NAROD JEDE KROMPIR, A POSLANICI TRAŽE VEĆE PLATE

Dragoljub Petrović

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)

Na listi želja stanovnika naše zemlje meso je hrana „broj jedan“, ali kada je, reč o najčešće konzumiranim namirnicama - prvo mesto drži krompir. Nisu problem privilegije, nego male plate poslanika, koje bi trebalo da se povećaju - kaže Veljko Odalović, sekretar Skupštine Srbije. SAD nisu zauzele određen stav prema planu od četiri tačke predsednika Srbije Borisa Tadića. Ministar policije vraća nas u atmosferu javnog linča i uzima sebi za pravo da optužuje i javno sudi, saopštila je Liberalno demokratska partija. Visoki računi za struju bili su neposredan povod da se u centru Podgorice u subotu okupi više od 10.000 građana.


Nedelja mode u Berlinu (Fashion Week in Berlin): kolekcija - Stephan Pelger

Srbi najčešće jedu krompir

Samo da mogu, srpski gastronomi bi u tanjiru najradije „tranžirali“ slasne šnicle, bogate sarme, pasulj sa sočnom kolenicom, a „zasladili“ se roštiljem. Kad otvore oči, međutim, dočeka ih krompir, prazna supa i posni „tetovac“, pišu Novosti. Istraživanje GFK, jedne od najvećih svetskih kompanija koja se bavi „skeniranjem“ lokalnih tržišta u više od 100 država, pokazuje da je na listi želja stanovnika naše zemlje meso hrana „broj jedan“. Kada je, međutim, reč o najčešće konzumiranim namirnicama - prvo mesto drži krompir. Ustoličila ga je kriza, jer je tokom 2008. godine 18 odsto potrošača meso redovno jelo. Da se narod pita, supu bi jelo svega tri odsto njih, ali je ona redovan „gost“ tanjira kod 13 odsto građana.


Nedelja mode u Berlinu (Fashion Week in Berlin): kolekcija - Lena Criveanu

Riker: SAD nemaju stav prema Tadićevom planu

Sjedinjene Američke Države nisu zauzele određen stav prema planu od četiri tačke predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se tiče rešavanja problema Kosova, već smatraju, kako kaže Filip Riker, zamenik pomoćnika šefice američke diplomatije, da je sada pre svega neophodno nastaviti sa dijalogom Beograd–Priština. Nakon susreta sa zvaničnicima Prištine i Beograda, ovaj američki diplomata, zadužen u Stejt departmentu za Evropu i Evroaziju, u razgovoru za Politiku kaže da su četiri tačke koje je predstavio predsednik Tadić „pitanja koja je neophodno razmotriti”, ali i da „postoje i pitanja na severu Kosova, kao i pitanja koja Priština želi da budu razmotrena”.


Beograd - generalna proba predstave "Život je san" Pedra Kalderona de la Barke,
u režiji Slobodana Unkovskog, čija premijera je zakazana za 23. januar

Poslanicima male plate!

U Skupštini i Vladi Srbije smatraju da privilegije koje imaju poslanici i ministri za vreme mandata i nakon njegovog isteka - nisu velike. Tvrde da je zbog ekonomske krize sve svedeno na minimum i da su njihove pogodnosti neuporedivo manje od onih koje imaju njihove kolege u regionu.

“Nisu problem privilegije, nego male plate, koje bi trebalo da se povećaju”, kaže za Novosti Veljko Odalović, sekretar Skupštine. On navodi da je plata poslanika 75.000 dinara plus paušal koji iznosi 40 odsto od plate, tako da mesečna zarada iznosi oko 105.000 dinara. Da su plate srpskih poslanika male slaže se i njegov kolega, šef Administartivnog odbora Nenad Konstantinović. Konstatinović ističe da u srpskom parlamentu ne postoje privilegije, već samo plaćanje troškova za dolazak na sednice, i to za one poslanike koji nisu iz Beograda.


Svečano otvaranje Malog pozorišta Duško Radović predstavom "Veštice",
po romanu Roalda Dala, u režiji Ane Tomović, u zgradi nekadašnjeg
bioskopa Jugoslavija na Novom Beogradu

Princ lične troškove sam plaća

Gazdovanje dvorskim kompleksom na Dedinju i status tog kompleksa, o kome od 2001. godine vodi brigu Fond „Kraljevski dvor“, a koristi princ Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra Drugog Karađorđevića, vrlo često dolazi u žižu javnog interesovanja. Iako je to interesovanje ponekad izazvano i tekućim, dnevnim političkim razlozima, ono te razloge ipak znatno nadilazi, piše Politika u temi nedelje koja se bavi činjenicom da su kraljevske rezidencije na republičkoj kasi. Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević sa druge strane kaže da lične troškove plaća iz svog džepa.


Papa Benedikt XVI na inauguraciji sudija tribunala Roman Rota
(Judicial year of the tribunal of the Roman Rota) u Vatikanu

Dame revnosno vraćaju kredite

Bankari u Srbiji najviše vole kada im na vrata uđu žene između 50 i 60 godina, jer se one em najviše zadužuju, em najredovnije plaćaju svoje obaveze. Dame su i generalno mnogo savesnije od jačeg pola kada je reč o otplati kreditnih kartica, a sa vraćanjem dugova ubedljivo najviše kasne muškarci mlađi od 30 godina, pokazuju podaci Udruženja banaka, piše Pres.
Prema tim podacima, u Srbiji trenutno postoji 827.408 korisnika kreditnih kartica, od čega su 421.329 muškarci, a 406.079 žene. Njima je, pokazuje istraživanje, odobren limit od ukupno 76,4 milijarde dinara. Građani se, doduše, još uvek nisu zadužili do maksimuma, budući da je od odobrenog limita „povučeno" ukupno 36,4 milijarde dinara.


Demonstracije u Zagrebu protiv prijema Hrvatske u Evropsku uniju

Bankari primorani da smanje kamate

Bankari su u proteklih mesec i po dana od kako je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga morali da smanje svoje kamate na kredite i kreditne kartice. Bankari koji su pre četiri godine značajno povećali cene svojih usluga zbog finansijske krize ili poslovne politike, a da nisu naveli jasan razlog, sada su naterani da ih vrate, pišu Novosti. To je obradovalo veliki broj građana, a najviše korisnike stambenih kredita u švajcarskim francima, kojima su rate od 2008. godine gotovo duplirane. Primera radi, klijent koji je otplaćivao stambeni zajam od 69.000 švajcarskih franaka sa ratom od 394 franka, morao je u novembru da izdvoji gotovo 34.500 dinara. Kamata mu je tada iznosila 3,95 odsto. U janauru, za isti zajam, kamata je umanjena na 2,75 odsto, a rata je pala na 317 švajcarskih franaka ili 27.500 dinara.

Draginja Đurić: Uneli smo 130 miliona evra u državu

Pred kraj prošle godine uneli smo u zemlju 130 miliona evra svežeg novca kroz dokapitalizaciju banke. Taj novac nije samo izraz poverenja naše matične grupe Inteza Sanapolo u ono što kao banka ovde radimo, već i jak podsticaj oporavku i jačanju tržišta Srbije, kaže predsednik Izvršnog odbora Inteza banke Draginja Đurić u intervjuu za Politiku, odgovarajući na pitanje – šta znači „dolazak” tih 130 miliona evra za njenu banku i Srbiju.


Prvi Srbin koji je osvojio Južni pol Dragan Jovović na dočeku u Kragujevcu

Masovni protest u Podgorici

Visoki računi za struju bili su neposredan povod da se u centru Podgorice u subotu okupi više od 10.000 građana na mitingu koji je organizovala Unija slobodnih sindikata uz podršku Unije studenata i NVO MANS. Razlog za nezadovoljstvo, pišu Novosti, nije bilo samo poskupljenje struje, već je nezadovoljstvo ukupnim stanjem u Crnoj Gori toliko da je sa mitinga poručeno Vladi i premijeru Igoru Lukšiću da će naredni put leteti sa posla i da će vlastima i „spuški zatvor biti mali“.

Građani su u jednom trenutku zgradu vlade zasuli jajima, a pre toga su se zaustavili nakratko ispred zgrade Tužilaštva i skandirali: „Čuješ li nas, Ranka?”. Tokom šetnje uzvikivali su: „Čist račun”, „Dosta je”, „Lopovi!”, piše Politika.

I patrijarh i Zurof na pomenu

Patrijarh srpski Irinej služiće u ponedeljak, 23. januara u podne, na Keju žrtava u Novom Sadu, molitveni pomen stradalnicima Novosadske racije, uz sasluženje episkopa SPC i sveštenstva Eparhije bačke. U ime jevrejske zajednice pomen će održati vrhovni rabin Srbije Isak Asijel, a događaju će prisustvovati ambasadori Izraela i Mađarske, saopštio je juče episkop bački Irinej, piše Politika. Na centralnom skupu, povodom obeležavanja 70-godišnjice tragičnog fašističkog pogroma (21. do 23. januara 1942), tokom kojeg je mađarski okupator ubio i pod led Dunava bacio više hiljada Novosađana – Srba, Jevreja, Roma, ali i pripadnika drugih nacionalnosti – patrijarh Irinej će se obratiti građanima, a takođe će govoriti i direktor Centra „Simon Vizental“ u Jerusalimu dr Efraim Zurof. Na jučerašnjoj pres-konfrenciji Eparhije bačke, koja je ovih dana razmenila niz oštrih saopštenja sa gradskim vlastima u Novom Sadu, vladika Irinej je naglasio da će čuveni lovac na naciste pomenu žrtvama prisustvovati na njegov poziv, kao i na poziv rabina Isaka Asijela.

“Rat” Dačića i Čede

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da nikoga "ne tera u zatvor svojom odlukom", ali da ne može imati razumevanje za one koji kažu da bi upotreba eksploziva bila "civilizacijski iskorak", kao što je naveo pisac i savetnik predsednika crnogorske skupštine Andrej Nikolaidis, piše Blic.

"Moj posao je da štitim državu od svakog ko želi da je ugrozi", rekao je Dačić, odgovarajući na pitanje da li i lider LDP-a Čedomir Jovanović treba da "završi u zatvoru", kao što je nedavno rekao za sada već bivšeg upravnika Narodne biblioteke Srbije Sretena Urinčića. Ministar policije vraća nas u atmosferu javnog linča i uzima sebi za pravo da optužuje i javno sudi, saopštila je Liberalno demokratska partija. Razmere štete od takvog ponašanja, pa i najnovije izjave Dačića, odavno su prevazišle značaj jedne kolumne u kojoj njen autor iznosi neprihvatljive teze i metafore, ocenila je stranka u saopštenju. LDP je naglasila da je država uputila protestnu notu kao civilizovani diplomatski gest.

"Sve ono što je potom usledilo nema veze sa odbranom od terorizma, nego je pretvaranje zemlje u ratnu zonu u kojoj se sve svodi na obračun sa piscima i političkim protivnicima, uz nepodnošljivu hajku protiv svakog ko se usudi da primeti koliko je takvo ponašanje opasno", kaže se u saopštenju.

Ugričić: Medijski linč u tabloidnoj štampi

Sreten Ugričić, koji je smenjen sa mesta upravnika Narodne biblioteke Srbije rekao je da najmanje žali što više nije upravnik, ali da mu je žao što sa tog mesta odlazi optužen da je podržavao nešto protiv čega se celog života borio.

"Neizmerno žalim što sa mesta upravnika odlazim bezočno optužen da sam podržavao nešto protiv čega sam se celog svog života borio, a što dobro znaju i dosadašnji ministri kulture i svi koji su sa mnom radili, ali očigledno ne i svi među aktuelnim visokim političarima i moćnicima koji se o radu i namerama jednog upravnika Biblioteke obaveštavaju u žutoj štampi", rekao je Ugričić u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima, prenose Novosti. On je istakao da je "ceo medijski linč izveden u tabloidnoj štampi, dok su ostali mediji uglavnom samo prenosili informacije o celom slučaju".

Kusturica: Nikolaidis poziva na ubijanje

Andrej Nikolaidis je ekstremista i pripada psima rata. Njihovo zaduženje je da pripreme scenografiju za neko buduće zlo. Ne znam šta planiraju da rade sa običnim narodom ako su za čelnike Srbije, RS i SPC namenili eksploziv. Taj čovek poziva na ubijanje. Scenario je isti, kao i prilikom rušenja Jugoslavije: psi rata su imali funkciju da nas pripreme za užas koji neko negde priprema, da uguše glasove razuma – kaže Emir Kusturica za Novosti o slučaju Nikolaidis, „Zemlji krvi i meda“ i komunikaciji Srba sa svetom.

Dorić: Anđelinin film – kinematografski genocid

Film “U zemlji krvi i meda” režiserke Anđeline Džoli, koja je u srpskim medijima obožavana kao lepotica i glumica, kroz priču o ljubavi Srbina i Bošnjakinje ponovio je notorne laži o Srbima. Prvi je na to ukazao novinar i izdavač Vilijam Dorić, iz Los Anđelesa, koji je javno reagovao čim je video film. Za Novosti kaže: “Izašao sam iz sale alarmiran time da je reč Srbin ponovo upotrebljena kao sinonim za zlo. Morbidna ljubavna priča završava se tako što Danijel ubija Ajlu pucajući joj u glavu, pa pada na kolena i viče: “Ja sam ratni zločinac!” Film Anđeline Džoli pokušaj je kinematografskog genocida. Ona nije neuka. Bliska je vašingtonskim političarima. A njen otac, holivudski glumac Džon Vojt, pohađao je Stepinčevu srednju školu u Njujorku. Izgrađena je 1950. godine i dobila je ime po hrvatskom katoličkom svešteniku osuđenom za zločine nad Srbima i Jevrejima u Drugom svetskom ratu. To da je Džon Vojt praktično đak Alojzija Stepinca možda je ključ antisrpske kampanje Anđeline Džoli” - rekao je Vilijam Dorić, kome su ustaše ubile 17 rođaka u crkvi u Vojnici.

Srbi junaci teških nesreća

Srbi su junaci teških nesreća širom sveta i samo čudom su mnogo puta uspevali da prežive. Oni su pobedili sudbinu i onda kada su svi mislili da su izdahnuli pod ruševinama, u strahovitim nesrećama, prirodnim katastrofama... Oni su Sara Janjić, Vesna Vulović, Dušan Kekić, Vesko Vlahović, Marija Perišić, piše Pres. Počev od potapanja „Titanika" (14. aprila 1912), najvećeg brodoloma u istoriji pomorskog saobraćaja, preko cunamija u Indijskom okeanu (krajem 2004. godine), katastrofe koja je odnela 275.000 žrtava, pa sve do prošlonedeljnog udesa italijanskog kruzera. Bilo ih je među stradalima, ali i među onima koji su pukom srećom preživeli.

Rentiraju brendiranu garderobu

Rentiranje brendirane garderobe, asesoara i cipela postalo je hit za kojim su poludele mlade devojke, ali i pola estrade. Čarolija traje onoliko dana na koliko ju je dama zakupila, piše Pres. Ako ste oduvek maštali da makar na samo jedan dan izgledate kao da vodite život na visokoj nozi, obučete „šanel" ili „dior" haljinu, ponesete „luj viton" tašnu, cipele „lubuten" i tako skockani odete na neki koktel, parti ili poslovnu večeru - to više nije nedostižan san. Ovo zadovoljstvo možete sebi da priuštite za svega nekoliko hiljada dinara, koliko košta iznajmljivanje brendirane garderobe, asesoara, cipela...Ovaj „sport" za kojim je poludeo Beograd, od anonimnih mladih devojaka do poznatih lica sa estrade, nudi i još veći luksuz - neko prevozno sredstvo po vašem ukusu, poput aviona, helikoptera, jahte... Ali u tom slučaju morate da imate malo više novca.

Podela bodova s „pancerima"


Beograd - utakmica Srbija - Nemačka na Evropskom prvenstvu u rukometu
(European Handball Championship)


Rukometna reprezentacija Srbije odigrala je nerešeno s „pancerima" 21:21 (12:7) u meču glavne faze Evropskog prvenstva. Podelom bodova sinoćnji rivali ostali su na deobi prvog mesta, mada je Srbija apsolutno zaslužila trijumf i i te kako ima za čim da žali.


Upozorenje:

Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.

captcha image
Reload Captcha Image...