Penzije veće za pet, plate za 10 odsto

Danijela Ćirović

(nedelja, 15. oktobar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Washington, 14.10.2017 - zajednička fotografija učesnika godišnjeg sastanka Svetske banke (SB) i MMF u Vašingtonu: Stiven Mnučin (Steven Mnuchin), Volfgang Šojble (Wolfgang Schoeuble), Kristin Lagard (Christine Lagarde)

Premijerka Ana Brnabić najavila je povećanja primanja od Nove godine, kao i 5.000 dinara penzionerima u novembru. Arno Gujon kaže da ga je pokrenula nepravda. Naučnici i inžinjeri odlaze iz zemlje zbog niskih ulaganja. U Hrvatskoj Srbi menjaju veru da bi dobili posao.

Penzionerima 5.000 dinara

Primanja penzionera i zaposlenih u javnom sektoru biće povećana od 1. januara naredne godine, najavila je predsednica Vlade Srbije na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati rada prvih 100 dana njenog kabineta, prenose Novosti. Svi penzioneri dobiće u novembru jednokratnu pomoć od 5.000 dinara, a zatim i povećanje od pet odsto, dok će najvećem broju zaposlenih u javnom sektoru - učiteljima, nastavnicima, vaspitačima, naučnicima, socijalnim službama, lekarima, medicinskim sestrama - plate biti veće 10 procenata. U ovu grupu spadaju i zaposleni u vojsci, policiji i službama bezbednosti, sudovima, tužilaštvu, ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, kulturi i poreskoj upravi. Za zaposlene u administraciji, stručnim službama ministarstava i Skupštini Srbije, povećanje će biti pet odsto.

Kako je istakla Brnabićeva, od januara iduće godine će 90 odsto penzionera imati primanja veća nego pre novembra 2014. godini, kada su umanjene penzije, prenosi Blic. „Od iduće godine će 60 odsto penzionera imati veća primanja za osam odsto u odnosu na penzije iz 2014“, rekla je premijerka.

Gujona pokrenula nepravda

U razgovoru nedelje za Politiku govori Arno Gujon, direktor francuske NVO „Solidarnost za Kosovo“. „Pokrenula me je velika nepravda koja je pogađala Srbe i nije me pokolebalo što je medijska mašinerija svakodnevno satanizovala jedan evropski narod, jer sam ubrzo uvideo da je reč o zabludi i zato sam odlučio da pomognem“, kaže ovaj francuski humanitarac, objašnjavajući zašto od pogroma kosovskih Srba 2004. pomaže našem narodu u enklavama Kosmeta. Kada mu je bilo 19 godina osnovao je nevladinu organizaciju koja je Srbima u pokrajini za proteklih 13 godina organizovala više od 40 konvoja pomoći. Novčano je pomogao izgradnju i opremanje škola, obnovu poljoprivrednih domaćinstava, izgradnju prostorija za ometene u razvoju, darovao narodnim kuhinjama.

Odliv mozgova zbog niskih ulaganja

Srbija u ovom trenutku proizvodi naučnike i inžinjere visokog kvaliteta što predstavlja jedan neverovatan potencijal za zemlju, ocenjuje u razgovoru za Politiku Paulo Korea, menadžer za trgovinu i konkurentnost Svetske banke. Ipak, oni često odlaze iz zemlje ili su zaposleni na pozicijama gde ne mogu da doprinesu ekonomskom razvoju što predstavlja veliki gubitak, dodaje. Ovaj stručnjak našao je i odgovor na pitanje zašto se Srbija suočava sa odlivom mozgova. Ukupna ulaganja u nauku u Srbiji su niska i čak 80 odsto sredstava dolazi iz javnog sektora, tvrdi Korea. „Srbija zbog toga plaća visoku cenu, u formi neiskorišćenog potencijala, zbog odliva mozgova i slabe veze nauke i privrede koji su delom i posledica postojećeg modela finansiranja“, navodi on.

Povratnici menjaju veru zbog posla

Novosti pišu o „mukama naših sunarodnika povratnika“. „U Hrvatskoj Srbi menjaju veru da se zaposle“, naslov je teksta u kojem stoji da o boljoj budućnosti retko ko i razmišlja, te da je jedini cilj ljudima da prežive. Sela u zapadnom delu Hrvatske su prazna, dok se stari sunarodnici vraćaju da umru na svojim imanjima.

Selo sa četiri doktora nauka

„Još da im dođe ministar Milan Krkobabić i da dobiju sedam kilometara puta, pa da prebrinu najveće brige. Nemaju zadrugu, i zato bi se obradovali ministru Krkobabiću jer gde on dođe, tu se seljaci začas udruže a onda valjda može i asfalt da prođe do sela i ambulanta – da ne pešače po recepte kod lekara u susedno Samailo“, piše Politika. Žitelji sela Lazac nedaleko od Kraljeva imaju četiri doktora nauka i još dva u najavi, plantaže voća, domaću prepečenicu, fudbalski klub, seoske igranke na koje dolaze mnogi iz okoline. Bio je Lazac poznat nekad i po pekmezu, kuvanom od šljive požegače u ogromnim kazanima u pekmezari, koji je, između dva svetska rata, u drvenim burićima, prodavan Bečlijama.

Srbi i svetska takmičenja

Na svetskim prvenstvima više puta se dogodilo da zbog ljudskih, a ne fudbalskih slabosti, srpska reprezentacija proše lošije nego što vredi, piše Politika u tekstu pod naslovom „Samo da ne pobedimo sami sebe“. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...