SABOR SPC OPTUŽIO ARTEMIJA ZA RASKOL

Danijela Ćirović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Tema broj jedan ovoga puta je svakako neovlašćeno služenje liturgija u manastirima na Kosmetu, zbog čega je Sabor SPC optužio vladiku Artemija za raskol. Većina novina objavljuje da je bivši episkop raško-prizrenski raščinjen i vraćen na status monaha (jedni pišu da se o saopštenju Sabora nije ni glasalo, dok drugi tvrde suprotno). Pojedini, međutim, donose da bi o kazni i raščinjenju tek trebalo da se glasa na jesenjem zasedanju (koje je, stoji u tekstovima drugih, sinoć završeno), kao i da Artemije neće biti raščinjen ako se pokaje. Pojavila se i vest da su se sa vrhom SPC sinoć našli ministri vera i policije, a Dačić je potvrdio da su stigle krivične prijave protiv vladike i „artemijevaca“. Sam Artemije za jedne nije hteo da komentariše, za druge je uputio novinare na „one koji su i proglasili raskol“, a treće novine (iz izvora) pišu da je vladika sinoć rekao da ne prihvata odluke Sabora. Pored ovoga, pažnju je privukla i filmska pljačka u Beogradu gde su dvojica razbojnika upala u banku, uzela 24.000 evra i milion dinara, a onda su se za njima u poteru dali školski policajci u civilu. Jednom je ovo bio prvi radni dan. Tadić je u poseti Podgorici a Milo reče da će se (nekad, jednom), povući iz vlasti. Priština već ima plan da Srbija prizna takozvanu državu za cirka deset godina. „DSS-ovcu“ zasmeta džamija u Novoj Varoši, prekinu ga mujezin u po’ reči. Najavljuje se rekonstrukcija Vlade, ali premijer, izgleda, nije „ugrožen“. Novine su pratile i otpad iz Vinče - čitavu noć. Mališan iz Beograda je izumeo robotsku ruku koja će biti predstavljena na Festivalu nauke. Građevinci iz Kraljeva podigoše cene usluga, ni manje ni više nego za duplo a stručnjaci najavljuju da će se zemlja i dalje tresti. Što se sporta tiče, u Zvezdi su zadovoljni, ali u Moskvi nisu, a boga mi ni Boba nije načisto.

Vladika raščinjen zbog upada u manastire

Umirovljeni vladika raško-prizrenski Artemije pokušajem „nasilne uzurpacije crkvene vlasti“ u Eparhiji raško-prizrenskoj „i formalno je ušao u raskol sa Svetim arhijerejskim saborom, odnosno sa SPC“, prenosi Politika saopštenje Sabora Crkve. U saopštenju se pored ostalog dodaje da je vladika Artemije i pored zabrane sveštenodejstva koju mu je izrekao Sinod služio liturgiju u manastiru Duboki potok, dok mu je sasluživala grupa klirika, takođe pod zabranom sveštenodejstva. „Episkop Artemije ovim krajnje nerazumnim postupkom stupio je na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo SPC. Sveti arhijerejski sabor obaveštava javnost da episkop Artemije u svojim samovoljnim, nekanonskim i po jedinstvo Crkve razornim aktivnostima nema podršku episkopata, kao ni sveštenstva i monaštva SPC“, stoji u saopštenju, kao i to da Artemija podržava četrdesetak odbeglih monaha i monahinja, kao i „mali broj putujućih pristalica“ i da su sve delatnosti vladike posle samovoljnog napuštanja manastira Šišatovac „kanonski ništavne i neblagodatne“. Eparhije je pride saopštila da su pristalice vladike nasilno ušle u Duboki potok, pa u manastir Devine, da su objekti eparhije zloupotrebljeni kako bi se neovlašćeno služila liturgija. Kako piše Politika, Artemije je Šišatovac napustio kako je Sabor u četvrtak odlučio da postavi Teodosija na njegovo mesto, i krenuo na Kosmet. Na sajtu „Crnorečkog bratstva u egzilu“ objavljeno je i da je imenovanjem „tobožnjeg episkopa raško-prizrenskog, pored živog kanonskog episkopa Artemija... stvoren raskol u SPC“.

U tekstu pod naslovom „Počela ’borba’ za manastire“, list Danas objavljuje svoja saznanja da Sabor nije ni glasao o saopštenju koje je izdato u javnost na ime Artemijevog raščinjenja. „Isti izvori tvrde da su juče odbijeni predlozi pojedinih vladika da se slučaj Artemije vrati na početak i otvori rasprava“, piše u tekstu. Artemije je za Danas rekao da ne želi da komentariše odluke Sabora dok ne dobije zvaničan dopis.

Večernje novosti ipak pišu da je odluka doneta većinom glasova u Saboru SPC u petak uveče. Policija je kasno popodne sprečila i zauzimanje manastira Crna reka. Povodom situacije u eparhiji, objavljuje ovaj list, u petak su u Patrijaršiji sa crkvenim vrhom razgovarali ministri unutrašnjih poslova Ivica Dačić i vera Bogoljub Šijaković, kao i da detalji razgovora nisu poznati.

Press dodaje da su „artemijevci“ u manastiru Duboki potok „jedno vreme čak kao taoca držali igumana Romila koji je odbio da im preda ključeve od crkve“. Devine vode kod Zvečana „zauzele“ su 22 monahinje, piše ovaj list, a u hramu se nalazi iguman Fotije koji je takođe odbio da im da ključeve. Press piše da su „pobunjeni monasi pokušali u toku dana da ušu i u manastir Banjska u čemu su ih sprečili vernici“. Dačić je za ovaj list potvrdio da je SPC protiv Artemija i njegovih sledbenika podnela krivične priijave.

Artemije je za Pravdu rekao: „O raskolu pitajte one koji su ga i proglasili.“ Ovaj list objavljuje da će o raščinjenju vladike, ukoliko se ne pokaje, odlučivati Sabor tokom jesenjeg zasedanja. Takođe, pred liturgiju juče ujutru kada je monaštvo počelo da pristiže u manastir, Artemija je čuvalo 60 ljudi čitavu noć, piše Pravda.

Blic piše da vladika jeste raščinjen i da je vraćen u red monaha. List piše da je prema njihovim saznanjima, Artemije poručio svojim pristalicama da ne prihvata odluke Sabora, čime je „praktično krenuo put sekte“. U tekstu stoji da se u Saboru glasalo javno i da je 13 vladika predvođenih episkopom banjalučkim Jefremom glasalo protiv. „Potom je na glasanje stavljeno da se vladika raščini, a glasalo se tajno. Tada je svega šest vladika ostalo uz Artemija. Zasedanje Sabora sinoć je završeno jer je po dnevnom redu utvrđenom ranije, slučaj Artemija bio poslednja tačka“, piše Blic.

U manastiru Duboki potok intervenisao je i KPS, stoji u tekstu Alo!, „kako bi sprečio da padne krv između zavađenih Srba“. Sabor je još jednom pozvao Artemija da se pokaje, a njegove pristalice, piše ovaj list, nazvao je sektašima.

Filmska pljačka

„Pljačka banke na Voždovcu pretvorila se u žestoku jurnjavu i pucnjavu u kojoj su tri osobe ranjene“, pišu Večernje novosti. Policajac i prolaznik ranjeni su sinoć kada su na njih pucali Ivan Denić (33) i Ivan Kostić (24) dok su bežali posle pljačke ekspoziture Banke Inteza. „Scene, kakve se viđaju u holivudskim filmovima, počele su neposredno pošto su dvojica bandita, naoružana pištoljima, iz banke odnela 24.000 evra i milion dinara“, stoji u tekstu. Uleteli su u „golfa“ bez tablica, kad su ih spazili školski policajci u civilu koji su krenuli u poteru. U par navrata su ih sustigli, a pljačkaši su oba puta pucali. Na kraju su se zakucali u banderu kada su i uhapšeni. Pronađene su 33 čaure.

Pod naslovom „Divlji zapad u Beogradu“, i Press izveštava o ovoj pljački donoseći izjavu jednog od mladih policajaca koji je, kako kaže, dan ranije tek položio državni ispit i ovo mu je bio prvi radni dan. Otišao je na dužnost školskog policajca, a imao je, kaže, „vatreno krštenje“.

Pravda objavljuje da su razbojnici upali u banku uz povike „ovo je pljačka“, da je akcija trajala, kako tvrde zaposleni, nešto manje od pet minuta posle čega su banditi hladnokrvno išetali napolje i seli u auto.

Kako piše Alo!, protiv Denića su ranije podnošene krivične prijave za pokušaj ubistva, napad na policajca i zbog narkotika, a protiv Kostića zbog droge.

Priština dala „fore“ Beogradu

Poslednja faza dijaloga Beograda i Prištine trebalo bi da se realizuje posle deset godina kada obe strane budu blizu punopravnog članstva u EU „koja se ne može ostvariti pre nego što Srbija prizna Kosovo kao nezavisnu državu“, kaže za Danas Ljuan Šlaku, izvršni direktor Kosovske fondacije za otvoreno društvo i koautor ovih dana završene „platforme za normalizaciju odnosa sa Srbijom“. „EU jednostavno neće dopustiti da se ponove greške kao u slučajevima Kipra i Turske, Grčke i Makedonije, Slovenije i Hrvatske“, kaže on i dodaje da platforma podrazumeva da se dijalog sprovede iz tri celine: pripremna ili „faza bez statusa“, srednja ili „faza sa neutralnim statusom“ i finalna, odnosno „faza sa statusom“, to jest priznanje nezavisnosti iz Beograda.

DSS-u zasmetao mujezin

List Danas prenosi i reagovanje potpredsednika DSS-a Miroslava Petkovića koji je na tribini u Novoj Varoši prokomentarisao i poziv na molitvu iz obližnje džamije. Naime, dok je govorio, oglasio se mujezin, a Petković je rekao da se „predsednik Srbije budi uz Severinu, a vi uz zvuke koji dopiru iz džamije“. „Ali šta ćete, niste vi krivi što živite ovde, mi u Šumadiji nemamo te probleme. Nisam ja za ugrožavanje bilo koga, ali se neke stvari moraju postaviti na svoje mesto jer su Srbi došli u situaciju da moraju da napuštaju svoja vekovna ognjišta da bi neki drugi naselili njihove teritorije“, rekao je Petković. Sagovornici Danasa ocenjuju govor predstavnika DSS-a diskriminatorskim, kao i pozivom na versku i nacionalnu netrpeljivost.

Tadić u Podgorici

Predsednik Srbije Boris Tadić boravi u zvaničnoj poseti Podgorici gde je juče posle razgovora sa predsednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem konstatovano da je napredak u odnosima dveju zemalja najvidljiviji u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Predsednici su istakli da podržavaju put ka EU što se tiče obe države, a bilo je reči i o eventualnim zajedničkim diplomatskim delovanjima, prenose Večernje novosti.

Milo će (nekad) otići

U intervjuu za Politiku predsednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović najavljuje da će se „u nekom trenutku“ povući iz izvršne vlasti, jer želi više slobodnog vremena. Đukanović ponovo odbacuje spekulacije da će se povući zbog navodnog pritiska međunarodne zajednice. „Kao što znate, do danas, nismo bili u prilici da čujemo izvor na koji su naslonjene ove senzacije. Nećemo ga ni čuti, jer su u pitanju smešne konstrukcije“, kaže on.

Mirkova se ne drma

Ako dođe do rekonstrukcije Vlade, piše Politika, premijer će promeniti tim sa kojim radi, ali njegovo mesto niko ne dovodi u pitanje. Iz G17 plus ponavljaju da se zalažu za smanjenje resora na 15 ministarstava, ali da „niko do sada nije postavio pitanje premijera“. Stavovi iz vladajućih DS i SPS više su nego uopšteni o potrebi uštede, smanjenju resora, zameni onih koji ne rade dobro, dok opozicija uglavnom ističe ili da premijer nije sporan ili da nema potrebe da se menja Mirko Cvetković ako Vlada već nema nameru da menja svoju politiku.

Otpremljen otpad iz Vinče

Uz vinjetu „ekskluzivno“, Press objavljuje da je „pratio i slikao tajnu akciju“, a radi se o kamionima sa kontejnerima nuklearnog otpada koji je iz Vinče uz „do sada neviđene mere bezbednosti“ prebačen u Suboticu. Tovar je otpremljen u kamionskom konvoju, u Subotici „prepakovan u voz, a iz slovačke luke Kopar će vozom biti prebačen do konačnog odredišta – Rusije“. Kolona je iz Vinče krenula u dva sata ujutru u noći između četvrtka i petka, a stigla u Suboticu oko šest sati. Mere bezbednosti su, piše list, „do sada bile primenjene samo kada je dolazio potpredsednik SAD Džozef Bajden“, a u akciji je učestvovalo 10.000 policajaca.

I Alo! saznaje da je konvoj sa otpadom otišao i dodaje da su pre samog puta, u Nuklearni institut Vinča stigli ministar za nauku Božidar Đelić i predsednik Boris Tadić kako bi odobrili transport.

Majstori „na ceni“

Pravda piše da su majstori građevinske struke udvostručili cenu svojih usluga u Kraljevu i da sada traže i do 5.000 dinara. Po sandučićima i dvorištima svakodnevno osvane veliki broj flajera kojima se nude različite usluge sanacija štete. Jedna Kraljevčanka se požalila da jednog od radnika zna godinama iz komšiluka i da se ponudio da joj „izađe u susret“ za 40 evra dnevnice, ali da je naglasio da će morati da dovede još dvojicu majstora jer će biti posla za tri dana. Izuzetak je, piše ovaj list, Miladin Vučetić koji je dan posle zemljotresa ponudio svoje usluge na lokalnoj televiziji besplatno i do sada je sanirao više od 20 kuća.

Trusni Balkan

„Već izvesno vreme svet, pa i region Balkana, zašao je u period povećane seizmološke aktivnosti, pa se može očekivati da se tokom sledećih pet do deset godina aktivnost svih zona vidno poveća“, prenosi Blic izjavu dr Dejana Vučkovića, dipl. inženjera sa Odeljenja za geofiziku Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. Vučković kaže da Balkan jeste trusno područje, jer se baš nalazi, a i formiran je pod uticajem zone sučeljavanja afričke i evroazijske tekstonske ploče.

Mališani godinama čekaju

Politika donosi tekst i o jedanaest mališana koji na Univerzitetskoj dečjoj klinici u Beogradu čekaju transplantaciju bubrega. Jednu od njih Vesna Ilić iz Topole skoro pet godina četiri puta nedeljno dovodi na dijalizu. Ćerka Marija sada ima 11 godina, a bolest joj se pojavila u četvrtoj. „Lekari su uradili analize mog bubrega, bakinog, očevog.. Nijedan se ne poklapa. Mariji moraju da se transplantuju i bubreg i jetra, čekamo i poziv iz Italije. Umorni smo, ali moramo da budemo jaki“, kaže majka Vesna.

Mali naučnik iz Beograda

„Hirurg koji operiše, a da pritom nije u operacionoj sali. Ovo zvuči nemoguće, ali ne i za beogradskog osnovca Matiju Čupića (13)“, piše Blic u tekstu o dečaku koji je uz očevu pomoć izradio posebnu robotsku ruku a koja će biti predstavljena na Festivalu nauke u Beogradu. Kako objašnjava Matija, ruka bi u budućnosti mogla da se primenjuje pre svega u medicini, kao treća ruka hirurga kojom bi on mogao da upravlja iz bilo kog dela planete uz kameru, laser i internet. „Ruka može da se primenjuje i u onim situacijama kada ljudska ruka nije u stanju, kada je potrebno uzeti bombu ili uzorak opasnih materija“, kaže on.

U Milano s lažnim papirima

Večernje novosti nastavljaju da se bave trgovinom droge u Italiji i objavljuju da je većina pripadnika balkanskog klana u Milano došla sa lažnim papirima. Takođe, stanovi koji su služili za takozvane „štekove“ iznajmljivali su na tuđa imena. Novosti prenose i pisanja italijanske štampe, gde su počele prozivke i među političarima s obzirom na to da se postavilo i pitanje da li bi trgovina „ovog obima“ uopšte bila moguća bez političke pozadine.

Obamina „večna istina“

U autorskom tekstu američkog predsednika koji prenosi Danas, Barak Obama piše da je ponosan što će njegovo učešće na samitu NATO predstavljati šestu posetu Evropi otkad je postao prvi čovek SAD. „To odražava večnu istinu američke spoljne politike – naš odnos s evropskim saveznicima i partnerima predstavlja kamen temeljac SAD sa svetom i katalizator za globalnu saradnju... Dakle, ovi samiti predstavljaju šansu za produbljenje saradnje i garanciju da će NATO, najuspešniji savez u ljudskoj istoriji, i u ovom veku ostati relevantan kao i u prethodnom“, piše, između ostalog, Obama.

Rusi protiv Duleta

Trener košarkaškog CSKA Duško Vujošević našao se na udaru navijača moskovskog kluba, piše Press, koj su zatražili njegovu smenu zbog slabih rezultata na startu sezone u Evroligi. Nekadašnji trener Partizana je u pet utakmica imao samo jednu pobedu. Jedna od poruka bila je i „da li će Vujošević pre naučiti ruski ili dobiti otkaz“. Sam klub nije reagovao, ali predsednik Andrej Vatutin kaže da još nema govora o smenjivanju Vujoševića koji ima kredibilitet.

„Koliko su mu cvetale ruže prethodnih devet godina s Partizanom, kako na domaćem tlu tako i u Evroligi, toliko se sada Dule Vujošević provlači kroz trnje u Moskvi“, piše Alo!.

Lukić zadovoljan..

Predsednik Crvene zvezde Vladan Lukić u intervjuu za Blic kaže da je zadovoljan učinjenim za prethodnih godinu dana otkad predvodi klub. „Zvezda funkcioniše kao klub kakav želimo da bude. Naravno, uvek ima prostora za napredak, ali sad imamo platformu, novu energiju, snagu koja može da nas dovede do nekih novih sportskih dostignuća“, kaže Lukić. Upitan za „varnice između Zvezde i Partizana“, Lukić kaže da „svih ovih 65 godina vlada ista atmosfera“. „Ja samo neću da pozovem na nešto što nije sportsko, da ne odu neki odnosi u nasilje, a ta naša ideja viđena je u organizaciji derbija koja nam je bila bitnija od rezultata“, kaže on.

..Ali Boba (izgleda) nije

Predsednik Teniskog saveza Srbije Slobodan Živojinović u intervjuu za Alo! kaže da ne razume odluku čelnika francuskog saveza da njihovi teniseri na finale Dejvis kupa u Beograd dođu u pratnji specijalaca. „Imali smo priliku da organizujemo velike mečeve protiv Australije, Amerike, Češke, pa nikome nije palo na pamet da u Beograd povede lično obezbeđenje. Čak ni Amerikanci, koji su daleko omraženiji u Srbiji od Francuza, nisu došli sa specijalcima. Šta više, hvalili su nas na svakom koraku“, kaže on na početku teksta. Kasnije, posle nekoliko drugih pitanja, list objavljuje Živojinovićeve reči da od toga „ne treba praviti dramu“ jer „uostalom, ne dovode oni armiju specijalaca, već samo nekoliko pripadnika obezbeđenja“.

Nagrada Petriću

Veteran srpske kinematografije Vlada Petrić dobitnik je ovogodišnje nagrade koju Antološki filmski arhiv iz Njujorka dodeljuje za prezervaciju filma. Kako Politika prenosi saopštenje Jugoslovenske kinoteke, Arhiv od 1992. dodeljuje godišnje nagrade izuzetnim pojedincima i institucijama koje su dale važan doprinos očuvanju filmskog nasleđa. Počasni predsedavajući komiteta za dodelu nagrada su Piter Boganovič, Lola Šnabel i Martin Skorseze. Petrić je, između ostalog, i direktor-osnivač Harvardskog filmskog arhiva, odnedavno u penziji.

Od golfa ne bi zaradio
Večernje novosti objavljuju i razgovor sa holivudskim glumcem Endijem Garsijom. Umetnik kubanskog porekla, rođen kao sijamski blizanac, u Ameriku je s porodicom došao posle krize u Zalivu svinja kad je imao pet godina. U Holivudu je radio i kao unosač tacni u restoranu, a onda se vinuo ulogama u „Kumu“, zatim u filmovima „Nedodirljivi“, „Noć pada na Menhetn“, „Nestanak Garsije Lorke“, a nastavlja novim ostvarenjem Elisa Frejzera „Egzodus Čarlija Rajta“. „Uveren sam da bih mogao da radim i nešto drugo, ali mislim da kao igrač golfa ne bih mogao da zaradim za život. Zato glumim“, kaže Garsija.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...