AHMADINEDŽAD SLAVI
(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)
Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad izjavio je danas da je izveštaj obaveštajnih agencija SAD u kojima se potvrđuje da je njegova zemlja napustila program razvoja nuklearnog naoružanja "pobednička deklaracija" za njegov narod.
Guardian navodi da izveštaj National Intelligence Estimate (NIE), s koga je u ponedeljak skinuta oznaka tajnosti, po prvi put otkriva da Iran već četiri godine ne sprovodi program nuklearnog naoružavanja.
"Ovo je pobednička deklaracija iranske nacije protiv svetskih velesila po pitanju razvoja nuklearnog programa", rekao je Ahmadinedžad tokom posete jednoj provinciji u zapadnom Iranu. On je govorio na skupu na kojem je bilo desetina hiljada ljudi koji su slavljeničkim uzvicima pozdravili obraćanje svog predsednika.
I International Herald Tribune piše o izveštaju NIE i pita se kako su američke obaveštajne agencije mogle da preuveličaju namere Irana 2005. godine, neposredno nakon što su kritikovane zbog sličnih grešaka oko Iraka.
Odgovorni u tim agencijama su "progutali knedlu" i zarekli da će svoj posao u budućnosti obavljati bolje, nakon što je predsednička komisija u martu 2005. godine iznela uznemirujuće podatke o obaveštajnim propustima koji su doveli do rata u Iraku.
Međutim, i pored toga u izveštaju o Iranu, objavljenom dva meseca kasnije, pisalo je da iranski lideri neumorno rade na stvaranju nuklearnog oružja. Sada se pokazalo da su otkrića američkih špijuna bila pogrešna u jednom od ključnih zaključaka.
Zvaničnici priznaju da su neki od zaključaka doneti na osnovu "tankih" informacija i iz nepouzdanih izvora, kao i da su bili zasnovani na metodologiji koja nije bila temeljna u meri u kojoj je to zahtevano iz vrha vlasti u SAD. Pored toga, izveštaj je napisao isti tim koji je iznedrio ključne delove "bušnog" dokumenta o Iraku. Sva krivica svaljuje se na Roberta Volpola koji je imao zadatak da pregleda oba izveštaja, kao obaveštajni oficir zadužen za procenu programa razvoja nedozvoljenog, nuklearnog naoružanja.
New York Times prenosi reči američkog predsednika Buša koji je juče upozorio da Iran i dalje ostaje pretnja uprkos novoobjavljenim obaveštajnim procenama da je ta zemlja pre četiri zaustavila tajni program pravljenja nuklearnog naoružanja, uprkos naporima američke administracije da nekako spasi diplomatski proces koji je sada u "rasulu".
Pošto se još jednom našao pod udarom kritika zbog upravljanja - i razumevanja - obaveštajnih izveštaja, Buš je istakao da nove procene još više ističu neophodnost da se intenzivira međunarodni napori na sprečavanju Irana da dođe do nuklearne bombe. On je rekao da se Iranu ne sme dozvoliti da stekne čak ni naučna saznanja neophodna za obogaćivanje uranijuma u civilne svrhe. Time je prvi put eksplicitno izrazio osnovnu premisu politike svoje administracije prema Iranu. Buš je takođe, čini se, odbacio svaku mogućnost da dođe do novih pregovora i razgovora sa Ahmadinedžadom.
"Shvatite. Iran je bio opasan, Iran je opasan i Iran će biti opasan ako oni imaju znanje potrebno da se napravi nuklearno oružje. Ko može da garantuje da u protekle četiri godine", istakao je Buš odgovarajući na pitanje o novim saznanjima o izveštaji NIE, "Iran nije započeo novi tajni program za vojnu primenu".
Britanski The Times daje skoro istovetan naslov kao i NYT i on glasi "Izveštaj ne menja ništa: Iran je i dalje pretnja". Buš je, po pisanju ovog lista, juče insistirao na tome da Iran ostaje velika pretnja svetskom miru, uprkos novim saznanjima o obustavljanju programa. Na konferenciji za medije u Beloj kući, na kojoj je bio "bombardovan" pitanjima o posledicama obaveštajnih propusta na njegov lični kredibilitet, Buš je izjavio da se ništa nije promenilo ni u njegovom shvatanju problema niti u politici Vašingtona prema nuklearnim ambicijama Irana.
The Times podseća na Bušovu izjavu s jedne od prethodnih konferencija za štampu (koja je održana 17. oktobra) da svi "koji žele da se izbegne III svetski rat" moraju da podrže njegove napore u sprečavanju razvoja iranskog nuklearnog programa. Juče je, međutim, izjavio da ovonedeljni izveštaj NIE treba smatrati potvrdom - i razlogom za nastavak - tvrdog stava prema Teheranu.
"Ovaj izveštaj je signal upozorenja da su oni imali program, da su ga obustavili. Razlog zašto to smatram signalom upozorenja jeste činjenica da bi mogli da ga obnove."
Wall Street Journal navodi da iznenađujući zaključci američkih obaveštajaca o tome da je Iran obustavio svoj nuklearni program dovode do promena na političkoj sceni, jer se demokratski predsednički kandidati od početka kampanje "tuku" oko tog pitanja dok su vodeće svetske sile izrazile svoje protivljenje oštrim akcijama prema Teheranu.
Kina, stalni član Saveta bezbednosti UN, već je predočila da će se suprotstaviti uvođenju novih ekonomskih sankcija Iranu, dok evropske diplomate kažu da će biti vrlo teško postići konsenzus u Evropskoj uniji. Čak i arapske zemlje, koje se istorijski pribojavaju Irana, nisu spremne na neke radikalnije poteze.
Rusija i SAD ipak sarađuju
Ruska Pravda u tekstu s naslovom "Rusija i SAD potpisale tajni memorandum" piše da su zamenik ministra odbrane Ruske Federacije, general Jurij Balujevski, i njegov američki kolega, admiral Majkl Mulen potpisali u Vašingtonu memorandum o saradnji u oblasti odbrane.
"Memorandumom se utvrđuje plan saradnje i kompatibilnosti oružanih snaga dve zemlje u 2008. godini. To je veoma plodonosna, produktivna odluka od koje će obe strane imati koristi, a predsedavajući (Mulen, p.a.) želi da sadržaj razgovora ostane između njega i njegovog ruskog kolege", rekao je kapetan Džon Kirbi, Mulenov portparol.
Izvor Pravde u ruskom Ministarstvu odbrane rekao je ranije da će razgovori dva vojna zvaničnika najverovatnije biti posvećena elementima američkog raketnog štita u Evropi. Javna je tajna da Pentagon planira da razmesti deset raketa za presretanje u Poljskoj i radarski sistem u Češkoj. Prve američke rakete bi u Evropi mogle da se pojave već 2011. godine, a očekuje se da će sistem biti kompletiran 2013. godine.
Kosovo - jabuka razdora između Rusije i "ostatka sveta"
Independent piše, razmatrajući sve što se poslednjih nekoliko dana događalo oko pitanja budućeg statusa Kosova, da se Ujedinjene nacije, SAD i Evropa slažu da je status kvo neodrživ, jer bi se time zaustavio ekonomski razvoj Kosova i još više raspirile nacionalističke težnje. Zato se zahteva brzo donošenje rezolucije. Međutim Rusija čvrsto veruje da pregovore treba nastaviti i posle "dana D" sledećeg ponedeljka. Ruski član posredničke trojke, nastavlja Independent, Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da su četvoromesečni pregovori na najvišem nivou bili najozbiljniji od 1999. godine i da "ima prostora za nastavak pregovora".
On je takođe "vratio" Rusiju na put sukoba i razilaženja sa SAD i Evropom, upozoravajući da "je Savet bezbednosti počeo da razmatra ovo pitanje i da će ono i biti rešeno u tom telu".
Evropske diplomate znaju da će, ako plan za Kosovo bude implementiran bez odobrenja UN, Evropska unija morati da bude spremna da se suprotstavi Rusiji, koja se pod predsednikom Vladimirom Putinom nikada nije ustezala da se suprotstavi Zapadu. Pored toga, EU je i dalje podeljena, jer su zemlje kao što su Španija, Slovačka, Mađarska, Grčka, Kipar i Rumunija zabrinute zbog mogućeg presedana koji bi "otvorio vrata" i separatistima u drugim državama.