Kosovsko pitanje prioritet narednih meseci

Anđelka Nikolić

(ponedeljak, 02. jul, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Asen, 01.07.2018. - mototrka klase Moto 2, za veliku nagradu Holandije: Miguel Oliveira

Ruski predsednik Vladimir Putin ponovo dolazi u Srbiju u novembru, zbog pregovora o Kosovu. Azem Vlasi primećuje da Vučić govori o neom dogovoru sa Albancima, a ne kaže šta misli. Vlasi insinuira da  tragovi ubistva Olivera Ivanovića vode u Srbiju. Rekonstrukcija Vlade pomerena je za oktobar jer nas čekaju veoma turbulentni naredni meseci zbog rešavanja kosovskog pitanja. Premijerke Norveše najavljuje pomoć ove zemlje digitalizaciji javne uprave u Srbiji i program pomoći siromašnijim lokalnim zajednicama. Fudbalske reprezentacije Rusije i Hrvatske plasirale su se u četvrtfinale Svetskog prvenstva jer su nad protivnicima bile bolje u penalima.

biskupi-nsad-s

Novi Sad, 01.07.2018 - sveta misa u crkvi Imena Marijina i osveštanje novog sedišta Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metodija u Novom Sadu: Miloš Vučević, Pietro Parolin

Tvitom na notu

„Petorci” latinoameričkih i afričkih država – Surinamu, Gvineji Bisao, Liberiji, Burundiju i Sao Tome i Principe, koje su povukle odluku o priznanju Kosova, priključila se ovih dana još jedna – „pet puta veća od Srbije, nije iz Afrike, a nezavisnost Kosova priznala pre šest godina”. O kojoj je zemlji reč, Ivica Dačić je zatajio od javnosti, sve dok danas ili sutra ne stigne i zvanična nota jer bi u protivnom bila izložena velikim pritiscima uticajnih zapadnih saveznika Prištine. Dačićevom opisu, kako se ovih dana spekulisalo u medijima, najviše odgovara Papua Nova Gvineja, objavljuje Politika.

Pritiscima o kojima govori Dačić bila je pre nedelju dana izložena Liberija. Samo nekoliko sati pošto su ministar spoljnih poslova Srbije i njegov liberijski kolega Gbezongar Milton Findli u Beogradu pokazali notu ove zemlje kojom se poništava priznanje nezavisnosti Kosova, američki i engleski ambasadori su od novog predsednika te države Žorža Vea tražili da primi kosovskog ministra spoljnih poslova Bedžeta Pacolija.

Posle svakog zvaničnog saopštenja neke države da je donela odluku o povlačenju priznanja Kosova, Bedžet Pacoli na „Tviteru” uzvraća da Beograd izmišlja.

pariz-ausvic-s-

Pariz, 01.07.2018. - komemoracija ispred pariskog Panteona, povodom smrti poslednjih dvoje preživelih u logoru Aušvic

Putin dolazi ponovo u Beograd

Ruski predsednik Vladimir Putin ponovo dolazi u Srbiju u novembru, objavljuje Danas. List citira Bakića: Putin u Beogradu u funkciji pregovora o Kosovu.

Azem Vlasi: Vučić govori o dogovoru sa Albancima, a ne kaže šta misli

Neće brzo biti konačnog rezultata pregovora, sve dok se Srbija drži stare davno prevaziđene  politike po pitanju Kosova, rekao je Azem Vlasi za Danas.

Aleksandar Vučić govori o nekom kompromisu sa Albancima, a ne kaže šta misli.On govori o nekom rešenju koje Srbija treba da ponudi, ali koje isključuje rešenje koje već imamo, a to je nezavisnost Kosova, kaže Vlasi.

„Ako tragovi ubistva Olivera Ivanovića vode u Srbiju, kosovski organi su nemoćni da brzo i celovito rasvetle ovaj slučaj.Međutim, organi Srbije bi hteli da dođu na Kosovo i da vode svoje istragu, znajući pritom da je to nemoguće i nepotrebno, a sarađivati se može i treba“, kažeVlasi.

Rekonstrukcija pomerena za oktobar, prioritet Kosovsko pitanje

Smena ministra koji nisu dobro radili pomerena je za oktobar. Taj posao sačekaće završetak leta jer nas čekaju veoma turbulentni naredni meseci zbog rešavanja kosovskog pitanja, objavljuje Blic.

Nordijski model je moguć i na Balkanu

Norveška je od 2000. godine među najvećim donatorima, a odnedavno i među velikim investitorima u Srbiji. Osim toga bilateralne odnose dvaju država ne opterećuju neke ranije hipoteke, pa se današnja poseta norveške premijerke Erne Solberg Beogradu ocenjuje kao prijateljska. Na pitanje Politike kojim oblastima u Srbiji je najpotrebnija norveška finansijska podrška, ona kaže:„Glavni prioritet je da se poprave socijalni i ekonomski uslovi u Srbiji, naročito u siromašnijim delovima zemlje“.

„Nezaposlenost, siromaštvo i nezadovoljavajuće osnovne javne službe utiču na živote brojnih građana Srbije i nadam se da će program ’Norveška za tebe’ unaprediti svakodnevicu u siromašnijim lokalnim zajednicama”.

Sledeći važan prioritet je stvaranje potrebnih uslova za digitalizaciju. Ana Brnabić ima veoma velike ambicije po ovom pitanju. O tome smo razgovarale kad je krajem prošle godine posetila Norvešku. Kao nastavak ove ideje, mi ćemo zajedno raditi na kreiranju okvira za uspostavljanje elektronske uprave u Srbiji kako bi se zaštitile i infrastruktura i podaci.

Ko ima više

Informer objavljuje “najnovije istraživanje” pod naslovom “Đilas sa svima na samo 5,2 %”. Ovaj tabloid tvrdi da je “anketa koju je tajkun naručio, pokazala da on u savezu sa Sašom Jankovićem, Vukom Jeremićem I DS jedva preskače census”. Uz to ide I naslov “Vučić I SNS na 55%”

Borba protiv droge?

Novosti najavljuju „novu strategiju države“ pod naslovom „Svi u borbu protiv droge“. List tvrdi da su „u akciju uključena sva ključna ministarstva“. Takođe piše kako je „formirana radna grupa, plan podržala i EU“.

Promenjene uplatnice za „Infostan”

„Infostan” je odlučio da vrati stari sistem knjiženja i izgled računa za objedinjenu naplatu. Ubuduće će Beograđani komunalije plaćati za tekući mesec, a ne kao poslednjih sedam godina, kada je svaka uplata pokrivala zaostala a neutužena dugovanja, piše u Politici.

Time će biti postignuta jasna povezanost dostavljenih računa i naloga za uplatu, jer će na računu biti naveden poziv na broj za konkretan mesec i godinu.

Eksplozivom na biračke listiće u Iraku

Dan nakon što je stari saziv iračkog parlamenta okončao svoj mandat, u iščekivanju nove vlade za koju još nema većine, kutije sa spornim glasovima na poslednjim izborima, koji će od sutra biti ponovo prebrojavani,  zamalo da su spaljeni drugi put za tri nedelje, objavljuje Politika.

Bombaš samoubica aktivirao je eksploziv u kamionetu kojim se bezuspešno pokušao probiti u skladište u Kirkuku gde se drže kutije sa glasačkim listićima odvojenim za novo prebrojavanje, ubivši jednu osobu i ostavljajući njih 20 ranjene. Za paljevinu je osumnjičeno i uhapšeno troje policajaca i jedan radnik izborne komisije. Ali, o tome za čiji račun su oni to navodno učinili nema ni reči, premda je prvoplasirani na izborima, Muktada el Sadr, koji je u kampanji obećavao da će osloboditi zemlju od dominacije SAD i Irana, sugerisao da su i za ovo delo krivi stranci.

Vreme maltretiranja i neznanja

„Verujem da je festival u Karlovim Varima jedan od onih događaja koji promovišu ideje tolerancije i slobode zahvaljujući svojoj odlučnosti, optimizmu i slobodnom govoru“, izjavio je Tim Robins, američki glumac, reditelj, producent i muzičar, držeći u svojim rukama „Kristalni globus”, koji mu je još prvog dana uručen za izuzetan doprinos svetskom filmu, prenosi Politika.

Dobitnik Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu „Mistična reka” Klinta Istvuda i nominacije za Oskara za režiju filma „Dead Man Walking”, poznat je i kao vatreni politički aktivista. Zato ni ovog puta nije bilo neočekivano da se u njegovim besedama pronađu i oštre strelice na račun današnje američke administracije predvođene predsednikom Trampom, kojeg je više puta nazvao i „zlostavljačem dece”, aludirajući na nedavni skandal odvajanja dece od roditelja izbeglica. U razgovoru s publikom, kasnije i u susretu s novinarima, Robins je vreme u kojem danas Amerika, a samim tim i dobar deo ostatka sveta, živi opisao kao „vreme maltretiranja i neznanja“.

Vrata Glavne železničke stanice zaključana, na ulazu znakovi za radove

Da je Glavna železnička stanica u Beogradu prestala sa radom, u prolazu se može zaključiti samo na osnovu ulaznih i izlaznih vrata, koji su od juče blokirana.Na glavni ulaz stanice postavljeni su znakovi za radove, piše u reportaži Danasa.

Na semaforima oko stanice juče je bila uobičajena gužva, ali ljudi su u žurbi s koferima zaobilazili železničku stanicu, upućeni na autobusku, koja se nalazi odmah pored.

Sa Glavne železničke poslednji put se moglo putovati sinoć u 21:45, vozom koji je krenuo za Budimpeštu i koji je ovim polaskom zatvorio stanicu staru 134 godine.

Stari planovi?

Ko zna kakva bi sudbina Jugoslavije bila da je kojim slučajem ostvaren u javnosti malo poznat plan Josipa Broza Tita, piše u Kuriru pod naslovom “Tito planirao Jugoslaviju do Istanbula”.

Neki istoričari smatraju da je Tito želeo još veću, moćniju Jugoslaviju, koja ne bi bila samo regionalna sila, već i svetska. Istoričarka Sabrina Ramet prošle godine je za medije rekla kako je SFRJ pod Titom htela da stvori integralnu Jugoslaviju, koja bi uključivala pogranična područja oko Jugoslavije: Grčku, Trakiju, Albaniju, Bugarsku, bar jedan deo austrijske Koruške, kao i celu italijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina. Možda najčudnije u ovom sistemu deluje to što su kao deo Jugoslavije navedene i Bugarska i Albanija, objavljuje Kurir.

Bugarski ortak Tome Nikolića ruši Borisova

Cvetan Vasilev, tajkun s interpolove poternice, dobio je azil u Srbiji, objavljuje Blic pod naslovom: „Bugarski ortak Tome Nikolića ruši Borisova“.

Bivši dekan Milan Višnjić oslobođen svih optužbi

Bivši dekan Medicinskog fakulteta u Nišu, Milan Višnjić, oslobođen je svih optužbi za zloupotrebu službenog položaja, saznaje Danas.

On je zbog optužbi uhapšen pre pet godina, a u pritvoru je proveo skoro tri meseca. Viši sud u Nišu nije prihvatio tvrdnje optužbe da je Višnjić iz od 2008. do 2012. suprotno Odluci o visini školarine za studente koji plaćaju školarinu, pribavio korist za 82 studenta koje je oslobodio dela školarine u ukupnom iznosu od 7.058.964 dinara, nanevši u tom iznosu štetu fakultetu.

„Otpala“  je i optužba da je Višnjić oštetio fakultet i tako što je od septembra 2008. do marta 2011. „samoinicijativno uvećao koeficijente plata nenastavnom osoblju suprotno Uredbi Vlade“.  Istraga je utvrdila da su plate nenastavnom osoblju uvećane za 30 odsto na osnovu odluke Saveta fakulteta, a uvećanje isplaćeno iz sopstvenih sredstava fakulteta.

 „Uhapsili su me kao najvećeg kriminalca, a da nisam ni znao zbog čega, jer me do tog momenta niko ništa nije pitao ili tražio od mene dokumentaciju. Bilo je od samog početka jasno da je proces montiran“, kaže Višnjić za Danas.

Kapetan Dragan

Novosti objavljuju izjavu „Dragana Vasiljkovića iz splitskog zatvora“ pod naslovom „Uverem sam da uskoro izlazim na slobodu“.

„U pritvoru sam 11 godina, devet meseci i devet dana. Suđenje nepravedno, svedoci su dali slabe iskaze“.

„Briga za narod“

“Koga briga za narod! Politikanstvo i lični interes iznad svega: Opozicioni salto mortale - egoistično partijsko stanovište srpskih političara”, naslov je u Kuriru.

Partije građanske i demokratske orijentacije koje su slavu sticale na politici „i EU i KiM“ okrenule ćurak i prerasle u najžešće kritičare vlasti zbog aktivnog zalaganja da se razreši kosovski čvor, objavljuje ovaj tabloid.

“Zaokret u politici tih demokratskih i građanski orijentisanih partija desio se pošto su izgubile vlast što, kako ocenjuju sagovornici Kurira, nedvosmisleno ukazuje da kritike na račun vladajuće strukture i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji se protivi zamrznutom konfliktu, služe samo za skupljanje jeftinih političkih poena.”

Otkriće

„Profesor Žarko Puhovski otkrio šta mu je bivši predsednik obećao“, piše u Informeru pod naslovom „Tadić hteo da položi venac ustašama u Blajburgu“.

Bivši komandant Žandarmerije

„Goran Radosavljević Guri – progovorio bivši komandant Žandarmerije“, piše u Srpskom telegrafu pod naslovom „Istina o Đinđiću i Legiji“. Tabloid objavljuje kako je „Milorad Ulemek trebalo da bude ubijen kada se predao. Ko je spasao Harinaja mog metka tokom rata na Kosovu. Zbog čega mi je pokojni premijer sa Čedom hitno došao u kuću na noge“.

Ove godine nestalo gotovo 500 dece

Za samo prvih pet meseci ove godine u Srbiji je prijavljen nestanak 471 deteta. Posebno zabrinjavajući podatak jeste da osmoro nestale dece do danas nije pronađeno, piše u Politici.

Igor Jurić, osnivač Fondacije „Tijana Jurić” i otac ubijene devojčice Tijane, smatra da je broj nestale dece i maloletnika alarm za društvo u našoj zemlji. O mnogim nestancima, kaže on, javnost gotovo da ništa i ne zna, a za one koje čuje, sazna uglavnom zahvaljujući angažovanosti članova porodice. Ipak, prvi korak kada dete ili odrasla osoba nestane treba da bude pozivanje policije.

Ubio oca da zaštiti majku

Više javno tužilaštvo u Požarevcu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra Ljubenovića (24) iz Kučeva zbog sumnje da je 21. maja 2013. godine, jednim hicem iz pištolja, ubio svog oca Srećka Ljubenovića (43), piše u Politici.

Kao osnovana sumnja se ispostavila tvrdnja policije da je sin Aleksandar ubio oca Srećka i da su mu članovi porodice pomagali da ga zakopaju u njivi. Zločin su krili sve do aprila ove godine. Ljubenović je kao motiv, naveo okolnost da ih je otac tukao i maltretirao, posebno njihovu majku. Tokom istrage se ispostavilo da mlađi sin Ljubenovića nije znao za ubistvo oca, jer mu je majka Sonja Ljubenović rekla da je otac otputovao.

Kalinjingrad – ruska enklava preplavljena navijačima i raketama

Svetsko prvenstvo u fudbalu bacilo je u zasenak reputaciju Kalinjingradske oblasti kao isturene ruske enklavu koja možda ima najveći broj raketa po stanovniku. Sada je taj region „preplavljen” navijačima iz celog sveta, kojima je dobrodošla blizina ove enklave evropskim gradovima, što je inače zabrinjavajuća činjenica koja se meri dometom ruskih raketa koje mogu da nose i nuklearne glave, piše u Politici.

Kalinjiningrad je najzapadnija ruska teritorija i nalazi se između Poljske i Litvanije.S Ruskom Federacijom je povezana jedino preko Baltičkog mora i okružena je državama koje su članice NATO-a. Ova nevelika teritorija, površine nepunih 216 kvadratnih kilometara, važi za mesto koje bi u ratnom razvoju događaja najviše ugrozilo baltičke, skandinavske i centralnoevropske države, pa i sam Berlin. Naime, prestonice ovih država u dometu su čuvenih „iskandera M”, koji se ubrajaju u rakete srednjeg dometa, to jest dobacuju na udaljenost do 500 kilometara.

Rusija i Hrvatska na penale u četvrtfinale

Fudbalska reprezentacija Hrvatske plasirala se u četvrtfinale Svetskog prvenstva, pošto je sinoć u Nižnjem Novgorodu pobedila reprezentaciju Danske posle boljeg izvođenja jedanaesteraca.

Posle regularnih 90 minuta i produžetaka rezultat je bio nerešen 1:1, pa je odluka o pobedniku rešena posle penal serije, koja je pripala Hrvatskoj sa 3:2, donosi Politika.

Rusija je u četvrtfinalu Svetskog prvenstva .Rusija je pobedila Španiju na penale 4:3, posle neresnog rezultata 1:1. Za šampionat je uvek dobro kad se domaćin probije daleko, mada je u osmini finala igrala Španija, a on se branio. Na kraju su odlučili udarci s 11 metara, a u tome su Rusi, posle 120 minuta i 1:1 (1:1, 1:1), bili bolji – 4:3.

Danas za četvrtfinale igraju Brazil- Meksiko o Belgija-Japan, objavljuje Danas.

Kraj sezone kiša?

“Gotovo je s kišom”, tvrdi Informer pod naslovom “Ceo jul će biti vreo i suv”.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...