Propala šansa da se izađe iz ćorsokaka

Milan Djukić

(strani mediji o jučerašnjoj sednici SB o Kosovu)

Skoro da nema agencije, štampanog ili elektronskog medija koji ne izveštava sa juče održane sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu.

 

New York Times u tekstu "Bledi nada da će UN naći rešenje za Kosovo" piše da je Savet bezbednosti juče "signalizirao" da neće moći da reši pitanje budućeg statusa Kosova i Metohije kao i da će rešenje morati da bude nađeno van okrilja Ujedinjenih nacija. Džon Sojers, britanski ambasador, je nakon što je saslušao obraćanje Vojislava Koštunice i Fatmira Sejdiua istakao "da je jaz između dve strane ogroman". Sojers je dodao i da će Evropska unija nstaviti aktivnosti na osnovu plana Martija Ahtisarija za "nadgledanu nezavisnost" uz zaštitu srpske manjine. Zalmaj Halilzad, američki ambsador, rekao je da su na sceni "nepremostive razlike" i da je došlo vreme da se nastavi s procesom davanja nezavinosti Kosovu. "Status kvo ne samo da predstavlja pretnju miru i stabilnosti na Kosovu, već i u regionu i Evropi", istakao je Halilzad.

 

Masimo D'Alema, italijanski ministar spoljnih poslova koji je predsedavao jučerašnjom sednicom SB, rekao je da su intervencije Rusije i SAD još više udaljile srpsku vladu i kosovske vlasti. D'Alema je istakao i da mu je predsednik Srbije Boris Tadić rekao: "Ne mogu da dozvolim da Rusi budu veći Srbi od mene", dok po D'Aleminim rečima "kosovski Albanci ne smeju sebi da dozvole da budu manje Albanci od predsednika Buša".

 

Iscrpljene sve mogućnosti za razgovor u UN

Britanski Telegraph piše da su se juče pred Savetom bezbednosti našli predstavnici Beograda i Prištine, pri čemu su kosovski Albanci zahtevali što brže priznavanje nezavisnosti dok su Srbi instistirali da pokrajina ostane sastavni deo teritorije države Srbije. U zajedničkoj izjavi SAD i EU, prenosi dalje Telegraph, piše da "pregovori u dosadašnjem ili bilo kom formatu neće doneti ništa novo" kao i da su iscrpljene sve mogućnosti za nastavak pregovora.

 

Kostunica SB

 

Britanski list ističe i da je premijer Vojislav Koštunica rekao da je budućnost Srbije u rukama Saveta bezbednosti i da ona zavisi od toga kako će zemlje-članice odgovoriti na pitanje da li se u 21. veku suverenitet i međunarodno priznate granice neke zemlje istinski poštuju i priznaju. "Svaka odluka kojom bi se Srbija 'razbila' predstavljala bi presedan za separatiste širom sveta."

 

Propala šansa da se izađe iz ćorsokaka

Kineska agencija Xinhua izveštava da je jučerašnja sednica završena bez zaključaka zbog velikih razlika u stavovima. "Savet nije doneo bilo kakve zaključke", prenosi agencija reči Masima D'Aleme. "Generalni stav na sednici bio je da stabilnost, bezbednost stanoviništva, zaštita ljudskih prava i prava manjina, društveni i ekonomski razvoj treba i dalje da budu u fokusu naših akcija i naših obaveza za budućnost."

 

Curkin SB

 

S druge strane Vitalij Čurkin, ruski ambasador u SB, rekao je da i dalje postoji prostor za nastavak razgovora Beograda i Prištine, ali da SAD i EU "insistiraju na tome da su iscrpljene sve mogućnosti za pregovore". "Kao optimisti mi verujemo da razgovori mogu biti nastavljeni i da se na njima može doći do rešenja prihvatljivog za obe strane a koje će održati stabilnost na Kosovu i u regionu." Čurkin je podvukao da bi "svaki korak na jednostranom proglašenju nezavisnosti jasno bio izvan okvira međunarodnog prava... i Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN".

 

UN bliže planu Zapada

Financial Times piše da će, posle ishoda jučerašnje sednice SB, EU i NATO preuzeti vodeću ulogu u "vođenju" Kosova ka državnosti, uz međunarodnu superviziju zaštite srpske manjine, a na osnovu plana Martija Ahtisarija čije usvajanje je sprečila Rusija. Pored toga, ovaj list prenosi i da je Zalmaj Halilzad, zamoljen da prokomentariše ruske optužbe da bi jednostrano proglašenje (i kasnije priznavanje) nezavisnosti bilo ilegalno sa stanovišta međunarodnog prava "lakonski" odgovorio: "Greše".

 

Rossiyskaya Gazeta navodi da ne postoji mogućnost da u SB bude usvojena nova rezolucija o Kosovu jer bi Rusija stavila veto na bilo kakvu podršku samoproklamovanoj nezavisnosti, dok bi s druge strane SAD vetom sprečile nastavak pregovora. Neimenovani ruski diplomata, navodi ovaj list, rekao je da tekući razgorovi u Savetu bezbednosti nisu ništa drugo nego pokušaj da se promene državne granice bez bilateralnog sporazuma, što bi bilo prvi put od kraja II svetskog rata.

 

Ruska Nezavisimaya Gazeta citira "stručnjake koji se bave kosovskim pitanjem". Aleksandar Anderson, direktor projekta za Kosovo Međunarodne krizne grupe, je rekao: "Kosovo je jedinstven slučaj u istoriji. Ne postoje specijalne rezolucije o, primera radi, Abhaziji ili Južnoj Osetiji. Regionalna politička tela i mnoge zemlje su spremne da priznaju (nezavisno) Kosovo". Nemački analitičar Aleksandar Rar misli da će kosovski problem izazvati "pukotinu u odbrambenoj politici EU i da će to oslabiti Uniju. Istovremeno, odnosi između Zapada i Rusije neće biti pogođeni u velikoj meri ukoliko u Savetu bezbednosti ne bude doneta nova rezolucija".

 

Teren za pripremu nezavisnosti

Diplomatski dopisnik BBC-a Džonatan Markus kaže da je neuspeh UN da dođe do konsenzusa zapravo pripremio teren za to da lideri kosovskih Albanaca proglase nezavisnost pokrajine. To bi, navodi on, moglo da ima ozbiljne posledice po region, ali i širu međunarodnu zajednicu.

 

Savet bezbednosti

 

Markus kaže da je cilj SAD i EU da obezbede da proglašenje nezavisnosti Kosova prođe što je moguće mirnije i urednije: "Stavovi u ovoj debati u Ujedinjenim nacijama bili su predvidljivi. Sjedinjene države i njihovi evropski saveznici veruju da status kvo na Kosovu ne može biti nastavljen i da su istraženi svi mogući diplomatski putevi u nastojanju da se nađe aranžman koji bi bio prihvatljiv i kosovskim Albancima i vlastima u Srbiji. Iz tog razloga oni su i odbacili i rusko insistiranje na tome da treba dati još vremena za pregovore. Argument glasi da su očekivanja koja se tiču nezavisnosti porasla i da bi se dalji pregovori pokazali besmislenim te da stabilnost u regionu zahteva da se sa nezavisnošću krene na jedan uređen način".

 

"NATO je", navodi Džonatan Markus, "već postigao sporazum da svoje trupe zadrži na Kosovu, a EU se složila da preuzme mnoge ključne uloge koje su u pokrajini sprovodile Ujedinjene nacije, pre svega u domenu nadzora policije i sudstva". "Sada treba rešiti kako da se sa tim projektom krene napred. U narednih nekoliko nedelja, Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici pokušaće da ostvare koreografiju procesa koji bi vodio do unilateralne deklaracije o nezavisnosti Kosova. U Londonu se smatra da bi do toga moglo da u najboljem slučaju dođe početkom februara 2008. godine, kada predsednički izbori u Srbiji više ne budu na dnevnom redu. Predstoje brojne neizvesnosti: kako će reagovati manjinsko srpsko stanovništvo na Kosovu? Kakav bi pritisak Srbija mogla da izvrši na Kosovo? I koliko daleko će Rusija ići u svom protivljenju američkim i evropskim planovima?"

 

Ono što je za Rusiju od najveće važnosti je načelo suvereniteta Srbije, zaključuje Markus. On dodaje da Moskva strahuje da bi otcepljenjem Kosova bio stvoren opasan međunarodni presedan, koji bi mogao da ima posledice na mnoge konflikte koji se vode na granicama same Rusije.

 

Iz susedstva

Hrvatski Nacional piše (citat): "Jučer je završena zatvorena sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu. Nakon što su razmotrena izvješća pregovaračke trojke, SAD-a, EU-a i Rusije o neuspjelim pregovorima Beograda i Prištine, svoja su stajališta iznijeli srbijanski premijer Vojislav Koštunica i kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu. Na kraju sjednice zaključeno je da mogućnost pregovora oko statusa Kosova više ne postoji, te da će SAD i EU preuzeti odgovornost da se dođe do održivog rješenja za Kosovo u interesu regionalne i europske stabilnosti. U zajedničkoj američko-europskoj izjavi koju je pročitao veleposlanik Belgije Johan Verbecke stoji kako će radi stabilnosti na tom području biti potrebno prisustvo međunarodnih civilnih i vojnih snaga."


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...