KRAJ AMERIČKE ILUZIJE

Marija Bursać

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)

Strane dnevne novine na naslovnim stranama danas izveštavaju o pokušaju Federalnih rezervi da drastičnim smanjenjem kamatnih stopa smiri situaciju na finansijskim tržištima u SAD, ali i u celom svetu. Aktuelna je i vest o smrti mladog australijskog glumca, Hita Ledžera, kandidata za Oskara 2006. godine.

 

Hit Ledžer preminuo u 28. godini

Britanski dnevni list Gardijan danas prenosi vest da je australijski glumac Hit Ledžer, nominovan za Oskara 2006. godine za ulogu mračnog kauboja homoseksualca, juče pronađen mrtav u svom stanu na Menhetnu. Imao je 28 godina. Pronađen je u svojoj spavaćoj sobi od strane kućne pomoćnice i maserke, sa kojom je imao zakazano. One su pozvale hitnu pomoć kad su videle da leži bez svesti na podu. Hitna pomoć je pokušala da ga oživi, ali je ubrzo mladi glumac proglašen mrtvim. U sobi su pronađeni recepti za lekove i policija je potvrdila da istražuje moguće predoziranje.

gard.

Smrt je prekinula jednu obećavajuću glumačku karijeru. Ledžer je postao jedan od najtraženijih glumaca svoje generacije. Počeo je igrajući male uloge u malo poznatim australijskim filmovima nezavisne produkcije, ali je primećen 1999. godine kada je igrao školskog srcelomca u filmu "Deset stvari koje mrzim kod tebe“. Usledile su glavne uloge u filmovima "Patriota“ i "Priča o vitezu“, a glumio je sina Bilija Bob Tortona u "Balu monstruma“. Ipak, uloga koja ga je proslavila bila je u ostvarenju Anga Lija "Planina Broukbek“, priči o dva kauboja koja se zajubljuju jedan u drugog.

 

Film "Planina Broukbek“ imao je sjajne kritike, a Ledžer je nominovan u kategoriji najbolji glumac na ceremoniji dodele Oskara 2006. godine. Nagrada je otišla glumcu Filipu Sejmuru Hofmanu za njegovu ulogu Trumana Kapotija, ali je Ledžer dobio nekoliko drugih nagrada za najboljeg glumca, prenosi Gardijan.

 

Ledžerove kolege iz Australije su mu sinoć odale počast. "Kakva užasna tragedija. Moje misli su sa njegovom porodicom“, rekla je Nikol Kidman. Mel Gibson, koji je glumio Ledžerovog oca u "Partioti“, izjavio je da je mislio da će Hit puno postići u životu: "Tek je počeo da se uspinje i ovo je tragičan gubitak. Moje misli i molitve su sa njim i njegovom porodicom.“

 

Tokom snimanja "Planine Broukbek“ Ledžer je započeo vezu sa glumicom Mišel Vilijams, sa kojom ima dvogodišnju ćerku. Tada je govorio o sreći koju je pronašao sa svojom porodicom, daleko od glamura Menhetna i očiju javnosti. Ali sreća nije dugo trajala - par se rastao prošle godine i Ledžer se vratio na Menhetn.

 

Ledžer je retko pričao o svom privatnom životu, ali se često žalio na paparace i bio je previše kritičan prema svojim glumačkim ostvarenjima. "Dan kada se zadovoljim sa 'Dobro je' je dan kada treba da počnem da radim nešto drugo“, izjavio je Ledžer u novembru za Njujork tajms. Tada se požalio i da je imao problema sa spavanjem: "Nisam mogao da prestanem da mislim. Moje telo je bilo iscrpljeno, ali mi je mozak još radio.“ Zato je i počeo da uzima pilule za spavanje.

 

Njegova naredna uloga trebalo je da bude u sledećem nastavku Betmena, gde mu je bila namenjena uloga Džokera.

 

Dramatičan potez američkih Federalnih rezervi

Današnji Independent izveštava o dramatičnom smanjenju kamatne stope u SAD, kao pokušaju sprečavanja globalne recesije. Intervencija Federalnih rezervi može rezultirati sličnim potezim i Banke Engleske.

 

indep

 

SAD su srezale kamatne stope u očajničkom pokušaju da preokrenu recesioni trend u svetskoj najvećoj privredi i povrate red na uzdrmanim svetskim finansijskim tržištima. Rez od 0,75% je najveći u poslednjih 25 godina. Cilj ovakvog poteza je slanje jasnog signala investitorima i kompanijama širom sveta da će Federalne rezerve, koje su centralna banka SAD, učiniti sve što je potrebno da smanje troškove poslovanja i oporave ekonomiju.

 

Ovaj potez je svakako koristio globalnom tržištu akcija, koje je bilo u velikom padu i kojem je pretio totalni kolaps. Brokeri u SAD su se vratili na posao posle dugog vikenda, sa zebnjom da će se suočiti sa najgorim danom još od otvaranja Njujorške berze posle 11. septembra 2001. Sat i po pre otvaranja berze, Federalne rezerve su objavile hitno smanjenje kamatne stope, što je potpuno preokrenulo situaciju. To je prvi put od 11. septembra 2001. da su Federalne rezerve reagovale ne čekajući redovan sastanak odbora zaduženog za kamatnu stopu, koji je bio zakazan za 31. januar. Moguće je da će na tom sastanku uslediti još jedno smanjenje kamatne stope.

Ovaj dramatičan potez izazvao je i lavinu kritika, dok ga, sa druge strane, mnogi hvale. Ekonomisti računaju dugoročnu štetu nanetu Federalnim rezervama ovim, izgleda, paničnim potezom nametnutim od strane trgovaca na tržištu akcija pre nego stvarnim potrebama ekonomije.

 

Ostaje pitanje da li će ovaj potez Federalnih rezervi pomoći da se izbegne recesija u SAD, i da li će sprečiti da SAD povuku ceo svet sa sobom. Diskutabilne su i posledice stimulativnog paketa za ekonomiju o kojem se pregovara na Kapitol Hilu. Predsednik Buš se sastao sa liderima Kongresa juče da pregovara o paketu koji bi činili smanjenje poreza i plan državne potrošnje kojim bi se u američku ekonomiju ubrizgalo najmanje 150 milijardi dolara u narednih par meseci.

 

Pitanje ostaje da li je ovakvo delovanje na dva polja u SAD ipak došlo sa zakašnjenjem. U Velikoj Britaniji vest o drastičnom smanjenju kamatne stope je praćena zahtevima upućenim Engleskoj banci da uradi isto. Smanjenje stope znači da su troškovi pozajmljivanja novca manji, što olakšava njegovo investiranje u proizvodnju i nova radna mesta, dok potrošači manje brinu da će im otplata kamate pojesti ceo prihod.

 

Pre jučerašnjeg rezanja kamatne stope, berze širom sveta su pretrpele velike gubitke, što je posledica straha izvoznika od pada tražnje iz SAD. Banka Kanade je na potez Federalnih rezervi odgovorila smanjenjem svojih kamatnih stopa, a slični potezi se očekuju u Aziji. U Evropi postoji skoro podjednako veliki strah od inflacije, tako da evropskim centralnim bankama može biti problem da deluju u sličnom pravcu, prenosi Independent.

 

Američka iluzija

Njujork tajms u današnjem broju na naslovnoj strani iznosi sumnju u široko rasprostranjeno verovanje Amerikanaca da njihova ekonomija dobro funkcioniše i postavlja pitanje da li su živeli u iluziji.

 

njujorkt.

 

Činjenica je da su periodi ekonomske ekspanzije trajali duže u poslednje vreme, da su recesije bile kraće i blaže i da je inflacija obuzdana. Ovih dana prognoze nisu tako optimistične. Sadašnji finansijski problemi imaju mnoge uzroke, ali su svakako povezani i sa strahom da su ekonomski uspesi ostvareni u poslednje vreme bili samo iluzija. To bi moglo objasniti zašto se kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita tako brzo prelila na svetski finansijski sistem.

 

Veliki uspeh američke ekonomije sada izgleda kao da je zavisio od ogromnog spekulativnog balona sapunice. Spekulacije su vezane za akcije i nekretnine. U poslednjih 16 godina, potrošači u SAD su povećavali nivo potrošnje svakog kvartala. Neki sada brinu da je došlo vreme za naplatu. Sa svih strana stižu upozorenja da se SAD mogu suočiti sa dugom, oštrom recesijom, prenosi Njujork tajms.

Sve je izvesnije da recesija neće biti izbegnuta. Poslednji rezultati pokazuju da je ekonomska aktivnost pala u 23 države prošlog meseca, a da je u sedam njih stagnirala. Kalifornija i Florida mogu se uskoro pridružiti ovim državama.

 

Još je važnije pitanje koliko će oštra recesija biti ako do nje dođe. Poslednje dve, 1990-1991. i 2001. godine su bile prilično blage. Ipak, postoji tri razloga koja sugerišu da sledeća recesija neće biti takva.

 

Prvo, procene su da je tek polovina gubitaka ostvarenih na hipotekarnom tržištu javno objavljema. Veliki gubici će sigurno ograničiti kreditnu aktivnosti i ekonomski rast. Drugo, nekretnine i akcije su, uprkos svemu, ostale prilično skupe. Ovo samo pokazuje koliko je američko tržište akcija i nekretnina bilo prenapumpano. Procene su da su akcije precenjene za 10%, a nekretnine za celih 30% u nekim državama. Treće, rast potrošnje u poslednjih 16 godina je praćen velikim zaduživanjem američkih građana.

 

Naravno, postoje i pozitivni trendovi u ekonomiji SAD. Bilansi uspeha američkih kompanija su dosta dobri, pošto je skorašnji pad vrednosti dolara doprineo većem izvozu. Ipak, teško je oteti se utisku da će američka ekonomija morati da plati cenu za spekulativne avanture u poslednje dve decenije, bilo kroz period oštre recesije ili kroz produžen period razočaravajućeg rasta. Banke će biti manje spremne da pozajmljuju novac, domaćinstva će biti manje voljna da troše novac koji nemaju a investitori će više paziti na rizik.

 

Francuzi u trci za Oskara

Francuski dnevni list Figaro u današnjem broju piše o dobrim šansama Francuske da se domogne poznate statue, sa nominacijama u nekoliko kategorija, od kojih su najvažnije - najbolja glumica i najbolji animirani film.

 

figaro

 

Jučerašnji dan objave nominacija za Oskara bio je uspešan za Francusku. Posle osvojenog Zlatnog globusa u kategoriji najbolje glumice u komediji ili mjuziklu, Marion Kotijar je dobila i prvu nominaciju za Oskara za ulogu u filmu naziva La Môme  ( srpski prevod "Život u ružičastom“), gde igra Edit Pjaf. Ovaj film je dobio još dve nominacije, za kostim i šminku.

 

Za najbolju glumicu, pored Marion Kotijar, nominovane su Oskarovka Kejt Blanšet za rolu u "Elizabeta: zlatno doba“, Džuli Kristi za "Daleko od nje“, Lora Lini za "Divljake“ i mlada glumica Elen Pejdž za film o trudnoj tinejdžerki "Džuno“. Kao glavne favoritkinje za Oskara već su viđene Džuli Kristi i Marion Kotijar, prenosi Figaro. Britanska glumica u filmu "Daleko od nje“ igra staricu koja oboleva od Alchajmerove bolesti. Ova uloga joj je već donela Zlatni globus ove godine u kategoriju najbolje glumice u drami.

 

Za najboljeg glumca nominovani su: Džordž Kluni za "Majkla Klejtona“, Danijel Dej Luis za "Biće krvi“, Džoni Dep za rolu koju je ostvario u mjuziklu "Svini Tod“, Vigo Mortensen za "Istočno obećanje“ i Tomi Li Džons za ulogu u filmu "U dolini Ila“.

 

Film "Persepolis“ članovi Akademije nisu uzeli u razmatranje za najbolji strani film, već će ovo francusko ostvarenje biti u konkurenciji za najbolji animirani film. Ovaj film napravljen prema stripu za Oskara će se takmičiti sa animiranim filmovima "Mućkalica“, čiji je glavni protagonista pacov koji sanja da postane kuvar, i "Pravi surferi“, u kojem pingvini surfuju.

 

Poslednji francuski predstavnik u trci za Oskara je film "Ronilačko zvono i leptir“, radjen u francusko-američkoj koprodukciji. Ovaj film je nominovan u četiri kategorije: najbolji režiser, najbolji adaptirani scenario, montaža i kamera.

 

Ostvarenje braće Koen "Nema zemlje za starce“ i drama Pola Tomasa Andersona "Biće krvi“ sa po osam nominacija, među kojima za najbolji film i najbolju režiju, imaju najviše šanse da trijumfuju na 80. dodeli nagrada Oskar.

 

Ostaje da vidimo da li će ovogodišnja dodela Oskara proći isto kao i Zlatni globus. Naime, svečana dodela Zlatnog globusa nije ni održana zbog štrajka scenarista, već su samo proglašeni nagrađeni na konferenciji za štampu. Organizatori Oskara izjavili su da će se dodela Oskara održati 24. februara - sa ili bez učešća holivudskih pisaca - koji su u štrajku od 5. novembra. Takođe, neizvesno je da li će se na ceremoniji pojaviti bilo koja od filmskih zvezda, pošto se solidarišu sa štrajkačima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...