekat. Informacija o nagradi biće plasirana samo preko medija i državnih organa”, otkriva Press.

 

“Vojislav Koštunica i Dragan Jočić, premijer i ministar policije, bili su uzdržani, ali se nisu protivili odluci Saveta”, jedini danas piše Blic.

 

Politika prenosi i izjavu Žarka Koraća, predsednika Socijaldemokratske unije, koji misli da će dometi akcije biti slabi i “da će takozvane patriotske snage to iskoristiti za besomučne napade na one koji su spremni da uhapse Mladića”. Potpredsednik radikala Dragan Todorović ocenio je da je “posle otmice Slobodana Miloševića, ovo jedan od najsramnijih činova” domaće vlasti.

 

Jedino Pravda danas donosi izjavu Luke Karadžića, brata haškog optuženika, kao i reagovanje pukovnika Jova Đoga, prvooptuženog za skrivanje Mladića. “Ovo je još jedan dokaz da ne postoji dno ljudskog beščašća”, ističe Đogo, dok Luka Karadžić kaže da duboko veruje “da nijedan čestiti Srbijn ni za kakav novac na svetu neće izdati Mladića i Karadžića”.

 

Psiholog Žarko Trebješanin ocenjuje za Politiku da “s obzirom na naš mentalitet”, raspisivanje nagrade “može samo da donese popularnost Mladiću”. “To podseća na klasičnu izdaju, na gramzivost i na lovce na ljudske glave”, ističe Trebješanin.

 

Blic podseća da je BIA još prošle godine otvorila posebnu telefonsku liniju za eventualne informacije o Mladiću. Tajne službe rekonstruisale su kretanje Mladića sve do 2005. godine, kada mu se gubi svaki trag.

 

Pregovori i posle 10. decembra

U intervjuu Večernjim novostima, Aleksandar Simić, savetnik premijera Srbije, kaže da će mandat posredničke “trojke” biti produžen i posle 10. decembra, ako se do tada ne nađe kompromisno rešenje za Kosovo i Metohiju. “Pregovori će biti nastavljeni i sledeće godine”, uveren je Simić, ističući da “zbog takvog razvoja situacije, albanski lideri pokazuju sve veću uznemirenost”. “Albanski lideri svesno šalju ‘potpaljive’ ekstremističke izjave i tako mobilišu svoje pristalice pred izbore na Kosovu, koji su raspisani potpuno u nevreme”, ocenjuje Simić za Novosti.

 

Politika piše da bi misija OEBS na Kosovu mogla da se povuče iz Pokrajine ako, u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti, ne bude konsenzusa za njen dalji rad. Generalni sekretar Mark Perin de Brišambo je istakao da će se o produženju mandata OEBS odlučivati 13. decembra, tri dana pošto posrednička “trojka” za pregovore Beograda i Prištine treba da podnese izveštaj Savetu bezbednosti UN.

 

Velimir Ilić “psuje taktički”

Članovi Vlade podneli su Republičkom odboru za sprečavanje sukoba interesa izveštaje o imovini i prihodima, a pokretnut je postupak i protiv ministra za infrastrukturu Velimira Ilića zbog sumnje da je dok je bio ministar za kapitalne investicije, postupio suprotno zakonu jer je izgradnju klinike počeo pre dobijanja gradjevinske dozvole. Danas podseća da je nadzor nad sprovođenjem tog zakona tada vršilo ministarstvo za kapitalne investicije, na čijem čelu je bio Ilić. “Kod nekih (funkcionera) je u pitanju pogrešno uverenje da se ne nalaze na funkciji koja podleže takvoj obavezi, kod nekih je reč o nemaru, a u manjem broju slučajeva razlog je čista obest”, objašnjava za Danas Slobodan Beljanski, član Odbora, ponašanje funkcionera koji su došli u sukob interesa.

Ministar Ilić je juče rekao da mu niko nije rekao da izgradnju klinike za operacije srca treba da prijavi Odboru, ali da će, iako je dobio sve dozvole i uplatio takse, zbog hajke koja se vodi, obustaviti gradnju. Kako prenosi Danas, Ilić je rekao da je u tu kliniku uložio sve što je imao, uzeo kredite, i da mu niko nije rekao da ne može. “Svi su ćutali i dali saglasnost… Sada zgrada, kad je ozidana i pokrivena, ostavljena je da stoji, dok u Srbiji 2.500 ljudi čeka na operaciju srca”, prenosi Danas Ilićevu izjavu sa konferencije za štampu i dodaje da je novinarki RTS-a rekao da će im vrlo rado pokloniti taj prostor “za neki istureni studio”. “Ako vam treba, mogu vam dati besplatno”, poručio je Ilić.

 

Velimi Ilic i sukob interesa

 

Dva lista, Pravda i Kurir, danas imaju prilično različite intervjue sa ministrom Ilićem.

Što se tiče postupka zbog sukoba interesa, Ilić je za Kurir rekao da ga je “baš briga” i da ga to uopšte ne interesuje. “Ja na svom imanju imam pravo da pravim šta god hoću, bre!”, bio je kategoričan Ilić. “Kad gradim put, ne valja, kad gradim crkvu, ne valja, šta god da se gradi, ne valja”, dodao je on.

 

“U Srbiji, nažalost, morate da prođete kroz pakao da biste dobili saglasnost za neki veliki projekat”, istakao je Ilić za Pravdu: “Ponekad moram i taktički da postupim, opsujem da bih ubrzao posao.” Povodom napada na sekretaricu Dragana Đilasa, Ilić kaže da je kolegu zvao zbog Koridora 10. “Ljut sam što moram da čekam u redu sa drugim projektima, u kome su promena fasade na nekoj ustanovi, izgradnja toaleta u nekoj školi. Tih projekata ima hiljadu, a Koridor mora imati prioritet”, objasnio je Ilić svoje ponašanje za Pravdu.

 

Govoreći u intervjuu za Kurir o tome kako se protiv njega vodi hajka, dok se o ozbiljnim problemima ne priča i ne piše, Ilić je rekao: “Čume je ladno kupio putarsku firmu PZP ‘Valjevo’ i o tome niko ne sme da piše. Kupio čovek pod imenom drugog dečka i on je formalno vlasnik, a svi znaju da Čume tamo dolazi i obilazi firmu. Ima i onih koji se sada nalaze na velikim državnim funkcijama, a kupovali su firme sa šefovima duvanske mafije. I misle da mi to ne znamo.” Na konstataciju da je Demokratska stranka tražila da se osnuje posebno preduzeće za izgradnju Koridora 10, kojim bi ona i rukovodila, Ilić je bio eksplicitan. “Ma, to ne dolazi u obzir i na tu temu uopšte nisam hteo da razgovaram”, rekao je on za Kurir. Na pitanje šta će biti ako se Demokratska stranka Srbije i DS ipak dogovore i ako Koštunica pristane, Ilić je ponovio: “Ma, mene to uopšte ne interesuje. Završeno!”

Novinar Kurira je pitao i da li je ministar otkrio ko mu je, kako je tvrdio, “silovao ovce”. “Nisam ja to rekao. To je MUP otkrio. U zapisniku piše da je neko silovao moje ovce, i ne samo moje, nego i koze na imanju do mog!”, otkrio je Ilić.

 

Ko je oterao Piksija?

Dragan Stojković Piksi juče je dao ostavku na mesto predsednika Crvene zvezde, koju je, kako piše Blic, najavio saradnicima, koji su bili više nego iznenađeni, još u četvrtak. “Istina je, nisam primereno reagovao u nekim situacijama, pošto nisam navikao na poraze i smicalice, u moje vreme one nisu bile normalna pojava… Praktično sam se iscrpeo i došao do zida znajući da sam ispunio ono što je Skupština kluba od mene zahtevala”, prenosi Blic Stojkovićevu izjavu, koji je dodao da “tu nema nikakvih tajni i intriga”. Sa tim se, međutim, ne slaže ono što može da se pročita na naslovnim stranama Pressa i Glasa javnosti.

“Piksiju su čelni ljudi i finansijeri kluba predložili da razmisli o povlačenju, jer stvari nisu išle onako kako je u Zvezdi planirano. To je shvatio i on sam, pa nije pravio nikakav problem, naprotiv, sarađivao je u interesu Crvene zvezde. On je bio pod strašnim pritiskom jer je, praktično, želeo da drži u klubu sve pod svojom kontrolom, od finansija do izgleda tima. To se mnogima nije sviđalo”, prenosi Press izjavu neimenovanog sagovornika iz vrha kluba.

 

Glas, međutim, piše “da je iza Piksijevih leđa još pre mesec dana odlučeno da na njegovo mesto bude inaugurisan biznismen Toplica Spasojević”. “Dalji razlozi ostavke dovode se u vezu sa gubitkom podrške moćnih finansijera, pre svega sina Miroslava Miškovića, Marka, i izvesnog poverenika Dragana Mićovića, kao i nedavni otvoreni sukob sa predsednikom FS Srbije Zvezdanom Terzićem. Takođe, jasno je i da je Toplica Spasojević Miškovićev čovek”, tvrdi se u tekstu Glasa javnosti.

 

Stojković je potvrdio, piše Press, da ima ponudu Japana. “Ta ponuda stoji odavno, ona je trajna, a da li ću je prihvatiti… Nije sada vreme da pričam o tome”, rekao je on. Novi predsednik kluba bi trebalo da bude predsednik ITM grupe Toplica Spasojević, koji za Press tvrdi “da niko s njim o tome još nije zvanično razgovarao”.

 

Stranke ne daju pare

Iako su sve parlamentarne stranke javno obećale da će u budžet Srbije vratiti oko 750.000 evra viška, koji su dobile “greškom” za redovno stranačko finansiranje, podseća Blic, “državni organi su počeli ceo proces da razvlače”. “Deo odgovora da li su u Srbiji političke partije iznad države dobićemo ako se ispuni najava da će se do kraja meseca sastati Odbor za finansije Skupštine, koji bi trebalo da konstatuje višak u partijskim kasama i naloži njegovo vraćanje u budžet. U tom Odboru, naravno, sede članovi istih tih stranaka koje bi trebalo da vrate pare”, piše Blic.

 

Centar je Meka

Glas javnosti danas donosi intervju sa muftijom srbijanskim Muhamedom Jusufspahićem o aktuelnim razmiricama u islamskoj zajednici u Srbiji. “Muamer Zukorlić”, kaže on: “ne shvata realno potrebe muslimana Srbije, pa ih deli na Bošnjake i Albance i ne vidi da u Srbiji živi i puno mulsimana nealbanaca i nebošnjaka”. O Rasimu Ljajiću, lideru Sandžačke demokratske partije, jedne od dve najsnažnije stranke u Sandžaku, Jusufspahić kaže za Glas: “Teško breme iskušenja svalilo se na pleća obojice (Ljajića i Sulejmana Ugljanina). Rasim ima još mnogo toga da usvoji da ne bio toliko finansijski zavistan. Da, i da imanje troši.”

 

Višak u državnoj kasi

Ministar finansija Mirko Cvetković izjavio je juče da je za devet meseci ove godine ostvaren suficit u republičkom budžetu od 37 milijardi dinara, jer su prihodi iznosili oko 422 milijarde, a rashodi 385. “Ako se nastavi ovakav trend porasta priliva u budžetu, moći će da se finansiraju ne samo tekući rashodi, već i druge dospele obaveze”, prenela je Politika Cvetkovićevu izjavu. Ministar je takođe najavio da će javna rasprava o radnoj verziji Zakona o denacionalizaciji početi u naredna dva meseca i ocenio da će taj pravni akt biti u primeni od početka sledeće godine.

 

Brže pruge Srbije

Poslovodstvo železnica Srbije i Crne Gore uz podršku resornih ministarstava, pregovaraće sa Vladom Italije koja je iskazala spremnost da finansira rekonstrukciju pruge Bar – Beograd, kojom bi se postigle brzine vozova od 120 do 140 kilometara na čas i poboljšali uslovi prevoza, pišu Večernje novosti. Crna Gora i Italija već su potpisale Memorandum o razumevanju, prema kojem će italijanska vlada usmeriti milion evra za izradu studije izvodljivosti. “Pruga od Beograda do Bara je stara 31 godinu, i dosad remont na čitavoj dužini pruge od 560 kilometara nije vršen”, pišu Novosti.

 

Otkup za kidnapovanu ćerku

Aleksandra Jovanović (24), ćerka vlasnika borske firme “Albo” Nebojše Jovanovića, čije preduzeće proizvodi PVC stolariju, kidnapovana je juče rano ujutru ispred svog stana u Boru, piše Glas javnosti. Kada je izlazila iz svog auta, kidnaperi su je ugurali nazad i odvezli je u nepoznatom pravcu. “Otmičari su od roditelja zahtevali više od milion evra za otkup, a poziv je stigao s prodručja čiji je pozivni broj 018, odnosno iz Niša”, piše Glas.

 

Tragedija u Mladenovcu zbog duga

Današnje Novosti i Kurir nastavljaju pisanje o trostrukom ubistvu koje se dogodilo u Mladenovcu. Naime, tela Mališe Miletića (53), njegove supruge Slavice (48), sina Miloša (27) i ćerke Jelene (28), pronašla je policija u četvrtak uveče. Prema nezvaničnim informacijama, pišu Novosti, Mališa je u nervnom rastrojstvu čekićem ubio sina, zatim ženu, dok je ćerku zadavio plastičnom kesom. Na kraju je sebi pucao u glavu. Policija pretpostavlja da se zločin dogodio još u nedelju ili ponedeljak. “Bratanac Miloš se dugo lečio od droge, ali i psihičkih problema”, rekao je Milan Miletić, Mališin brat za Novosti. “Često se zaduživao, a nije vraćao. U nedelju, 7. oktobra, kod njih je došao jedan od poverilaca i tražio novac. Mališa je dao 16.000 evra koji su bili namenjeni za gradnju kuće i rekao da je to poslednje što daje za sina. Verovatno mu je pukao film”, kaže Milan.

 

Nobelova nagrada za Al Gora

 

Nobeova nagrada za Ala Gora

 

Al Gor je dobio Nobelovu nagradu za mir, koju deli sa Međuvladinom grupom UN za klimatske promene. Politika podseća da je pre ove nagrade, Al Gor osvojio i filmskog Oskara za dokumentarac “Neprijatna istina” o štetnosti globalnog zagrevanja, kao i nagradu Emi za dostignuća njegovog televizijskog studija “Karent”.

 

Al Gor i UN grupa za klimatske promene podelili su 1,5 miliona dolara, piše Danas, donoseći obrazloženje Nobelovog komiteta u Oslu da je Gorova “snažna posvećenost, izražena kroz političke aktivnosti, filmove i knjige, ojačala borbu protiv klimatskih promena”. Gor je rekao da će ceo novčani iznos nagrade pokloniti američkoj Alijansi za zaštitu klime.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...