SARA PELIN, SMEO IZBOR MEKEJNA

Marija Bursać

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)

Kampanja za predsedničke izbore u Sjedinjenim državama i dalje je u centru pažnje svetske štampe. Posle konvencije demokrata, kandidat republikanaca Džon Mekejn objavio je svog kandidata za potpredsednika. Posle fantastične organizacije Olimpijskih igara u Pekingu, u Londonu mozgaju kako da sa manje sredstava nadmaše Kineze u organizaciji Igara 2012. godine. Da to neće biti lako govori i stanje u kojem se nalazi britanska privreda, najgore u poslednjih šezdeset godina. Zaokret u spoljnoj politici Rusije koristi ruskoj eliti, ali i „jastrebovima“ na Zapadu.

Sara Pelin uz Mekejna na glasačkom listiću

Senator Džon Mekejn zaprepastio je politički svet imenovanjem Sare Pelin, malo poznate guvernerke Aljaske bez praktično ikakvog iskustva u spoljnoj politici, za svog kandidata za potpredsednika, prenosi Njujork tajms.

Sara Pelin ima 44 godine, majka je petoro dece, a guvernerka Aljaske dve godine. Nije bila ni na jednoj od širih lista kandidata za potpredsednika.



Pelinova je prva žena i najmlađa osoba koja je postala guverner u Sjedinjenim Državama. Protivnik je abortusa, vatreni borac protiv prava na sklapanje gej-brakova i član Nacionalnog udruženja za vatreno oružje (NRA), lobi grupe koja se protivi kontroli naoružanja u Sjedinjenim Državama. U konzervativnim krugovima Pelinova je poznata po odluci da ne abortira po saznanju da je njeno peto dete obolelo od Daunovog sindroma. Očekuje se da će izbor Pelinove privući konzervativne republikance da pruže Mekejnu snažniju podršku, imajući u vidu da on predstavlja umerenog političara koji je bio spreman i da se raziđe sa većinom u svojoj partiji po raznim pitanjima.

Kao i Mekejn, i Pelinova je svoj politički profil delom izgradila na osporavanju opravdanosti vladine potrošnje. Ali, postoje neka pitanja oko kojih se Pelinova i Mekejn ne slažu. Mekejn smatra da je globalno zagrevanje izazvano zagađenjem, dok Pelinova nije ubeđena u to.

Izgleda da je Pelinova malo putovala izvan Sjedinjenih država. Jula 2007. godine morala je da izvadi pasoš pre posete Nacionalnoj gardi Aljaske u Kuvajtu. Mekejn je sasvim svestan da će Pelinovu kritikovati zbog mladosti i nedostatka spoljnopoltičkog iskustva, upravo onih slabosti zbog kojih je on lično oštro napadao predsedničkog kandidata demokrata Baraka Obamu. Ipak, on smatra da je ona izuzetno talentovana i inteligentna, kao i da je sposobna da brzo uči.

Otvorena borba za glasove žena

Demokrata iz Njujorka Džeraldin Ferero bila je prva žena koju je predsednički kandidat Volter Mondejl izabrao kao kandidata za potpredsednika. To je bilo pre 24 godine, i toliko je vremena trebalo da prođe pre nego što je ponovo jedna žena kandidovana za potredsedničku funkciju. Sara Pelin je tako razbila tradiciju prema kojoj je do sada ovo mesto u Republikanskoj partiji bilo rezervisano za muškarca, piše Vašington post.



Tako će ova predsednička kampanja imati još jedno istorijsko obeležje: posle prve žene (Hilari Klinton) i prvog crnca (Barak Obama) koji su ozbiljno ušli u preliminarnu trku za predsedničku nominaciju demokrata, Sara Pelin je prva republikanka nominovana za potpredsednicu.

Kandidatura Pelinove direktan je pokušaj republikanaca da se domognu kolača od 18 miliona pristalica senatorke Hilari Klinton. Ipak, nejasno je da li će konzervativka koja se protivi abortusu i zalaže za „pravo Amerikanaca na oružje“ u tome i uspeti. Klintonova je pozdravila „istorijsku nominaciju Pelinove“, ali je upozorila „da bi politika republikanaca odvela Sjedinjene države u pogrešnom pravcu, bez obzira na ženski glas“.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Obama uživa tradicionalnu prednost demokrata među ženskom populacijom. Skoro 55 odsto žena sa pravom glasa podržava Obamu, u poređenju sa 37 odsto koje bi glasale za Mekejna.

Može li London da nadmaši Peking?

Independent prenosi detalje plana koji u Londonu razmatraju u nameri da njihova organizacija nadmaši nedavno završene Olimpijske igre u Pekingu.

Organizatori igara došli su na ideju da bi ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara 2012. godine mogla biti organizovana širom prestonice, umesto da bude koncentrisana samo na Olimpijski stadion. „Mi ne želimo da imitiramo Peking“, izjavila je Tesa Džouvel, ministarka za Olimpijske igre. „Želimo nov način razmišljanja o ceremoniji otvaranja. Želimo da ceo London bude uključen. Londonske igre moraju bit duboko demokratične, sa građanima koji se osećaju uključenim u ceo događaj.“



Niz inovacija predložen je radi kreiranja atmosfere velike zabave u Londonu. Razmatra se ideja da metro radi celu noć tokom Igara, čime bi se olakšao transport dodatnih pola miliona posetilaca. Muzeji i galerije bi trebalo da otvore vrata posetiocioma radnim vremenom do ponoći i jeftinim ili besplatnim ulaznicama.

Ministarka je otkrila da razmatraju i uvođenje sistema naplate karata sličnog onom na Vimbldonu. Gledaoci koji na Vimbldonu napuste teren pre završetka događaja podstaknuti su da vrate svoje karte, koje se potom opet prodaju uz veliki popust. „Ne možemo sprečiti sponzore da kupuju karte, niti bi to trebalo, ali možemo povećati šanse da ljudi zaista i vide Igre iz prve ruke.“

Andi Burnam, sekretar za kulturu, objavio je juče 4.000 novih projekata čiji je cilj „aktiviranje nacije“. Cela akcija je vredna 36 miliona funti i deo je 100 miliona izdvojenih za dodatno investiranje u sport. Postavljen je cilj da se učenici podstaknu na najmanje pet sati sportskih aktivnosti nedeljno. Trenutno, 86 odsto učeničke populacije provodi dva sata baveći se sportom.

Britanska ekonomija u najgorem stanju u poslednjih 60 godina

Britanija se suočava sa „verovatno najgorim“ ekonomskim padom u poslednjih 60 godina koji će biti „dublji i dugotrajniji“ od očekivanog, izjavio je ministar finansija Alister Darling.

Gardijan dodaje da je ovo najsumornija vladina procena ekonomskog stanja, a loše vesti dolaze i iz Banke Engleske – predviđanja su da bi dva miliona ljudi moglo ostati bez posla do Božića. Darling je priznao da nije imao predstavu da će kreditna kriza postati ovako ozbiljna pretnja.


Ovakve izjave čine nemogućim da se britanski premijer Gordon Braun, makar na kratko, povrati posle serije neuspeha. Darling je izjavio da se laburisti suočavaju sa jednim od najozbiljnijih izazova još od ekonomske krize osamdesetih godina prošlog veka, kao i da Braun i njegov kabinet snose deo krivice za to. On je naglasio da laburisti moraju povratiti entuzijazam koji im je i omogućio da pobede na poslednja tri izbora za britanski parlament.

Povratak Rusije koju Zapad „voli da mrzi“

„Plaše me se, dakle postojim.“ Ovo je preformulacija proslavljenog Makijavelijevog saveta da je za vladare „mnogo bezbednije da ga se plaše nego da ga vole.“ Vladimir Putin, poslednji u dugom nizu autokratskih vladara Rusije, sigurno bi se složio sa italijanskim misliocem. Ali, rat u Gruziji nije samo potvrda Makijavelijevih principa, to je i obnova ruskog nacionalnog identiteta. Ponovo se plaše Rusije. U očima njenih vladara ona, dakle, postoji.

Ovo je uvod u komentar objavljen u vikend izdanju Fajnanšel tajmsa. Autor komentara, poznati britanski novinar Martin Volf, smatra da ništa u istoriji ruske ili sovjetske imerije ne ukazuje da su Rusi ikada puno marili za princip samoopredeljenja. Ni post-sovjetska imperija nije ništa bolja, kao što se pokazalo tokom dva rata u Čečeniji. Autor se pita kako će Rusija svoju novootkrivenu privrženost principu samoopredeljenja prodati svom savezniku Kini.

Rusija je napravila zamku za Gruziju i njene saveznike na Zapadu u koju svi upali. Pa, koji su pravi motivi Rusije? Kontrola nad naftovodom i gasovodom koji idu ka zapadu jedan je od motiva. Ponovno uspostavljanje ruske sfere uticaja je drugi. Ali, najveći motiv od svih je sigurno osveta za nagomilana poniženja.

Autor teksta smatra da širenje NATO saveza do ruskih granica, „obojene“ revolucije u zemljama koje se sa njom graniče, kao i bombardovanje ruskog saveznika Srbije i priznanje nezavisnosti Kosova nisu suština cele stvari. On tvrdi da je pravi razlog promene ponašanja Rusije podrivanje interesa vlasti u Rusiji, sa čime se osećaj nacionalnog poniženja samo poklopio. Uspostavljanje liberalnih demokratija u Ukrajini i Gruziji predstavlja direktnu pretnju ruskoj eliti. Kako, nakon svega, opravdati tretiranje sopstvenog naroda kao dece zaostale u razvoju, kada se u susedstvu prema njima ponašaju kao prema odraslima? Autor smatra da slom Gruzije i uklanjanje njenog predsednika služi jedino interesima ruskih vlasti.

Na žalost, ovakvo ponašanje Rusije ide na ruku „ratnim huškačima“ na Zapadu, koji se raduju novom „Hladnom ratu“. Autor dodaje, da je ciničniji nego što stvarno jeste, da bi pretpostavio da je neko savetovao Mikhaila Sakašvilija, predsednika Gruzije, da napadne separatističku enklavu upravo da bi se obnovio sukob sa Rusijom. On bi tada mogao i da zamisli da je to način da se kandidat republikanaca Džon Mekejn dočepa Bele kuće. Ali, ne treba mašti preterano puštati na volju, zar ne?


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...