POVRATAK IZ HAGA

Milan Djukić

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)

Skoro sve današnje dnevne novine na naslovnim stranama pišu o povratku Veselina Šljivančanina iz Haga. Bivši pukovnik JNA, nepravosnažno osuđen na 5 godina zatvora, koji je u pritvoru izdržao 90 odsto kazne, u Srbiji čeka odluku o žalbi tužilaštva.

 

"Šljivančanin se vratio iz Haga" naslov je u listu "Politika". Advokat Novak Lukić, jedan od Šljivančaninovih branilaca, potvrdio je juče da je njegov branjenik sleteo redovnom linijom JAT-a iz Amsterdama na beogradski aerodrom. Šljivančanin nije izašao na izlaz na kojem su se pojavili ostali putnici iz Amsterdama, a Lukić je objasnio da je to uobičajena procedura - one koje haški sud pusti na privremenu slobodu preuzima policija i pod posebnim su režimom. Lukić se posebno zahvalio Vladi Srbije na pruženim garancijama na osnovu kojih je Šljivančanin privremeno pušten iz pritvorske jedinice u Sheveningenu.

 

"Večernje novosti" pišu da Šljivančanin "Slobodu čeka u Beogradu". Na zgradu u kojoj stanuje bivši oficir JNA u beogradskom naselju Cerak Vinogradi sinoć su motrila trojica momaka iz policijskog obezbeđenja. Kako su novinarima "Večernjih novosti" rekli advokati Petronijević i Lukić, Šljivančaninu je strogo zabranjeno da kontaktira s medijima. "Ako hoćete da ga vratite u Hag, vi slobodno idite gore. Šljivančanin je u stanu sa porodicom i ponaša se po uputstvima iz Tribunala. Gore vam je, sada, jedna prava porodična atmosfera", rekao je Lukić.

 

"Zbogom Hagu" je naslov u "Glasu javnosti". Advokat Lukić je, pored toga što se zahvalio Vladi Srbije na pruženim garancijama, za ovaj list istakao da su sada u pitanju posebne okolnosti i dodao: "Očekujem da on (Šljivančanin) više neće imati potrebe nijedan dan da provede u pritvoru u Sheveningenu. On je izdržao 90 odsto izrečene prvostepene presude, a ako bude potvrđena kazna, nakon dve trećine provedene u zatvoru može tražiti potpuno oslobađanje preostalog dela kazne".

 

"Press" u tekstu "Stigao Šljivančanin" izveštava da je familija do duboko u noć slavila povratak iz Haga bivšeg oficira JNA. Ekipa "Pressa" uspela je da zabeleži atmosferu ispred Šljivančaninovog stana, gde ga je dočekalo tridesetak najbližih rođaka i prijatelja. "Suze nije mogla da zadrži samo supruga Persa, dok su ga ostali dočekali s osmehom. Veselin je bio vidno raspoložen i crven u licu, ali se sve vreme šalio sa rođacima, tvrdeći da su ostarili više od njega." Ovaj list navodi i da su istim avionom iz Holandije juče stigla još dvojica haških optuženika, oficiri Vojske RS Milan Gvero i Radivoje Miletić, dok Milan Milutinović, bivši predsednik Srbije dolazi danas. Oni su pušteni na privremenu slobodu za vreme zimske pauze u radu Tribunala.

 

"Kurir" pod naslovom "Ima boga - Stig'o Šljiva" piše da su srpskog heroja u suzama dočekali supruga Persa, sin Mlađen, ćerke Olja i Saša i brojna rodbina i prijatelji. Bivši Šljivančaninovi saradnici su izjavili "Došli smo da pozdravimo čoveka heroja". Advokat Momo Bulatović je za "Kurir" rekao da je Šljivančaninova obaveza da preda pasoš nadležnim organima, da ne napušta granice Srbije kao i da ne daje nikakve izjave, jer je proces još u toku. "Poštovaćemo odluke tribunala i čekaćemo poziv na sednicu po žalbi, što može da potraje i godinu dana", dodao je Bulatović.

 

I novinari lista "Gazeta" su bili na dočeku Veselina Šljivančanina, a izveštaju su dali naslov "Šljivo se vratio kući". Iako je proveo bezmalo pet godina u zatvoru, piše "Gazeta", bivši pukovnik JNA nije izgubio dostojanstveno vojničko držanje. "Njegovo lice i dalje je puno života, a pogled prodoran. Bez suza i patetike dugo je držao ćerku u zagrljaju, a zatim se čvrstim stiskom ruke pozdravljao sa kolonom njemu poznatih i nepoznatih ljudi koji su ga dočekali ispred kuće." Jedan bivši oficir, koji nije krio da jedva čeka da ugleda svog prijatelja, rekao je: "Takav čovek da bude u zatvoru, ni kriv ni dužan! Trebalo je preživeti te godine. Svima nam je bilo teško, ali je najteže bilo ćerkama".

 

Pred sednicu Saveta bezbednosti UN

Predsednik Tadić rekao je juče u Beogradu, piše "Politika", da od sednice Saveta bezbednosti UN 19. decembra očekuje inicijativu za nastavak pregovora o budućem statusu Kosova. Tadić je ocenio da to što će sednica biti zatvorena za javnost govori o značaju pitanja budućeg statusa srpske pokrajine za međunarodni pravni i politički poredak. "Očekujem da sednica ima nekoliko inicijativa, a naša država je opredeljena za nastavak pregovora. Nadam se da će i neke druge države podržati takvu inicijativu, pre svega Rusija i Kina. Sigurno je da će biti i drugačijih stavova, da više nema pregovora i da je potrebno utvrditi budući status Kosova", izjavio je predsednik Tadić. On je dodao i da Srbija neće prihvatiti nikakvu nezavisnost Kosova, jer nije u pitanju samo integritet naše zemlje, već da takvo rešenje dovodi u pitanje i razvoj i perspektivu celog regiona.

 

Na sednicu Saveta bezbednosti danas putuje premijer Vojislav Koštunica. On će u utorak 18. decembra razgovarati sa predstavnicima zemalja članica SB i ponovo zatražiti podršku za nastavak pregovora. Pod naslovom "Koštunica danas ide u SAD" list "Politika" piše da je svim članicama SB Vlada Srbije već dostavila svu dokumentaciju o tome za šta se Srbija zauzimala tokom pregovaračkog procesa. Taj obiman materijal "najbolje dokazuje da je moguće postići kompromis u skladu sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244", rekao je juče savetnik premijera za medije Srđan Đurić.

 

"Istorijski kompromis moguć" rekao je juče na prvoj ambasadorskoj konferenciji MIP-a ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, a prenosi "Politika". On je izneo stav da bi dijalog o budućem statusu KiM trebalo nastaviti stvaranjem klime za istinske pregovore. "Evo šta predlažem: da se stvori klima, prvi put od početka procesa određivanja budućeg statusa, u kojoj bi se moglo izgraditi istorijsko kompromisno rešenje između Srba i Albanaca. To znači da se na sto stavi simetričan korpus inicijativa za obe strane kako bi se postigao ispregovaran i međusobno prihvatljiv sporazum. Ne tražimo već viđeno, niti još vremena. Ono što tražimo jeste kvalitetno vreme. Tako da neko kao Agim Čeku ne može sa ubeđenjem da kaže u svom završnom izlaganju u Badenu, pre nekoliko nedelja, da Albanci ne žele da pregovaraju o statusu", rekao je Jeremić.

 

Specijalno za "Politiku" dopisnik Tanjuga iz Brisela javlja "Evropa bez zajedničkog stava". Prema pitanju Kosova postoje među članicama Evropske unije "različite osetljivosti", izjavio je zvaničnik portugalskog predsedništva EU na brifingu u Briselu. "Različite osetljivosti nas sprečavaju da zauzmemo zajednički stav 'za' ili 'protiv' nezavisnosti Kosova", rekao je Fernando d'Oliveira Neveš, generalni sekretar ministarstva spoljnih poslova Portugala.

 

Da je Kosovo važna i "vruća" tema za sve, pokazao je i načelnik ruskog generalštaba Jurij Balujevski. "Glas javnosti" u tekstu "Kosovo je Rubikon" prenosi upozorenje generala Balujevskog Zapadu. "Situacija sa Kosovom je momenat istine. Ako se sada pređe taj Rubikon i Kosovo dobije status nezavisne države, da budem iskren, predviđam da će to imati odjeka u drugim regionima. Da će odjeknuti i u neposrednoj blizini granica Rusije. Dorbo znate o kome govorim - o Abhaziji, Južnoj Osetiji i Pridnjestrovlju", rekao je Balujevski. On je indirektno dopustio mogućnost da njegova zemlja - ukoliko zvanični Beograd zvanično zatraži - pruži vojnu pomoć (proda oružje) Srbiji.

 

Za "Pravdu" je govorio Kaj Ejde, politički direktor u ministarstvu inostranih poslova Norveške. On je rekao da je "pitanje Kosova izuzetno važno za nas, ali su nam i od izuzetne važnosti i dobri odnosi sa Srbijom, čak mnogo važniji nego što vi mislite... Bez obzira na rešenje, na Kosovu će i dalje ostati ozbiljno vojno prisustvo od 16.000 do 17.000 naoružanih vojnika koji će biti zaduženi za mir i bezbednost".

 

Izbori i kriza Vlade

Ministar Rasim Ljajić je za "Politiku" izjavio "Moguća kriza Vlade". "Svaka dalja rasprava o izborima unosi konfuziju u ionako zamršenu situaciju punu tenzija", istakao je Ljajić.

 

S druge strane, Vladimir Goati za "Blic" kaže "Bojkot izbora ne ruši Vladu". Mogućnost da DSS nakon sednice Saveta bezbednosti proglasi bojkot predsedničkih izbora ne bi uticala na izborni proces ni na njegov ishod, smatra Goati, predsednik "Transparentnost Srbija". On odbacuje i mogućnost da eventualna odluka o bojkotu izbora dovede do pada Vlade.

 

Predsednički izbori su zakazani, pa "Danas" istražuje kakav je stav Srba u dijaspori. U tekstu "Dijaspora glasa za demokratsku opciju" se navodi da u svetu ima od tri do tri i po miliona Srba, od kojih više od pola miliona ima pravo glasa. Prema nekim procenama čak oko 750.000 birača Srbije živi u inostranstvu. Prema rečima državne sekretarke Ministarstva za dijasporu Nade Maletić, jedan od razloga velike apstinencije tih birača jeste što često moraju da putuju do diplomatsko-konzularnih predstavništva Srbije (u kojima se organizuje glasanje) i po više stotina, u nekim zemljama više hiljada kilometara. Maletić dodaje da podaci pokazuju da je dijaspora na ranijim izborima glasala za kandidate demokratske opcije.

 

"Pravda" se već odvažila da čitaocima predstavi moguće rezultate na predsedničkim izborima, iako se još uvek ne zna ko će biti zvanični kandidati. U tekstu "Mrtva trka" piše da Tomislav Nikolić pobeđuje Borisa Tadića u prvom krugu, dok je drugi potpuno neizvestan kao i da ostali kandidati nemaju nikakvih šansi. Prema rezultatima istraživanja koje je jedna američka agencija sprovela za sopstvene potrebe (?!, p.a.), a koje prenosi "Pravda", Nikolić u prvom krugu osvaja 36 odsto glasova, Tadić 33, Velimir Ilić 9, Čedomir Jovanović 7, Milutin Mrkonjić 5, Dragan Marković Palma 4 i Ištvan Pastor 2 odsto glasova.

 

Još o fabrici droge

Kako danas piše list "Blic" u tekstu "Stranci stoje iza najveće fabrike droge na Balkanu", policija traga za šefovima grupe kod koje je otkriveno 2,5 tona amfetamina. Na adresi u Krnjači, gde su nađene ogromne količine amfetamina, registrovana je i firma za trgovinu cvećem i rastinjem. Policija istražuje ulogu Slovenca B.F. a za sada je utvrđeno i da je droga prodavana u Srbiji, ali je najveći deo bio namenjen tržištima Istočne Evrope i Azije.

 

"Kuće na buretu baruta" piše "Kurir" čiji su novinari bili na licu mesta, u Krnjači. Desetine hiljada ljudi je živeo pored fabrike droge, ne sluteći da im prete eksplozije i trovanja. Policija ispituje koliko je tona ekstazija (za čiju se proizvodnju koristi kiselina amfetamin-fosfat) izašlo iz fabrike u Krnjači, ali i ko je pravi gazda trovačnice na teritoriji Beograda. Pored toga, kiselina je najverovatnije uvezena iz zapadne Evrope ili Kine - i to uz odobrenje Ministarstva zdravlja! Naime, kako "Kurir" saznaje ova supstanca se ne proizvodi u našoj zemlji, ali se koristi u farmaceutskoj industriji i ne može da se uveze bez saglasnosti ovog ministarstva. Jedan od prvih komšija objekta na Pančevačkom putu 88D kaže da je izgrađen 1997. ili 1998. godine. "Mile Krnić (uhapšeni vlasnik, p.a.) je sve to uredno održavao i gotovo nije bilo nikakvih zbivanja sve do pre godinu, godinu i po dana. Odjednom su počeli da dolaze neki u džipovima stranih registracija, Neki, reklo bi se sumnjivi likovi u dobrim odelima, uvek s mobilnim telefonima u rukama. Od njihovog dolaska počele su da se intenziviraju i noćne aktivnosti. Ali, ništa da se vidi šta rade! Čak ni čuvare nisu imali. Ponekad neka žena dođe da nahrani kerove", rekao je sagovornik "Kurira".

 

"Večernje novosti" ističu da je efikasnom akcijom policije sprečeno da "Fabrika smrti" odleti u vazduh i sa njom dve tone amfetamina. Kako saznaje ovaj list, sumnja se da je glavni organizator posla čovek iz Slovenije, dok operativci Uprave kriminalističke policije nastavljaju da ispituju poreklo pronađenih i zaplenjenih materija i supstanci. Utvrđuje se i odakle je stigla neophodna oprema. Pretpostavlja se da je jedan deo supstanci dopreman iz leskovačke fabrike za proizvodnju lekova. Policija i dalje danonoćno čuva prilaz objektu, jer roba najverovatnije još nije sklonjena.

 

A kada se već govori o strancima (koji naravno nemaju nikakve veze sa otkrivenom ilegalnom fabrikom), "Blic" danas u sklopu svoje akcije 50 najmoćnijih... objavljuje listu 50 najmoćnijih stranaca u Srbiji. Na prvom mestu je Stajn Erik Elajn, generalni direktor "Telenora" u Beogradu. Za njim slede Kameron Manter, ambasador SAD u Beogradu (koji je na dužnosti samo četiri meseca, pa pretpostavljamo da je ovo mesto zauzeo po automatizmu, p.a.), Oliver Regl, predsednik izvršnog odbora "Rajfajzen banke" i Volfgang Išinger, predstavnik EU u posredničkoj trojci Kontakt grupe. Na listi su još ambasadori Rusije, Velike Britanije i Nemačke u Srbiji, direktori velikih kompanija, upravnih i izvršnih odbora banaka, ljudi iz medija...

 

Pretnje "Kuriru"

Poziv na linč novinara "Kurira" Dragane Manojlović, koja je objavila intervju sa biznismenom Nikolom Sandulovićem i bivšim telohraniteljima lidera LDP Čedomira Jovanovića, objavljen je u nedelju po podne na forumu sajta B92. U tekstu, "Linč" objavljenom u današnjem "Kuriru", navodi se da je u odeljku foruma "Politika" učesnik foruma pod šifrom "Vinska mušica" pozvao "proglasom" "Vreme za batine" posetioce sajta da batinama "prevaspitaju" Draganu Manojlović. "Nemam pojma da li 'in real life' postoji spodoba pod imenom D. Manojlović, ali je nadrealna besprimerna krvožednost, upornost i patološka 'maštovitost' s kojom dotični, iz broja u broj Kurira, targetira Čedomira Jovanovića, u 'najboljim' tradicijama Identiteta i Nacionala pred Đinđićevu pogibiju. Ko god to bio, zaslužio je takvo 'pedagoško' propuštanje kroz šake, da zaboravi da je ikada u životu čuo za ime Čedomira Jovanovića." Pojedini forumaši B92 otišli su još dalje i pozvali su na linč svih novinara i urednika "Kurira": "Sa Kurirom se treba obračunati kao što se obračunalo sa RTS. Spaljivanje kancelarija, mlaćenje i kamenice na 'novinare'... I sve što su zaradili da se uloži u stimulaciju preduzetništva", ideja je forumaša potpisanog kao "AleksNikolić".

 

"Kukavički poziv na linč" je naslov u "Glasu javnosti". Ova list prenosi reagovanje uredništva "Kurira" na napade koji su izneti na forumu sajta B92. "Čuvari lika i dela Čedomira Jovanovića još jednom su pokazali svoju 'demokratičnost' raspalivši iz svih oružja na pisanje Kurira. Kao i obično, zabolela ih je istina koju su ovoga puta sa čitaocima našeg lista podelili Vladimir Maćešić i Danilo Janjušić, doskorašnji telohranitelji lidera LDP. Novinar Kurira je samo verno preneo isposvet ljudi koji su imenom i prezimenom stali iza svojih tvrdnji o Jovanoviću, i ništa više. Do sada ni od Jovanovića, ali ni od drugih ljudi koji su bili svedoci onoga o čemu govore bivši telohranitelji, nismo čuli da je reč o lažima. Umesto toga, iz debele 'ilegale' čuli su se kukavički pozivi na linč novinara i paljenje i zatvaranje Kurira. Ako misle da su nas time zastrašili, grdno se varaju. Preživeli smo mi dosad i gore od njih. I, kao ni ranije, ni sada nećemo tražiti da nas bilo ko zaštiti..." piše u saopštenju uredništva "Kurira".

 

Zlatni Čavić

Ono što je samo priželjkivao i stidljivo najavljivao, plivač Milorad Čavić je i ostvario. Na Evropskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima osvojio je zlatnu medalju i u trci na 50 metara delfinovim stilom. O tome na naslovnim stranama izveštavaju "Večernje novosti" ("Zlatni delfin Ćavić"), "Danas" ("Zlatni delfin") i "Alo!" ("Novo zlato srpskog delfina"). Podsećamo, Čavić je bio prvi i na dvostruko dužoj deonici i tom prilikom je odbranio zlatnu medalju osvojenu na prošlom EP.

 

I na kraju, nešto potpuno drugačije

Autor ovog pregleda jednostavno nije odoleo da ne prenese pisanje "Kurira" (mada o tome izveštavaju i "Večernje novosti", "Blic"... ali ne na naslovnoj strani) o "najskupljem klozetu u Srbiji". Na kraljevačkoj železničkoj stanici otvoren je senzorski nužnik, u čiju je izgradnju odnosno adaptaciju uloženo 5,9 miliona dinara (oko 62.000 evra). "Ni otvaranja objekata od kapitalnog značaja nisu izazvala toliku medijsku pažnju kao jučerašnje 'puštanje u rad' toaleta na kraljevačkoj železničkoj stanici. Pored brojnih novinara, 'otvaranju' su prisustvovali rukovodioci nadležnih službi 'Železnica Srbije', koji su objašnjavali značaj i važnost 'objekta..." Novinari su izračunali da bi se za 62.000 evra mogla sagraditi kuća od 200 kvadratnih metara, dok stanični toalet ima "svega" 39 kvadrata, ali bi mnogi Kraljevčani poželeli da u njemu stanuju jer je zagrejan i ima senzorsku opremu. Zanimljivo je i to da je stanična zgrada u Kraljevu oronula (da ne kažemo ruinirana) kao i da je toalet u njoj jedini javni nužnik u gradu na Ibru.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...