Srbija saveznik Amerike ako se distancira od Rusije
(sreda 29. novembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Tsiolkovsky, 28.11.2017 - lansiranje ruske rakete-nosača Sojuz (Soyuz 2.1b) sa satelitom Meteor M i još 18 malih satelita iz novog kosmodroma Vostočni, u blizini grada Ciolkovski na krajnjem istoku Rusije
Atlantski savet objavio je izveštaj o novoj američkoj strategiji za Balkan u kom je predloženo stalno američko vojno prisustvo u jugoistočnoj Evropi - Kamp Bondstil je idealan za to, zalaganje za "istorijsko pomirenje" sa Srbijom koja bi mogla da bude saveznik u regionu ukoliko počne značajno da se distancira od Rusije. Predlaže se i obnavljanje reputacije SAD kao istinskog posrednika - SAD treba da se pridruži EU u naporima da se razgovori Beograda i Prištine što pre okončaju. U Tirani i Prištini najavljuju pripajanje Kosova Albaniji. Brisel bi da uspori kineske investicije. Evropska komisija razmatra usklađenost projekta izgradnje pruge Beograd–Budimpešta sa EU pravilima. Zvanično je počela rekonstrukcija prve deonice pruge Beograd – Budimpešta - 34,5 kilometara šina između srpske prestonice i Stare Pazove. Izbori za Beograd 11. marta. Lider SNS Aleksandar Vučić će uskoro objaviti ime kandidata. Nije isključeno da to bude Siniša Mali.
Njujork, 28.11.2017 - revija modne kuće "Viktorija sikret" (Victoria's Secret fashion) ispred butika u Njujorku: Romee Strijd, Josephine Skriver, Adriana Lima, Jasmine Tookes
Plan SAD: Prisustvo vojske, mir sa Srbijom
Atlantski savet objavio je juče na svom sajtu izveštaj o novoj američkoj strategiji za Balkan pod nazivom "Balkan napred: Nova strategija SAD za region", u kom je predloženo stalno američko vojno prisustvo u jugoistočnoj Evropi, zalaganje za "istorijsko pomirenje" sa Srbijom i obnavljanje reputacije SAD kao istinskog posrednika, prenosi Blic.
SAD posebno mogu i treba da imaju ključnu ulogu u tome kako bi dale glas jasnoj, zajedničkoj viziji za region i koordinisale sa EU ponovno uspostavljanje jasnog puta ka zajedničkom transatlantskom cilju na političkom nivou, smatra Atlantski savet.
U izveštaju je navedeno nekoliko konkretnih koraka:
SAD treba da uspostave stalno prisustvo vojske u Jugoistočnoj Evropi, čime bi pokazala konstantnu posvećenost postizanju bezbednosti u regionu i omogućila sebi da dugoročno utiče na na razvoj događaja.Kamp Bondstil je idealan za to, stoji u izveštaju.
Vojnici bi trebalo da pošalju jasan signal regionu da su SAD posvećene sprečavanju nepromišljene revizije postojećih granica, što, kako tvrde, podstiče ruski avanturizam.
SAD treba da pokušaju da "postignu 'istorijsko' zbližavanje sa Srbijom. To nije strogo govoreći novi pristup, već neophodan snažniji pokušaj u kontekstu obnovljanja angažmana u regionu".Beograd može i treba da bude blizak partner i saveznik u regionu, ali to može da postane jedino ukoliko počne značajno da se distancira od Rusije, navodi Atlantski savet.
SAD treba da povrate reputaciju istinskog posrednika, koji, između ostalog, treba da uloži dodatni napor da bi pripremio Atinu i Skoplje da u budućnosti postanu saveznici, i pridruže se EU u naporima da podstaknu da se razgovori Beograda i Prištine što pre okončaju.
Pod četiri, kako se navodi, treba obrati pažnju na preduzetnike i mlade u regionu.
„Amerika nas želi kao svog saveznika“, naslov je u Novostima koje donose strategiju SAD za Balkan.
„Vest koja možda sve menja“ objavljuje Informer pod naslovom „SAD hoće istorijsko pomirenje sa Srbima“. List tvrdi kako je „Dejmon Vilson, potpredsednik Atlantskog saveta iz Vašingtona, najavio da će Amerika radikalno promeniti politiku na Balkanu“.
Kurir najavljuje „novu strategiju za Balkan“ pod naslovom „Amerikanci žele istorijsko pomirenje sa Srbijom“.
Brisel bi da uspori kineske investicije
Smetaju li Evropi kineske investicije? Da li je Brisel, nakupio dovoljno straha da u svemu kineskom vidi nelojalnu konkurenciju? Tek što je rešen problem sa preuzimanjem smederevske „železare” od strane kineskog „Hestila” na red je došla pruga Beograd–Budimpešta, objavljuje Politika.
Evropska komisija razmatra usklađenost projekta izgradnje pruge Beograd–Budimpešta sa EU pravilima, rekla je Maja Kocijančič portparolka Evropske komisije.
Moguće nepoštovanje evropskih propisa razlog je što je EU pod lupu stavila izgradnju brze pruge između Beograda i Budimpešte, u okviru kineske inicijative „Pojas i put”. Na testu je finansijska održivost projekta vrednog nešto više od dve milijarde dolara (za koji je kineska Eksport-import banka obezbedila novac sa grejs periodom od sedam godina i kamatom od dva odsto) i da li se time krše zakoni EU prema kojima za velike saobraćajne projekte moraju da budu raspisani javni tenderi.
Budimpešta, 28.11.2017 - susret predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić i premijera Kine Li Kećanga u Budimpešti
Prvi projekat Kine i Evrope, preko Srbije
Uklanjanjem koloseka na Železničkoj stanici Zemun juče je zvanično počela rekonstrukcija prve deonice pruge Beograd – Budimpešta - 34,5 kilometara šina između srpske prestonice i Stare Pazove. Kineske kompanije "Čajna rejlvejz internešnel" i "Čajna konstrakšn kompani" trebalo bi u naredne tri godine kompletno da renoviraju koloseke i da ih osposobe za brzine od 120 do 200 kilometara na čas,objavljuju Novosti.
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić je izjavila da je početak radova istorijski dan za Srbiju i dokaz da se radi na strateškom razvoju zemlje.Ovo je najveći projekat u okviru kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put", a prvi je projekat između Kine i EU, preko Srbije - istakla je Brnabićeva.
Vrednost ugovora za ovu deonicu je 350,1 milion dolara, dok se procenjuje da bi radovi na komletnoj modernizaciji pruge od Beograda do mađarske granice mogli koštati oko dve milijarde dolara.
Pruga kroz Srbiju je podeljena na tri deonice, a radovi su prvo počeli na srednjoj koja povezuje Staru Pazovu i Novi Sad. Sredinom septembra je počela izgradnja tunela "Čortanovci" i vijadukta. Vrednost ugovora za ove objekte je 350,2 miliona dolara, a radove izvodi kompanija "RŽD internešnal", a finansiraju se iz ruskog kredita.
Beograd, 28.11.2017 - početak radova na modernizaciji i rekonstrukciji pruge Beograd-Budimpešta na Železničkoj stanici Zemun
Prištinski plan B: ujedinjenje sa Albanijom
Nešto se očigledno dešava, zaključio je predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun, komentarišući poslednje najave o ujedinjenju Albanije i južne srpske pokrajine, prenosi Politika.
Dok uticajni Atlantski savet predlaže stalno američko vojno prisustvo u jugoistočnoj Evropi i aktivniju ulogu Vašingtona u predupređivanju nove balkanske krize, u Tirani i Prištini govore o organizovanju referenduma na Kosovu o pripajanju Albaniji. Albanski akademik Redžep Ćosja, recimo, izjavio je da ujedinjenje Kosova i Albanije treba da bude prvi sledeći cilj Albanaca, koji bi trebali ostvariti pre ulaska u Evropsku uniju.
„Kao što ne dozvoljava državama članicama podelu na dve zemlje, EU ne dozvoljava da se njena dva člana ujedine u jednu državu”, rekao je Ćosja albanskoj TV stanici Vižn plus, preneo je RTS.
Demografija
Informer piše o „dramatičnoj proceni CIA-e“ pod naslovom „2050. Srbi manjina u Srbiji, umesto 8,8, biće nas 5,8 miliona a Šiptara na Kosovu čak 2,2 miliona“.
Borisov i Zaev trasirali savez bugarske i makedonske crkve
Četiri dana pre odluke BPC da prihvati molbu MPC da je zastupa pred ostalim crkvama radi utvrđivanja njenog kanonskog statusa, u rodnoj Strumici makedonski premijer je bio domaćin svom bugarskom kolegi, primećuje Politika.
Premijeri Makedonije i Bugarske, Zoran Zaev i Bojko Borisov susreli su se 23. novembra u Strumici. Ovaj grad u jugoistočnoj Makedoniji je rodno mesto Zaeva koji je kao dugogodišnji gradonačelnik odatle krenuo u osvajanje Skoplja. Vlade Makedonije i Bugarske toga dana su održale zajedničku sednicu, a jedan od zaključaka je bio da region može napredovati samo saradnjom. Ali, dvojica premijera su imala još jednu temu. Oni su zvanični susret započeli u manastiru Sveti Leontij u Vodoči kod Strumice. Iako su izjavili da poštuju sekularni karakter svojih država i da ne žele da se mešaju u poslove i saradnju crkava, napomenuli su da mogu da podstaknu crkve da nađu rešenje u duhu dobrosusedstva i prijateljstva.
Nevinost Srbije u fusnoti
Presudom Radovanu Karadžiću a sada presudom Ratku Mladiću - po drugi put u roku od godinu i po dana i 11 godina posle smrti - bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević oslobođen je odgovornosti za dešavanja u Bosni i Hercegovini tokom ratnih devedesetih godina prošlog veka, objavljuje Politika pod naslovom: „Nevinost Srbije u fusnoti“.
Međutim, za razliku od njega, prvi predsednik Hrvatske Franjo Tuđman mogao bi da bude proglašen krivim za zločine u BiH, kao deo udruženog zločinačkog poduhvata sa rukovodstvom takozvane Herceg-Bosne.
Ukoliko bude potvrđena prvostepena presuda u slučaju „Prlić”, biće to prva presuda Tuđmanu, ali i hrvatskom političkom i vojnom vrhu. Zbog toga današnje izricanje odluke Žalbenog veća u Hrvatskoj dočekuju sa posebnom zebnjom.
„Tribunal vaga ulogu Tuđmana“, naslov je u Novostima.
Hapšenja u Skoplju zbog upada u Sobranje 27. aprila
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju saopštilo je da je pokrenulo istragu protiv 36 osoba zbog „terorističkih pretnji ustavnom poretku i bezbednosti”, a u vezi sa nasilnim događajima od 27. aprila ove godine u Sobranju,prenosi Politika.
Talas hapšenja započeo je privođenjem bivšeg ministra unutrašnjih poslova Makedonije Mitketa Čavkova, koji je bio i šef Biroa javne bezbednosti. Zvanično je potvrđeno da je policija privela 27 od 36 osumnjičenih lica.
Kako se nezvanično saznaje, za sva osumnjičena lica tužilaštvo je zatražilo pritvor.
„Da bismo završili 5. oktobar, moramo se rešiti Vučića“
„Da bismo završili 5.oktobar, moramo se rešiti Vučića“, kaže za Danas profesorka Srbijanka Turajlić, glavna junakinja u filmu „Druga strana sveta“, čija je domaća premijera zakazana za večeras u Beogradu.
„Mi sada nemamo nikakav sistem. Imamo haos. Krenite po fakultetima i videćete da niko zapravo ne misli da u ime struke treba da se suprotstavi. A studenti čekaju da ih neko pozove“.
U filmu „Druga strana sveta“, jedna od tema je i 5.oktobar. Film je režirala ćerka glavne junakinje Mila Turajlić koja je pre nekoliko dana nagrađena na najvažnijem festivalu dokumentarnog filma u svetu –IDFA.
Laborantkinju prebacili na rad u kamenolomu
U Ravnaji u Malom Zvorniku Danka Simić okajava „grehe“ muža sindikalca, piše u Danasu pod naslovom: „Laborantkinju prebacili na rad u kamenolomu“.
Danas na „udaru“ jer je otkrio medijsku prevaru
Izveštaj sudskog veštaka o stepenu povreda novinarki Pinka tokom protesta Dveri izazvao brojna reagovanja, objavljuje Danas, ukazujući u naslovu da je list „na udaru“ jer je otkrio medijsku prevaru.
Kolegijum TV Pink, reagujući na tekst Danasa pod naslovom "Vlast i mediji izmislili teške povrede novinarki TV Pink", pripisuje listu "zloupotrebe i manipulacije", čiji je "bolesni cilj" da je prihvatljivo prebijanje novinarki Pinka, "ako za posledicu nema smrt" kao i da pretučene novinarke "koriste u svom prljavom ratu protiv aktuelne vlasti“.
Lider Dveri Boško Obradović rekao je danas da je konačno raskrinkana jedna od najvećih medijskih laži SNS i njihovih propagandnih glasila Pinka i dnevnih novina Informer, Alo i Srpski telegraf.
List je objavio da novinarke Televizije Pink Gordana Uzelac i Mara Dragović nisu zadobile teške telesne povrede, kako uporno ponavljaju funkcioneri vlasti i režimski mediji. Uzelac nije imala potres mozga, niti je Dragovićevoj polomljeno rebro, navodi se izveštaju sudskog veštaka Branimira Aleksandrića, a u koji je list imao uvid.
List je ukazao i da je policija ekspresno uhvatila osumnjičenog za napad na novinarke ružičaste televizije, dok joj je trebalo gotovo pola godine da identifikuje vinovnike incidenta na predsednikovoj inauguraciji. U prvom slučaju postupak je pokrenut, dok je u drugom odbačen.
Izbori za Beograd 11. marta
Izbori za Beograd 11. marta, piše u Blicu koji otkriva poslednje dogovore stranaka pred kampanju.
Vučić će uskoro objaviti ime kandidata. Lider SNS prati istraživanja, ali nije doneo odluku ko će biti kandidat. Nije isključeno da to bude Mali zbog dobrih rezultata. Đilas spreman da uđe u trku. Dačić i Ljajić pregovaraju. Šapić neće u koalicije. Šutanovac kandidat DS. Beli uskoro odlučuje.
Đaci znaju o narkomaniji više od nastavnika
U prevenciji ovisnosti ključna je saradnja škole i roditelja koji često ne prihvataju da „njihovo dete” ima problem, piše u Politici pod naslovom : „Djaci više od nastavnika znaju o narkomaniji“, objavljuje Politika.
Pucnjave i krvavi obračuni na ulicama Novog Sada u poslednje vreme uglavnom u pozadini imaju priču o nelegalnoj trgovini narkoticima. Zato se osim pitanja o osnovnoj bezbednosti građana postavljaju i ona o tome kakve generacije rastu u tim okolnostima i koliko su najmlađima dostupne psihoaktivne supstance, u koje osim droge spadaju i duvan i alkohol.
Prva cigareta i čašica probaju se rano u osnovnoj školi, dok stariji đaci imaju iskustvo i sa drogom, koja se prodaje ilegalno.
Spora pravda u slučajevima lekarskih grešaka
Čitavu deceniju Aleksandar i Ivana Grahovac čekali su da sud donese presudu da li su trojica lekara koja su 21. maja 2007. godine operisala kataraktu njihovoj trogodišnjoj ćerki Anji odgovorna za smrt devojčice. Dočekali su je pre dva dana, kada je sudsko veće Višeg suda u Beogradu osudilo na tri godine zatvora anesteziologa Stanoja Glišića za teško delo protiv zdravlja ljudi, piše Politika.
Bračni par Grahovac, međutim, jedan je od malobrojnih koji su dočekali pravdu, makar sudsku, za grešku koja je njihovo dete koštala života. Jer, dovesti suđenje za lekarsku grešku do kraja i utvrditi ko je odgovoran za nečiju smrt gotovo da je nemoguća misija.
Advokat Dejan Ćasić, zastupnik oštećenih, ali i lekara, u „medicinskim” sudskim procesima, smatra da je lekarska greška teško dokaziva.
Snežana Panić sedam godina ne zna zašto joj je ćerka umrla tokom operacije, piše u Novostima pod naslovom „Promeniše i četvrtog sudiju, nema istine o smrti Jelice“.
Paradržavna tajna služba i vladike
„Skandal, pet vladika radilo za paradržavnu tajnu službu“, objavljuje Alo. „Ta struktura koju je DS osnovao 2004. bila je sastavljena od političara i nekih crkvenih velikodostojnika a pokrival je svaki segment društva i imala je tajne dosijee“, prenosi ovaj list „tvrdnje svojih sagovornika“.
Državna tajna služba i opozicija
Srpski telegraf objavljuje „senzacionalno otkriće“ pod naslovom „Janković doušnik BIA, šifrovana imena Step i Lantis“. Ovaj tabloid tvrdi da je „došao do deset neoborivih dokaza da je lider PSG dugogodišnji saradnik tajne bezbednosne službe“, uz fotografiju Saše Jankovića, predsednika pokreta slobodnih građana (PSG).
Ubijen zbog sms najave?
Kurir, kao „ekskluzivno“, objavljuje naslov „Markuš hteo da otkrije veliku tajnu Kuriru pa ubijen“. List tvrdi kako je „novosadski Knele rekao našem novinaru u poruci: ´zovem te u nedelju, imaćeš senzaciju´, likvidiran u petak“.
Marko Markuš je ubijen u petak uveče u pucnjavi ispred novosadskog hotela “Sajam” u Hajduk Veljkovoj ulici. Prema nezvaničnim informacijama, na mladića je ispaljeno sedam hitaca iz automatskog oružja marke “škorpion”.
Markuš iza sebe ima debeli krivični dosije. Proletos je izašao iz zatvora gde je služio petogodišnju kaznu zbog nanošenja teških telesnih povreda Aleksandru Dragojloviću (39), koji je kasnije preminuo u bolnici.
Bio je optužen i za ranjavanje dvojice mladića u „Crvenoj kafani” 2006. i za pokušaj ubistva Slobodana Milutinovića Snajpera, poznatog vođe navijača Vojvodine, šest godina kasnije, piše u Kuriru.
Ubistvo pevačice
Neumorne „istrage“ u tabloidima o ubistvu pevačice Jelene Marjanović, nastavlja Alo naslovom „Šokantno otkriće, Zoran u strahu od Jelenine drugarice“. List tvrdi kako suprug ubijene pebačice, „Marjanović zazire od devojke koja je bila zadužena za Jelenin stajling jer zna da među njima dvema nije bilo tajni“.
„Veštačenja zakopala Zorana, on sigurno ima veze sa ubistvom“, objavljuje Informer.
FSS "sprema" kazne za "večite"
Čelnici Crvene zvezde i Partizana se ciklično, ali vrlo dosledno, gađaju saopštenjima, čija je poenta dokazivanja nepoštenja druge strane i sopstvene čistote. Kao da ne znamo da nam je fudbal ogrezao u najrazličitijim prljavim rabotama i da nema baš mnogo onih s neuprljanim rukama, piše u Danasu.
Poslednja tura komšijskog prepucavanja, povodom (ne)dosuđenih penala u Zvezdinom preokretu protiv Čukaričkog, prošle nedelje, konačno je isprovocirala reakciju FSS, tačnije rečeno člana njegovog Izvršnog odbora Dragiše Binića, koji je obnarodovao disciplinske prijave protiv Zvezdinog sportskog direktora Mitra Mrkele i Partizanovog generalnog direktora Miloša Vazure, odnosno najavio iste protiv naša dva najtrofejnija kluba.
Partizan uputio zvanični zahtev superligi. Stranac da sudi derbi, pomaže „oko sokolovo“. Večiti broje penale, objavljuju Novosti.